Prvi put u sklopu izbora RTL donosi i „RTL Detektor“ – format u kojem debatu s našim urednicima i reporterima prate i stručnjaci iz područja teme debate. Pravni stručnjaci, kao i oni iz svijeta ekonomije i vanjske politike, analizirat će ono što je rečeno u debati.
U prvoj RTL-ovoj Debati s Damirom Gregoret razgovaraju HDZ-ov Davor Božinović, Gordan Bosanac iz stranke Možemo!, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta i MOST-ov Nino Raspudić.
Tema RTL Debate je sigurnost, a tematske cjeline o kojima gosti govore su nasilje u društvu, femicid, nasilje na sportskim terenima, ilegalni migranti u Hrvatskoj, uvođenje obveznog vojnog roka i rat u Ukrajini.
Istanbulska konvencija i lijeve vlade
Nino Raspudić: "Primjer Istanbulske konvencije pokazuje bešćutnost ljevice. Koriste je da bi uvaljali svoju nastranu ideologiju. Treba izaći iz kovencije, usvojiti ono što se tiče nasilja nad ženama."
Profesor Vlatko Cvrtila: "Nisam siguran da je točno za Europu da Istanbulsku konvenciju prihvaćaju samo lijeve vlade".
RTL Detektor:
Polovica država Vijeća Europe (52,632 posto) koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju u vrijeme ratifikacije su imale desna vlade. Konkretno, od ukupno 38 rafitikacija, njih 20 došlo je od strane desnih vlada. Samo jedna rafitikacija bila je povučena - ona Turska.
Više možete saznati OVDJE.
Nasilje na sportskim terenima
Davor Božinović: "Osobno sam inicirao protokol koji smo potpisali s HNS-om i složili smo se u tom protokolu i prema klubovima da sve utakmice visokog rizika - od dolazaka navijača, potpuna sigurnost - je nadležnost policije na sportskim terenima."
Prof. Cvrtila potvrđuje da je prije potpisivanja protokola bila nejasna odgovornost između klubova i policije.
"Prema tom protokolu pretpostavljam da policija koordinira aktivnostima, pa i da navijači koji dolaze nisu ugroženi od domaćih navijača. Ranije su se navijači dogovarali, na primjer, da se kod zagrebačkog Blata nađu i potuku prije utakmice, sada to policija više ne dozvoljava", rekao je Cvrtila.
Prof. Robert Barić je dodatno komentirao da vani osiguranje klubova na utakmicama, odnosno zaštitari, nemaju ovlasti policije, ali da mogu do dolaska policije zadržati pojedinca.
"I to je važno pitanje jer država ne želi prenijeti policijske ovlasti na zaštitare. To je veliko pitanje i u Njemačkoj gdje privatni zaštitari traže dio ovlasti".
Prof. Barić također navodi da protokoli moraju biti jasni kada stvari izmaknu kontroli jer osiguranje nema istu razinu ovlasti kao policija.
Reakcija države u potresu
Stipo Mlinarić: "U potresu su navijači reagirali prije nego država. Država nije bilo na terenu 15 dana, navijačke skupine su bile i pomagale ljudima."
RTL Detektor:
U Petrinju je, 40-ak minuta nakon potresa, stigla vojska - nekoliko desetaka pripadnika Hrvatske vojske pomogli su u raščišćavanju, a na terenu su bili i vatrogasci te djelatnici Hitne pomoći. Javna vatrogasna postaja Grada Varaždina poslala je navalno vozilo i grupu profesionalnih vatrogasaca osposobljenih za spašavanje iz ruševina, a varaždinska stanica HGSS-a uputila je opremljeni spasilački tim.
Istoga dana, Petrinju su posjetili premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je da je vojska angažirana za transport bolesnika iz oštećene sisačke bolnice, dok je KBC Zagreb primio 40-ak covid pacijenata iz sisačke bolnice. Ministar Davor Božinović ukinuo je covid propusnice za Sisačko-moslavačku županiju, a premijer Plenković sutradan je ukinuo propusnice na razini cijele Hrvatske. HAC je svim korisnicima toga dana omogućio besplatnu cestarinu na autocesti Zagreb - Sisak.
Više o prvim akcijama na dan potresa u Petrinji pročitajte OVDJE.
Ilegalni migranti
Siniša Hajdaš Dončić: "U drugom valu migracije dolaze po socijalnu pomoć. Dolaze trbuhom za kruhom jer dolaze iz država koje imaju nefunkcionalnu ekonomiju koje je posljedica kolonijalnog naslijeđa - Europi se vraća ono što je radila u prošlosti."
