Suci Vrhovnog suda u utorak nastavljaju raspravu, a moguće i donose odluku o tome imaju li građani koji su konvertirali svoje kredite u "švicarcima" pravo na obeštećenje. Odluku čeka oko 55 tisuća obitelji u Hrvatskoj. Ako presuda bude onakva kakvoj se ti građani nadaju, 90 posto banaka će na ime obeštećenja morati isplatiti, procjenjuje se, između 20 i 25 milijardi kuna. Mnogobrojne ranije presude vodile su do takvog ishoda, piše 24sata.
Iz udruge Franak naglašavaju kako je konvertirana glavnica u eurima veća od glavnice po početnom otplatnom planu u kunama, a potrošači konverzijom nisu dobili preplaćene iznose kamata i tečaja, kao ni zatezne kamate.
"Vrijeme je da se tu trakavicu napokon okonča i da se potrošačima dosudi puna restitucija", kaže Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima udruge Franak, odgovarajući na pitanje što očekuje od sjednice Vrhovnog suda.
Pravo na povrat 40 do 80 posto kredita
Na čelu suda je Radovan Dobronić, 2013. sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je tad donio prvu, povijesnu presudu u korist dužnika u francima. U kolektivnoj tužbi je presudio protiv svih osam tuženih banaka jer su u periodu od 2003. do 2008. ugovarale nepoštenu, zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli i o promjeni kamatne stope. Pet godina kasnije Dobronićevu je presudu potvrdio i Visoki trgovački sud, odbivši žalbe tuženih banaka, a krajem 2019. je Vrhovni sud tu odbijenicu potvrdio. I Ustavni je sud prošle godine odbacio tužbu banaka.
Europski sud za ljudska prava je na početku prosinca također odbacio sve tužbe banaka protiv Hrvatske, što bi, smatraju u udruzi Franak, trebao biti vjetar u leđa odluci Vrhovnog suda. On bi trebao odlučiti o pravu potrošača s konvertiranim kreditima na obeštećenje i o ništetnosti cijelih ugovora. Potrošači se nisu odrekli svojih potraživanja niti je bankama bilo dopušteno da konverziju uvjetuju odricanjem potrošača od njihovih prava, napominju u udruzi Franak.
"Ne mogu zamisliti drukčiju presudu Vrhovnog suda osim one o obeštećenju jer su u ovom slučaju pravo i pravda potpuno izjednačeni", kaže Aleksić. Dužnici će imati pravo od 40 do 80 posto iznosa realiziranog kredita dobiti natrag. Ako je riječ o, primjerice, milijun kuna, to je između 400 i 800 tisuća kuna, ili ako je u pitanju sto tisuća kuna realiziranog kredita, vratiti im treba od 40 do 80 tisuća, navodi Aleksić.
40 do 50 posto viši anuiteti
Odgovarajući na pitanje što očekuju od sjednice Vrhovnog suda na kojoj će biti govora o obeštećenju, iz Hrvatske udruge banaka odgovaraju kako, "uzimajući u obzir da sudovi u Republici Hrvatskoj štite Ustavom i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske, očekuju pravno shvaćanje u vezi pravnih učinaka Sporazuma o konverziji, koje će biti u skladu s već iznesenim stavovima istog suda u Oglednom postupku i ciljevima donesenog zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju.“
Udruga Franak je sa svog okupljanja uoči sjednice Vrhovnog suda poručila kako je u svim dosadašnjim sudskim vještačenjima utvrđeno da su konvertirane glavnice deset, do 15 posto više u odnosu na početni otplatni plan te da dužnici plaćaju 40 do 50 posto više anuitete. Nadaju se da će Vrhovni sud do kraja godine odlučiti o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom u 'švicarcima' i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom.
Vrhovni sud su pozvali da u utorak "budu pravnici, suci i moralni pobjednici". "U suprotnom, omogućit će lopovima da zadrže oko tri milijarde eura preplaćenih iznosa i zateznih kamata koji tim lopovima ne pripadaju, koje su ti lopovi perfidnom pljačkom putem nepoštenih ugovora oteli od 55.000 hrvatskih obitelji", poručili su iz udruge Franak.
