Prije 70 godina, kada je veliki dio Europe i svijeta slavio oslobođenje od totalitarnih ideologija zla, mi mjesec svibanj 1945. pamtimo po strašnim pokoljima, zločinima protiv čovječnosti počinjenim pod znakom zvijezde petokrake, izjavio je u subotu na bleiburškom polju Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu obilježavanja bleiburške tragedije.
"Danas smo se okupili na ovome polju gdje je nakon završetka
Drugog svjetskog rata prije 70 godina započela bleiburška
tragedija hrvatskoga naroda, taj zločin protiv čovječnosti što ga
je sustavno izvršila jugoslavenska vojska pod znakom crvene
zvijezde petokrake", kazao je Bozanić u svojoj homiliji pred,
kako navode organizatori, 25.000 do 30.000 ljudi. Bozanić je
kazao da je na ovom polju počeo križni put koji je nastavljen u
kolonama smrti u neistraženim jamama i logorima, a sve bez
svjedoka, sudova i presuda s ciljem da se žrtvama zatre svaki
spomen i trag groba.
Kardinal je podsjetio da je 1945., za razliku od zapadne Europe u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama srednje i istočne Europe došlo do zamjene jedne totalitarističke vlasti drugom te da je dotadašnji nacifašizam zamijenio komunizam.
"Za nas je osvajanje vlasti od komunističkog totalitarnog sustava značilo novi početak progona, zatvora i ubijanja nevinih ljudi; tu su jame i fojbe te već poznate i još nepoznate i neistražene masovne grobnice i grobišta", kazao je kardinal.
Kardinal se u tom kontekstu osvrnuo na riječi pape Ivana Pavla II. u Mariji Bistrici u listopadu 1998. godine kada je kazao da je 20. stoljeće bilo obilježeno trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.
70. godišnjica Bleiburga
Marko Prpic/PIXSELL
Izrazio je također žaljenje što se u našoj domovini posebno zadnjih godina ponovno žele oživjeti sukobi i stare ideološke podjele za koje se vjerovalo da su dijelom prevladane.
"Raspiruje se mržnja, nameće se netrpeljivost i isključivost i nekima kao da je stalo produbljivati neistine ne bi li se produljili sukob i nasilje iz vremena totalitarizma. Po njegovim riječima, nasuprot domoljubnom antifašističkom otporu iz Drugoga svjetskog rata danas se pojavljuje neka nova ideologija antifašizma koju ne nalazimo u suvremenosti drugih europskih zemalja".
"Izmišljanje neke fašizacije Hrvatske hrani tu ideologiju.... ne dopuštajući da hrvatsko društvo raste u slobodi, zajedništvu i suživotu. Za suvremen, miran i skladan razvoj hrvatskog društva potreban je odmak i otklon od ideologija zla 20. stoljeća", rekao je kardinal.
Pozvao je prisutne da ne dopuste ni da sjeme novih ideologija antifašizma i antikomunizma unosi nove-stare podjele u našu svakidašnjicu. Govoreći specifično o bleiburškoj tragediji izrazio je žaljenje što se još nije došlo do potpunije istine o svim žrtvama rata i poraća i zapitao se bojimo li se istine i vladaju li u Hrvatskoj snage koje ne žele da istina dođe na vidjelo.
"Kako inače objasniti nemar državnih institucija da se dođe do, koliko je moguće potpunije istine o svim žrtvama, da se ispitaju sve jame, masovne grobnice i stratišta te da ih se dolično označi bez obzira kojem narodu ili vjeroispovijesti pripadali, bez obzira na kojoj su strani ili bez strane pale, te da im se zagarantira principijelan pijetet".
Još jednom je istaknuo da ne smijemo biti zarobljeni u ideološkim sukobima Drugoga svjetskog rata i sve prisutne na Bleiburgu pozvao da ovo polje gledaju vjerničkim srcem.
"Ovdje, gdje je smrt ostavila duboke tragove, pred nama je rječita poruka nade... S ovog polja obilježenog hrvatskim križevima naš je pogled uprt prema Kristovu križu i ispunjen nadom u Božje milosrđe", rekao je.
Na kraju homilije kardinal Bozanić spomenuo se kardinala Alojzija Stepinca i njegova snažnog poziva na opraštanje i pomirenje te citirao riječi svetog Ivana Pavla II. da "oprostiti i pomiriti se, znači očistiti sjećanja od mržnje, zavade i želje za osvetom". Ovdje, kako je rekao, nismo došli nošeni zlom, strahom i progonstvom i nismo vođeni političkim motivima.
"Danas se nismo došli vratiti u prošlost i ostati u njoj nego moliti za našu domovinu, djecu i mlade", zaključio je kardinal Bozanić.
U nastavku komemoracije molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti vodio je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović.
Komemoracija na bleiburškom polju odvija se u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića.
Vijence u znak sjećanja su na bleiburškom polju su u nastavku komemoracije, među ostalima, položili u ime hrvatske predsjednice njezina posebna izaslanica Bruna Esih, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, branitelji iz Savske ceste, te predstavnici Hrvata iz RH, BiH i SAD-a.
Na Bleiburgu Glogoški, Klemm i Karamarko, misu predvodi kardinal Bozanić
70. godišnjica Bleiburga
Marko Prpic/PIXSELL
Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.
Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.
Na Bleiburškom polju počelo je u subotu prije podne obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u svibnju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila.
Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Kardinal Bozanić će u podne predvoditi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović.
Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu "zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije", ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar-Kitarović. Iako je bila najavila da će nazočiti središnjoj komemoraciji 16. svibnja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i nazočnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u travnju je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac.
U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama poraća odat će njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put.
Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.
Grabar-Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obvezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude.
"Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti", navela je Grabar-Kitarović.
Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.
Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.
"Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim", rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.
Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora", rekao je predsjednik Sabora.
Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1179 žrtava koji su u srpnju te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskome gradskom groblju.
Za povjesničare je točan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima povjesničarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.
Povjesničari Ivo Lučić i Nikica Barić u razgovoru s Hinom izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i "križni putovi" dobiju primjereno mjesto u povijesti kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.
