Što se to kuha pod nosom Rusima? Kovačević: 'Izgubili su iluziju o pouzdanosti'

Dva važna sastanka europskog političkog vrha održavaju se ovog tjedna u Armeniji. Zemlja od tri milijuna stanovnika sama je inicirala biti domaćin 8. samita Europske političke zajednice (EPC) kojim - uoči parlamentarnih izbora 7. lipnja - želi naglasiti svoju predanost približavanju Zapadu.

Na samitu je i premijer Andrej Plenković koji je, između ostalog, za Armeniju rekao da je unutar sebe, regionalno i povijesno na rubovima i da ima snažan utjecaj Rusije. 

"U ovako osjetljivom razdoblju prepunom sukoba i ratova trenutku moramo osnažiti suradnju na europskom kontinentu”, rekao je Plenković. Više o važnosti samita koji je okupio EU čelnike, ali i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kanadskog premijera Marka Carneya i glavnog tajnika NATO-a, Marka Ruttea, možete pročitati OVDJE. 

Foto: Ludovic MARIN/AFP/Profimedia

SLIJEDI LI KAZNA? /

Plenković na samitu u koji su uperene sve oči Europe: Ovo bi mogla biti 'točka bez povratka'

Proxy rat kao prekretnica 

Armenija je zemlja koja je godinama imala snažne veze s Rusijom. I danas se oslanja na njezine energente koje dobavlja po - kako je naglasio ruski predsjednik Vladimir Putin - vrlo povoljnoj cijeni. Približavanje Zapadu za Armeniju je delikatna, ali neupitna stvar no, kako se zemlja uopće našla na tom putu? 

Prekretnica se dogodila 2020. a posebno 2023., kada je susjedni Azerbajdžan pokrenuo munjevitu vojnu operaciju na Armeniju da bi dovršio preuzimanje Nagorno-Karabaha. 

U ratu je protjerano više od 100.000 etničkih Armenaca dok je Rusija, koja je imala mirovne snage na terenu, stajala po strani. I raniji azerbajdžanski upadi na armenski teritorij ostali su bez odgovora Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti pod vodstvom Moskve. 

"Kad su Armenci shvatili da im Rusija nije pouzdan saveznik, da Rusija nije u stanju podržavati Armeniju do te mjere da ona zadrži okupirana područja gorskog Karabaha, onda su razmislili o promjeni savezništva", objašnjava za net.hr bivši hrvatski diplomat, Božo Kovačević.

"Zapravo se između Azerbajdžana i Armenije vodio proxy rat: Rusija je podržavala Armeniju, Turska je podržavala Azerbajdžan i Turska je u tom ratu pobijedila", dodaje.

Izgubljene iluzije i zaokret

Europska unija je godinu prije posredovala u sporazumu o priznavanju granica, uz koji je rasporedila civilnu promatračku misiju, a armenski parlament je u ožujku 2025. donio zakon kojim je pokrenut proces pridruživanja Europskoj uniji, dok se istovremeno ubrzao i mirovni proces između Armenije i Azerbajdžana. 

"Armenija je izgubila iluziju o pouzdanosti Rusije kao saveznice i odlučila je odustati od okupacije, pristati na mirovni sporazum s Azerbajdžanom i potražiti perspektive intenzivnijeg gospodarskog razvoja u suradnji sa zapadnim zemljama", kaže Kovačević.

Foto: Ludovic MARIN/AFP/Profimedia

Čelnici dvije zemlje u kolovozu su u Bijeloj kući potpisali značajan sporazum s ciljem okončanja desetljeća sukoba, a tom prilikom najavili su i rutu za međunarodni mir i prosperitet - projekt američkog predsjednika Donalda Trumpa za glavni koridor za povezivanje, koji bi se protezao uz armensku granicu s Iranom, povezujući regiju s europskim tržištima.

Diplomatska cijena

Europsko prihvaćanje Armenije imalo je svoju diplomatsku cijenu. Azerbajdžanski parlament prošlog je tjedan glasao za prekid odnosa s Europskim parlamentom zbog rezolucije zastupnika Europskog parlamenta u kojoj se poziva na pravo povratka za Armence iz Nagorno-Karabaha koji su pobjegli 2023., kao i na oslobađanje armenskih zatvorenika koje drži Baku.

"Problem je u tome što Zapadu nije stalo do blagostanja tih država nego do njihovog korištenja u stvaranju tampon zone prema Rusiji", kaže Kovačević koji za današnji samit ipak ističe da je još jedna potvrda činjenice da Armenija više nije u orbiti Ruske Federacije: 

"Jasno je da je Rusija, usredotočivši se u potpunosti na Ukrajinu, izgubila utjecaj na zemlje u kavkaskoj regiji i općenito utjecaj na zemlje središnje Azije. Ovaj skup je samo potvrda nove orijentacije armenske politike, a to je orijentacija prema Zapadu."

ŠIRE SE SNIMKE /

Ukrajinci napali Moskvu: Pogođen luksuzni neboder u elitnom naselju

Ruske prijetnje i 'balkanski model'

Međutim, je li usredotočenost na Ukrajinu dovoljna da Rusija ignorira sastanke političkog vrha u svom susjedstvu?  

"Rusija je jako angažirana u pokušajima sprječavanja euroatlantskih integracija balkanskih zemalja pa je možda u još većoj mjeri zainteresirana i za to da kavkaske zemlje, osobito zato što su prije bile u sastavku Sovjetskog Saveza, ne budu na strani Zapada",kaže Kovačević.

"Možemo očekivati da će Rusija, kao i na Balkanu, različite vrste opstrukcije provoditi, ali zapravo, Rusija je gubitnica. Ni Armenija ni zemlja s kojom je Armenija donedavno bila u ratu, Azerbajdžan, nisu više bliski ruski saveznici. Te su zemlje odlučile svoju budućnost potražiti u suradnji sa Zapadom", dodaje.

Ipak, upozorava da bi zabrinutost Moskve mogla izazvati činjenica da je na samitu i glavni tajnik NATO-a. 

"Mislim da takvim angažmanom NATO-a se povećavaju izgledi za izravno rusko upetljavanje. Što je u većoj mjeri NATO angažiran, to će Rusija za sebe imati više opravdanja da intervenira. Međutim, ako razmišljamo o nekakvoj vojnoj akciji velikih razmjera, mislim da Rusija za to nije spremna", kaže Kovaćević.

Potvrda ambicija Zapada

U Rusiji se već sada, dodaje, pojavljuju kritike politike prema Ukrajini, koje dolaze iz redove donedavnih Putinovih pristalica. "U takvom kontekstu, pokretanje novog rata protiv bilo koje države, s izgledima da i u tom ratu Rusija doživi neuspjeh kao u Ukrajini, mislim da nije na dnevnom redu", kaže Kovačević.

Samit u Armeniji tako ostaje potvrda slabljenja ruskog utjecaja u regiji, ali ne znači da je sve bajno. 

"To je potvrda slabljenja ruskog utjecaja u toj regiji i potvrda ambicija Zapada da koristi te države za ostvarivanje svojih interesa. U krajnjoj liniji, to se svodi na sljedeće: ako budu ratovali Rusija i NATO, ginut će Armenci, a ne Amerikanci", zaključuje Kovačević. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Za Magyara je Rusija sigurnosni rizik, a hoće li se Mađarska udaljiti u Bijele kuće?