Plenković na samitu u koji su uperene sve oči Europe: Ovo bi mogla biti 'točka bez povratka'

Premijer Andrej Plenković stigao je u Armeniju kako bi sudjelovao na 8. samitu Europske političke zajednice (EPC) koji se održava u glavnom gradu Ervanu, pod nazivom "Izgradnja budućnosti: Jedinstvo i stabilnost u Europi".

Hrvatska se posljednjih deset godina vodi politikom modernog suvereniteta - jakog nacionalnog identiteta uz inteligentno korištenje međunarodne suradnje, rekao je u ponedjeljak u Erevanu premijer Andrej Plenković.

“Bilo da smo Armenci, Gruzijci, Hrvati, identitet je ključan. Današnji svijet zahtijeva snažan naglasak na vlastitom nacionalnom identitetu i suverenitetu”, ocijenio je predsjednik vlade, “ali međunarodna suradnja, međunarodno pozicioniranje, organizacije, savezi, mogu nas ojačati i to je moja politika kao premijera već deset godina”, izjavio je Plenković.

“U ovako osjetljivom razdoblju prepunom sukoba i ratova trenutku moramo osnažiti suradnju na europskom kontinentu”, rekao je premijer u Armeniji, zemlji za koju kaže da je unutar sebe, regionalno i povijesno na rubovima i da ima snažan utjecaj Rusije.

Premijer se sastao s predjsednikom armenske vlade Nikolom Pašinjanom za koga tvrdi da nastoji biti što bliže Europskoj uniji i doseći europske standarde, a njegove će napore ocijeniti Armenci na izborima u lipnju. 

“Hrvatska ima važnu ulogu transfera znanja i pomaže joj u reformama zdravstva”, rekao je premijer o twinning projektu prenošenja znanja u provedbi pravne stečevine EU-a koji se provodi zajedno sa Slovenijom.

S Pašinjanom je potpisao zajedničku deklaraciju o strateškom dijalogu, a premijer je najavio i da će u toj zemlji djelovati hrvatska tvrtka Dok-ing koja će pomoći u razminiranju.

Ta kavkaska zemlja već desetljećima opetovano vodi sukobe sa susjednim Azerbajdžanom, pri čemu je velike površine uglavnom ruralnog kraja i poljoprivredne površine pokrivene minama, rekao je Plenković.

Foto: Ludovic MARIN/AFP/Profimedia

'NOVO POGLAVLJE' /

Težak udarac za Rusiju: SAD s jednom zemljom postigao nuklearni sporazum

Zvučna imena i jedno iznenađenje

Ovogodišnji EPC samit domaćin je više od 40 - uglavnom europskih - čelnika i dužnosnika među kojima je niz zvučnih imena: glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, predsjednik europskog vijeća, Antonio Costa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Keir Starmer, poljski predsjednik Donald Tusk, francuski predsjednik Emmanuel Macron, na čiju je inicijativu EPC i osnovan u svibnju 2022. 

Foto: Ludovic MARIN/AFP/Profimedia

Veliko iznenađenje ovogodišnjeg samita je kanadski premijer Mark Carney, prvi neeuropski čelnik sastanka EPC-a, koji uglavnom okuplja europske zemlje (osim Bjelorusije, Rusije i Vatikana). Kanada bi, navodno, mogla postati i stalna članica skupine.

U utorak, Armenija je domaćin još jednog važnog sastanka - prvog bilateralnog samita EU-a i Armenije, na kojem će prisustvovati predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Očekuje se da će tom prilikom Pašinjan, von der Leyen i Costa formalno pozdraviti koncept misije EU-a za suzbijanje stranog uplitanja u Armeniji, a raspravljat će se i o energetici, prometu i gospodarskoj potpori.

Važan tajmin

Samit EPC-a u Armeniji se održava prvi put, na inicijativu same zemlje te uoči parlamentarnih izbora 7, lipnja. "Ovo je prvi put da se EPC sastaje na južnom Kavkazu. A činjenica da se Europa ujedinjuje u Armeniji snažan je primjer geopolitičkog puta te zemlje", izjavio je jedan visoki dužnosnik EU-a za Radio Slobodna Europa. 

Premijer Pašinjan tim potezom se vjerojatno nada učvrstiti svoju poziciju i utjecaj uoči izbora, na kojima se očekuje njegova ponovna pobjeda, ali i poslati jasnu poruku da je Armenija na proeuropskom putu.

