Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u javnu raspravu prijedlog izmjena zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u opskrbi hranom, vjerojatno s namjerom jače zakonske zaštite poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj koji su često žrtve nepoštene trgovačke prakse.
Hrvatska je u prosincu 2017. dobila zakon koji regulira to područje, no njegova primjena počela je u ožujku 2018. U međuvremenu su Europski parlament i Vijeće u travnju 2019. donijeli Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima, piše Novi list. Sve bi članice EU nije trebale tu Direktivu implementirati u nacionalna zakonodavstva do studenog 2021. godine.
U ovom prijedlogu se Ministarstvo potrudilo preciznije definirati situacije kad se proizvod u trgovinama prodaje ispod nabavne cijene, ali su precizirali i koliko se najniže može spustiti cijena osobito osjetljivih tržišnih proizvoda kao što su mliječni proizvodi, mlijeko, svježe svinjsko, teleće, goveđe i meso peradi, svježe povrće i voće, brašno i kruh, biljna ulja i šećer.
Proizvodi koji se prodaju ispod nabavnih cijena
Riječ je o proizvodima koji se često prodaju ispod nabavnih cijena, osobito u trgovinama maloprodajnih lanaca u stranom vlasništvu. Posebno se to odnosi na mlijeko i meso. Najčešće se radi o uvozu iz zemalja iz kojih ti lanci dolaze, a svojom cijenom domaći proizvođači teško mogu konkurirati. Nedavno je resorna ministrica Marija Vučković u intervjuu za Novi list odgovarajući na pitanje o tome kako su cijene mlijeka nerijetko gotovo upola niže od domaćih, otkrila da je Ministarstvo prikupilo cijene po kojima se mlijeko prodaje u dućanima članica EU-a te da nigdje nisu uočene tako niske cijene kao u Hrvatskoj.
Ministrica je tada najavila da će doći do promjene zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse. I do sada se zakonom zabranjivala prodaja prehrambenih proizvoda ispod nabavne cijene i kazne koje prijete firmama mogu narasti i do pet milijuna kuna. Definicija nabavne cijene glasi da je to cijena po kojoj dobavljač kupuje prehrambeni ili poljoprivredni proizvod, umanjena za sve popuste ili rabate iskazane isključivo na računu te uvećana za zavisne troškove vezane za nabavu tog proizvoda. Ono što spada pod zavisne troškovi uglavnom su troškovi prijevoza, špedicije, osiguranja i carine.
Promijenit će se definicija trgovca koji svoju značajnu pregovaračku snagu može iskoristiti da bi proizvođača natjerao na takvu cijenu. Prije su to bile tvrtke i s njima povezane firme koje imaju u Hrvatskoj 50 milijuna kuna godišnjeg prihoda. Sada će se ta granica smanjiti na 15 milijuna kuna te u računicu ulaze i prihodi tih trgovaca na svjetskom tržištu. Tako će se obuhvatiti sve firme koje pojedini lanci imaju i koje otkupljuju proizvode od poljoprivrednika.
Meso, mlijeko, povrće, voće, kruh i brašno dobili su posebnu zaštitu te je zakonom definirano koliko se nisko može spustiti cijena proizvoda kao i količina proizvoda jednog proizvođača koja može završiti na akciji.
Proizvođači cijeli urod prodavali trgovcu koji bi ga stavljao na akciju
Kao cijena koja mora biti barem deset posto veća od nabavne, definirana je krajnja cijena. Po novom zakonu se, cijenu posebno osjetljivih proizvoda kao što su mlijeko i meso, može snižavati do 34 posto. U protivnom - riječ je o nepoštenoj trgovačkoj praksi za koju firma može platiti i do tri i pol milijuna kuna kazne. K tome, tu je još i nepoštena trgovačka praksa i prodaja na akciji više od 25 posto proizvoda jednog proizvođača. Ono što se time očito želi onemogućiti jest da se sve količine mesa ili mlijeka, voća ili povrća, koje su nabavili po ugovoru od nekog proizvođača prodaju po akcijskim cijenama.
Često se događalo da proizvođači cijeli urod prodaju trgovci koji ga otpočetka želi staviti na akciju. Ovako Ministarstvo poljoprivrede pokušava spriječiti trgovce da tako koriste svoj dominantan položaj. U obrazloženju zakona ističe se da se nepoštene trgovačke prakse pojavljuju kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage dionika u lancu opskrbe hranom. Navodi se da one najviše pogađaju poljoprivrednike, male i srednje firme kao najslabiju kariku u lancu, ali i mala i srednja poduzeća u preradi.
Resorno ministarstvo nada se da će ovom nadogradnjom zakona u skladu s Direktivnom utjecati na "ispravljanje postojećih poremećaja koji su poprimili formu uobičajenog poslovnog ponašanja", prenosi Novi list.