Prof. Cvtila kaže da bi se zapitao je li tvrdnja točna, a navodi i razlog.
"Ako je dolazak migranata posljedica kolonijalne Europe, onda to nismo mi, kao ni baltičke zemlje. Kolonijalizam je vezan za zemlje kao što su Velika Britanija i Nizozemska", rekao je prof. Cvrtila.
Dodao je i da ilegalni migranti ne dolaze samo zbog loše ekonomije u vlasitim zemljama: "Njihova je struktura vrlo složena. Ima i takvih, ali i onih koji ciljano dolaze najviše zbog kriminalnih aktivnosti u Europi."
Prof. Cvrtila i prof. Barić složili su se da dugoročno migracije predstavljaju sigurnosni izazov za Europu.
Inače, kolonijalne zemlje bile su Velika Britanija, Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Portugal, Rusija, Španjolska, Svedska i Italija.
Vojska na granici
Davor Božinović: "Nema države u Europi koja ima vojsku kako se to zamišlja, a bi oni bili na granici. Policija je obučena za posao zaštite granica. Mi imamo policije više nego vojske."
Prof. Cvrtila potvrdio je da policije ima više, a vojske manje, no prof. Barić ukazuje da se treba pitati koja je uloga vojske na granici, a i kad se pojavi - kao što je to bio slučaj u Sloveniji i Mađarskoj - čak ni tada vojska nema ovlasti koje ima policija, osim ako se ne donese posebna odluka."Vojska daje potporu (policiji op.a). Mi imamo dva zakona - onaj o Obrani i Zakon o nadzoru državne granice, koji imaju dva općenita članka kroz koje se može proturiti i kamion i slon. Funkcija vojske uglavnom je potporna - to su logistika, obavještajni podaci, sanitet, uređenje objekata", rekao je prof. Barić.
Dodao je da vojska ne obavlja policijski posao. "Logika vojne organizacije je uporaba sile i neutralizacija protivnika. Pitanje je što se želi od vojske - da stane i da puca na njih (migrante op.a)? Nema šanse da do toga dođe, čak ni u Mađarskoj. Vojska je samo sredstvo za zastrašivanje", rekao je prof. Barić.
Prof. Cvrtila dodao je da "vojska ne izlazi s tenkovima na granicu" te da "vojnik ne može nekome oduzeti slobodu".
Nastavili su da u Italiji postoje Carabinieri koje prof. Barić nazvao "paravojnom organizacijom" koja je u miru pod MUP-om, a u ratu pod vojskom. "To je specifična kombinacija koja uspijeva kombinirati policijsko i vojno djelovanje i koja se ne može kopirati", rekao je prof. Barić.
RTL Detektor:
Dodajmo tome da su i novinari krajem prošle godine izvještavali sa slovensko-talijanske granice gdje se u kontrolu migracije uključila i vojska. Italija se odlučila na slanje vojnih snaga zbog straha od terorizma.
Naša novinarka Petra Fabijan Kapov 28. listopada prošle godine uživo se javila u RTL-u Danas iz talijanskog mjesta Muggia u blizini talijansko-slovenske granice gdje su promet preusmjeravali i dodatno kontrolirali putnike. Uz policijski kombi bila je i vojska naoružana dugim cijevima. Više o tome pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
Tada je naša reporterka navela da to nije prvi put da Talijani šalju vojsku na granicu, da su to napravili i tri godine ranije kada je 50-ak vojnika bilo angažirano da prati slovensku granicu i kretanje ilegalnih migranata. Slovenci su također još 2019. slali vojsku na granicu koja je patrolirala u mješovotoj formaciji s policijom, a zajedničke ophodnje vojske i policije sa slovenske strane nastavile su se sve dok ulaska Hrvatske u Schengen.
Vojni rok
Nino Raspudić: "Vidjeli smo da je HDZ-u iz programa nestala ta priča."
RTL Detektor:
Tema obveznog vojnog roka nije nestala iz programa HDZ-a, već u njemu nikada nije bila eksplicitno navedena.
Premijer Plenković je jasno rekao da uvođenje obveznog vojnog roka ne dolazi u obzir, ali kako je nužno mladima omogućiti da steknu vještine s kojima veliki broj njih nije bio u doticaju.