Iako dugogodišnja ruska saveznica, Armenija se od 2018., dolaskom Pašinjana na vlast, ali i u jeku regionalnih zbivanja posljednjih godina, nastoji približiti Zapadu. U pitanju je osjetljiv hod po žici: zemlja mora vješto balansirati između Europske unije i Rusije, a ovakva dva važna politička događanja uoči parlamentarnih izbora, mogla bi predstavljati ozbiljan test za rusko strpljenje.

Odmak od Rusije i Putinovo upozorenje 

Armenija nije službeno predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, ali je 2017. potpisala sveobuhvatni sporazum o partnerstvu s Europskom unijom, produbljujući suradnju u trgovini i drugim područjima. Prošle godine, usvojila je zakon kojim je formalno izjavila svoju namjeru da podnese zahtjev za članstvo u EU-u. 

Zemlja, međutim, još uvijek energetski ovisi o Rusiji od koje kupuje plin po povlaštenoj cijeni, što je detalj na koji je ruski predsjednik Vladimir Putin podsjetio Pašinjana tijekom njihovog sastanka u Kremlju kada mu je rekao da Armenija ne može istovremeno biti članica Europske unije i Putinove Euroazijske ekonomske unije. 

"Nije moguće istovremeno biti u carinskoj uniji s Europskom unijom i Euroazijskom ekonomskom unijom“, rekao je tom prilikom Putin. "To je jednostavno nemoguće po definiciji."

Borba protiv dezinformacija uoči izbora

Moskvu, koja još uvijek ima i svoju vojnu bazu u Armeniji, mogla bi uznemiriti i činjenica da EU u Armeniju šalje "hibridni tim za brzi odgovor" koji će nastojati spriječiti strano uplitanje u armenske parlamenterna izbore - ključne za ostanak zemlje na europskom putu.

Nakon parlamentarnih izbora, s radom bi trebao započeti i tim od 20-30 stručnjaka za dvogodišnju misiju, koji bi trebali pomoći poboljšati armenski odgovor na ruske kibernetičke napade, manipulaciju informacijama i ometanje, kao i suzbijanje nezakonitih financijskih tokova.

"Armenci se suočavaju s masovnim kampanjama dezinformiranja i kibernetičkim napadima. Kada Armenci u lipnju izađu na birališta, sami bi trebali birati budućnost svoje zemlje", izjavila je ranije šefica vanjske politike EU-a, Kaja Kallas. 

Točka bez povratka? 

Moskva je već povukla potez kojim je izrazila svoje negodovanje - samo nekoliko dana prije EPC samita, zabranila je uvoz armenske mineralne vode i konjaka.

"Ovo je obilježje funkcioniranja hibridnih prijetnji", rekao je za BBC Artur Papyan iz CyberHUB-AM-a, koji prati armenski informacijski prostor. Napomenuo je da su proeuropske izjave visokih dužnosnika ili posjeti Bruxellesu često praćene odlukama o zaustavljanju armenskih kamiona na gruzijsko-ruskoj granici i prijetnjama hakera da će ukinuti vladine web stranice.

O europskoj misiji suprotstavljanja ruskim dezinformacijama i kibernetičkim napadima, Papyan kaže da je po modelima slična raspoređivanju EU-a u Moldaviji prije izbora 2025., u kojima su proeuropske snage ostale na vlasti.

"Proučavao sam te slučajeve, posebno slučajeve Moldavije i Rumunjske, kao i ukrajinske. Vidim da postoje zajedničke taktike i postupci", rekao je Papyan, čiji tim je u siječnju dokumentirao masovni napad na WhatsApp koji je kompromitirao procijenjenih nekoliko stotina tisuća računa - platformu za koju je rekao da je široko koriste vladini ministri i dužnosnici.

U zasebnoj operaciji, hakeri su stvorili lažni Signal račun koji se predstavljao kao veleposlanik EU-a u Armeniji Vassilis Maragos i pozvao čelnike nevladinih organizacija na lažnu konferenciju o odnosima Armenije i EU-a. Poveznica za registraciju činila se autentičnom, a tijekom praćenja napada IP adrese su upućivale na ruski grad Zelenograd sjeverozapadno od Moskve.

Uoči današnjeg samita, Papayan je rekao da je samo u jednom jutru izbrojao šest ili sedam skokova u objavama na Telegramu koje su promovirale priču da ovi događaji predstavljaju točku bez povratka za Armeniju i da će Rusija kazniti zemlju zbog njihovog domaćinstva.

Iako Armenija ima neke pravne alate za suprostavljanje ovakvim prijetnjama, oni još nisu potpuno pravno prilagođeni razmjerima i sofisticiranostima prijetnje.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Za Magyara je Rusija sigurnosni rizik, a hoće li se Mađarska udaljiti u Bijele kuće?