Po smjernicama Ministarstva obrazovanja, novom mrežom osnovnih škola čiji su temelji postavljeni Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, od osnivača na razini Hrvatske očekuje se da opravdaju rad škola s malim brojem učenika, kao i prekapacitiranih škola i odluče koja će se obrazovna ustanova ugasiti, a koja će promijeniti status od matične u područnu školu, piše u srijedu Večernji list.
Pojašnjavaju da je riječ o školama s manje od 150 učenika, kojih je u Hrvatskoj 174, ali i prekapacitiranim školama kakvih je 235.
Uspostavljanje mreža optimalnih škola
U trenutku kada osnivači, gradovi, općine, županije ministrici dostavljaju prijedloge i računaju koje su mi škole optimalne, a na temelju čega bi se trebala izraditi i konačna verzija mreže škola, već sada je poznato da bi po smjernicama ministrice Blaženke Divjak, vrata samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji trebalo zatvoriti barem 16 škola jer imaju manje od 150 učenika, dok bi se taj broj na području Splitsko-dalmatinske županije odnosio na 22 škole koje bi morale promijeniti status - od matične u područnu školu, piše Večernji.
"I dok, u Ministarstvu obrazovanja uvjeravaju da im nije cilj zatvaranje škola, već uspostavljanje mreže optimalnih škola, koje podrazumijevaju rad u jednoj smjeni i maksimalnih 24 učenika po razredu, jasno je da ministrica Divjak pokušava ono što za rukom nije pošlo ni jednom ministru prije nje. A gotovo svi su pokušavali u obrazovnom sustavu, pronaći prostor ušteda.
Budući da se škole financiraju iz proračuna osnivača, a političkim strukturama ne odgovara zatvaranje obrazovnih ustanova, naročito ne u manjim sredinama u kojima su okosnica okupljanja, niti je taj potez u skladu s nacionalnom politikom naročito u trenu velikog vala iseljavanja, Blaženka Divjak mogla bi se naći na vrlo skliskom terenu", navodi Večernji.
Kako bi se postigla ušteda?
Dodaju da bi se ušteda postigla izmjenom statusa iz matične u područnu školu, jer bi tako uštedjela na plaći ravnatelja čija škola mijenja status u područnu, kao i na plaćama tajnika, pedagoga i drugog osoblja, ali bi na listu viška ponovno dovela i učitelje, nastavnike i profesore, što se pak kosi s njezinim najavama da je sa svojom "Školom za život" napravila kvalitetne temelje za rad i vraćanje ugleda nastavnika, ističe Večernji list
"Svi ministri su pod argumentacijom ušteda pokušavali optimizirati škole, no niti jedan ministar nije se uhvatio u koštac sa zatvaranjem škola, naročito ne u manjim mjestima. Moramo biti svjesni da to neće bili lako provedivo, jer moramo uzeti i politički aspekt. Sve će ovisiti o moći politike, tko je utjecajniji zaštiti će škole", kazala je za Večernji list Sanja Šprem, predsjednica sindikata hrvatskih učitelja ističući da bi prenamjenom iz matičnih, u područne škole, došlo do poplave tehnoloških viškova.
