Sisačko-moslavačka županija pomalo je zaboravljeni dio Hrvatske, potresi su bili relativno davno, a ako dopustimo zaborav mogli bismo imati ozbiljne društvene posljedice, upozorio je Boris Jokić predstavljajući rezultate istraživanja o utjecaju potresa na obrazovanje.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) Boris Jokić prvi put je javno predstavio rezultate istraživanja o utjecaju potresa na odgoj i obrazovanje s naglaskom na Sisačko-moslavačku županiju (SMŽ) u utorak na svečanosti obilježavanja 20 godina rada Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja - CIRO koji djeluje u sklopu IDIZ-a.
Praćenje učinaka pandemije i potresa
Riječ je o projektu "Nacionalno praćenje učinaka pandemije covid-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja" koji se izvodi u okviru programskih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uz Jokića, voditeljica projekta je i predstojnica CIRO-a Zrinka Ristić Dedić.
Istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju ove godine, a u istraživanju o utjecaju potresana sustav odgoja i obrazovanja sudjelovali su učenici i zaposlenici u 52 osnovne i srednje škole iz SMŽ-a, Zagrebačke županije i Grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo više od 5329 učenika iz tri generacije (6. i 8. razred osnovne škole i završni razred srednje škole), te 1445 učitelja i nastavnika.
Partneri na projektu su svi sindikati u području obrazovanju, te udruge ravnatelja osnovnih i srednjih škola. Istraživački tim čini 19 znanstvenica i znanstvenika sa četiri sveučilišta - u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Ljubljani, te s Instituta za migracije.
Manjak usredotočenosti i motivacije
Jer, objasnio je Jokić, kada kažemo ozbiljne posljedice, mislimo na one dominantno negativne kao što su nemogućnost usredotočenja učenika na učitelje i obrnuto, te na smanjenu motivaciju učenika i njihovu psihološku dobrobit. Prikazani rezultati ukazuju da potres ipak nije utjecao na entuzijazam učitelja i nastavnika što je, istaknuo je Jokić, jako dobro i potvrda je da u zbornicama ima ljudi koji vole svoj posao.
Ipak, rezultati pokazuju da je na veliki dio odgojno-obrazovnih djelatnika potres imao negativan utjecaj, što se najviše očituje u svakodnevnom životu, u zabrinutosti za sigurnost učenika, te za opću psihološku dobrobit odgojno-obrazovnih radnika. To se pak najzornije vidi na primjeru SMŽ-a gdje više od polovice nastavnika iskazuje da su potresi negativno utjecali na njihov svakodnevni život, a više od trećine da je potres negativno ili izrazito negativno djelovao na njihovu opću psihološku dobrobit.
Negativni utjecaji rastu s dobi
Istraživanje je pokazalo i da su potresi negativno utjecali na živote značajnoga dijela učenika, da procjena negativnosti utjecaja potresa raste s dobi i posebno je istaknuta kod učenika iz SMŽ-a. Dvije trećine maturanata iz te županije i polovica učenika završnih razreda srednjih škola iz Grada Zagreba smatra da su potresi negativno utjecali na njihove živote. Također, za učenike iz SMŽ-a negativan utjecaj potresa nadmašuje negativan utjecaj pandemije bolesti covid-19.
Kada je pak riječ o maturantima, njih 31,7 posto iz SMŽ-a te 28,8 posto iz Zagreba iskazalo je da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na osjećaj sigurnosti u školi. Za učenike iz SMŽ-a još je izraženiji negativan utjecaj potresa na osjećaj sigurnosti kod kuće.
Osim toga, svaki četvrti nastavnik u Gradu Zagrebu i svaki treći u SMŽ-u iskazao je da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na njihovu psihološku dobrobit. Istovremeno svaki treći nastavnik u Zagrebu i svaki drugi u SMŽ-u iskazali su priličan ili izrazito negativan utjecaj potresa na njihovu zabrinutost za sigurnost učenika.
Više od 60 posto učenika završnih razreda iz SMŽ-a iskazali su da su potresi prilično negativno utjecali na njihovo zadovoljstvo, a u Gradu Zagrebu takvih je učenika bilo više od četvrtine. Osim toga, više od 60 posto učenika završnih razreda u SMŽ-u, te više od trećine njihovih kolega iz Zagreba iskazali su da su potresi prilično ili izrazito negativno utjecali na njihovo psihičko stanje.
Ne smije se dopustiti zaborav
Jokić je rekao da treba posebno naglasiti da je 22 posto učenika iz SMŽ-a i oko 15 posto njih iz Zagreba i 15 posto iz Zagrebačke županije iskazalo da je potres izrazito negativno utjecao na njihovo psihičko zdravlje.
Jokić je upozorio kako su spomenuti problemi i dalje aktualni te bi njihovo zanemarivanje bilo društveno izrazito negativno i moglo bi imati značajne posljedice na pojedince, lokalne zajednice i na hrvatsko društvo u cjelini.
Zato treba ljudima omogućiti sustavne programe podrške, jer ćemo im, ustvrdio je, u protivnom učiniti veliku nepravdu, ali ne samo njima, nego i svima nama. Iako je, zaključio je Jokić, zaborav ponekad dobar i koristan za čovjeka, kao društvo ga ne smijemo dopustiti.