Gordan Bosanac: "HDZ je progurao Zakon o osnivanju Vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman. Derogirali su od Zakona znanosti, nemaju kadar koji je u stanju poštivati minimalne znanstven standarde."
Prof. Cvrtila kaže:" Nije točno, nego Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti."
Rat u Ukrajini
Stipo Mlinarić: "Mi smo svoje tenkove M84 kojih imamo 75 komada, da smo ih isti dan stavili na vlakove, Ukrajinci ih vode na prvu crtu, a Hrvatska je mogla dobiti Leoparde od Njemačke jer su Nijemci rekli da će dati drugoj državi koja pomogne."
Prof. Barić kaže da ne postoji program koji daje mogućnost zamjene naoružanja, niti se ono nekome slobodno daje ističući da se naoružanje plaća.
"To je bilateralni dogovor", kaže prof. Barić navodeći da je Mlinarićeva tvrdnja "vrlo slobodna interpretacija" te da u ovim stvarima "nema besplatnog ručka". Dodao je i da je teško da bi Njemačka svoje tenkove Leopard davala jer i sami imaju manjak tih tenkova.
Prof. Cvrtila dao je usporedbu dogovora Hrvatske s Amerikancima oko helikoptera Blackhawk.
RTL Detektor:
Inače, Milnarić se vjerojatno referirao na program takozvane "kružne razmjene" kada jedna zemlja naoružava drugu kako bi potom ova druga zemlja naoružala treću. U Njemačkoj se to zove "Ringtausch". Zaista je Njemačka Česima dala 14 tenkova Leopard, a zauzvrat je Češka Ukrajini dala 40 tenkova T-72. Njemačka je i Grčkoj dala 40 borbenih vozila Marder, kako bi Grčka Ukrajini dala dodatnih 40 borbenih vozila BMP-a. Govoreći o tenkovima Lepardima, njih 15 Njemačka je dala Slovačkoj, a oni su Ukrajini dali 30 BVP oklopnih transportera, a više o te pogledajte na OVOJ STRANICI.
Detalje o kružnoj razmjeni Njemačke s drugim zemljama možete pogledati na OVOJ POVEZNICI.
Raspudić i izjave o Krimu
Gordan Bosanac: "Htio bih nas vratiti u vrijeme prije agresije i na Putina. Raspudić je volio kada je Putin okupirao Krim."
RTL Detektor:
Nino Raspudić je u TV gostovanju 22. ožujka 2018. godine, komentirajući rusku aneksiju Krima, izjavio: "Rusija je djelovala defanzivno, reaktivno. Putin nije imao drugog izbora nego uzeti ono što može. To je bio istok i Krim".
Raspudić je tom prilikom rekao i sljedeće: "Rusija je bila devastirana i u kaosu kada je došao (Putin, op. a.) na vlast. Danas ima pet puta veći BDP, veća je zaposlenost, plaće su sa 60 skočile na 650 dolara, životni vijek se produžio za pet godina. Dakle, Putin je dobar za Rusiju. Što o tome misle na Zapadu, druga je stvar.
Ulazak Hrvatske u NATO
Davor Božinović: "Nitko nije ušao u Europsku uniju prije nego što je ušao u NATO."
Prof. Cvrtila i prof. Barić slažu se da ulazak zemalja u NATO i EU nisu povezive stvari i ne idu istim redosljedom. Istakuli su primjere Austrije i Irske koje nisu članice NATO, ali su članice EU.
Austrija je pritom ušla u EU 1995., a Irska 1973. Prof. Cvrtila navodi za novije demokracije da su ulazile najprije u NATO, a potom u EU.
RTL Detektor:
Tako su Slovenija, Slovačka, Rumunjska, Litva, Latvija, Estonija i Bugarska ušle u NATO u valu proširenja 2004. godine. Slovenija, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija su nešto kasnije, ali iste godine postale članice EU, Rumunjska je u EU ušla 2007., baš kao i Bugarska. Hrvatska je u NATO ušla 2009. godine, a u EU 2013. godine.
RTL Detektor tim
Naš RTL Detektor otkriva koje su činjenice kandidati u debati iznijeli točno, koje tvrdnje nisu istinite, a kojim informacijama treba postupati s oprezom.
Večerašnji RTL Detektor tim čine profesor Vlatko Cvrtila i docent Robert Barić te urednici i novinari Mirjana Posavac, Ines Čović-Pavišić, Jure Tepina, Katarina Dimitrijević Hrnjkaš i Maja Mahovlić.
