Bliži se 30. lipanj - rok do kada banke svojim klijentima moraju poslati obavijest o novim uvjetima korištenja prešutnog minusa.
U pitanju je sporna usluga kojom su banke klijentima stavile na raspolaganje sredstva koja premašuju njihovo trenutačno stanje tekućeg računa ili stanje dozvoljenog prekoračenja, a za kojom su mnogi dužnici bili prisiljeni posegnuti upravo iz razloga što im dozvoljeno prekoračenje nije bilo dovoijno za podmirenje troškova života.
Naime, dozvoljeno prekoračenje ili dozvoljeni minus te kamata na to prekoračenje regulirani su Zakonom o potrošačkom kreditiranju pa građani, kojima je trebao veći minus, nisu imali previše manevarskog prostora ukoliko su željeli koristiti veći iznos minusa, a ni banke im nisu mogle izaći u susret.
Sve dok, naravno, nisu osmislile proizvod koji će doskočiti tom problemu...
Prešutno prekoračenje ili nedozvoljeni minus proizvod je nastao kao posljedica rupe u zakonu. Zgodno rješenje kojim su banke mogle omogućiti klijentima da jeftiniji oblik zaduživanja samoinicijativno zamijene drugim, naravno, skupljim. Do 30 puta skupljim jer, ne treba zaboraviti da banke nisu socijalne ustanove i da je njihov nagon za zaradom jednak kao i u slučaju bilo kojeg trgovca.
Zrno po zrno, pogača
Jedini je problem bio taj što su se banke dosjetile da bi ovu uslugu - osim onih koji to samoinicijativno zatraže - mogle ponuditi i onima koje nešto takvo uopće ne zanima. Prešutno, naravno.
Prešutno prekoračenje banke su tako po automatizmu odobrile za ukupno 1,7 milijuna svojih klijenata, a njih 700 tisuća navedeno prekoračenje stvarno je i koristilo - neki namjerno, a neki sasvim slučajno.
Oni koji su prešutno prekoračenje odlučili koristiti samoinicijativno, mogli su, primjerice, dobiti na korištenje iznos do čak tri mjesečne plaće (u 2021. to je u prosjeku iznosilo 8821 kunu), po efektivnoj kamatnoj stopi koja je tada u prosjeku iznosila 10,97 posto (u nekim bankama i do 17 posto) na što treba dodati i bankovne naknade. Za usporedbu, zakonom ograničena efektivna kamatna stopa na dopušteno prekoračenje iznosila je tada 8,11 posto.
Oni, pak, koji su prešutno prekoračenje koristili slučajno i u neznanju, činili bi to čak i ako nisu imali aktiviranu uslugu dozvoljenog minusa, ukoliko bi, primjerice, podigli s tekućeg računa sav novac prije nego što im je na naplatu stigao trošak vođenja računa - kako na računu nije bilo sredstava kojima bi se taj trošak naplatio, spomenuti iznos naprosto bi ušao u minus, i to onaj nedozvoljeni po pripadajućoj mu kamatnoj stopi.
Klijenti su tako, neovisno o tome koriste li prešutno prekoračenje svjesno ili nesvjesno, u prosjeku plaćali 2 do 3 puta višu efektivnu kamatnu stopu u odnosu na one koji koriste uslugu dopuštenog prekoračenja.
Memorandum i nova pravila
Cijeli ovaj bankarski manevar uočila je Hrvatska narodna banka (HNB) - neki tvrde, prekasno - te je krenula u izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju na način da se prešutno prekoračenje ograničava na 1500 kuna, dok je bankama sugerirano da dužnicima koji su odlučili ukinuti ili smanjiti prešutni minus omoguće konverziju prešutnog u dozvoljeni minus.
U kolovozu prošle godine, trinaest banaka koje odobravaju prešutno prekoračenje, Vlada RH i HNB potpisali su tako Memorandum koji definira nova pravila prekoračenja po tekućem računu. Njime je omogućen prelazak s nedozvoljenih na dozvoljene minuse za sada već gotovo 1,8 milijuna potrošača, koji su bili korisnici te famozne usluge.
Najvažnije što je Memorandum donio korisnicima tekućih računa bilo je to da su banke potrošačima i korisnicima prekoračenja bile dužne ponuditi dopušteno prekoračenje u istoj visini kao i prešutno, te kombinaciju novog dopuštenog i novog prešutnog prekoračenja - uz pravilo da se prvenstveno odobrava dopušteno prekoračanje koje je redovan oblik prekoračenja, a eventualno se povrh njega može nadodati prešutno prekoračenje za neke klijente ili situacije.
Određeno je i da kada banka nudi novo dopušteno prekoračenje do visine prešutnog prekoračenja koje klijent sada ima, mora klijentu najmanje polovicu tog iznosa dati u dopuštenom prekoračenju. Također, iznos prešutnog prekoračenja u takvom kombiniranom prekoračenju može iznositi najviše 1 mjesečno primanje.
Memorandumom je također spriječena mogućnost da se ugovorene pogodnosti u korist potrošača dovedu u pitanje mogućnošću banke da proda dug potrošača nekoj agenciji za naplatu potraživanja.
Novim pravilima zabranjeno je i jednostrano povećanje limita prekoračenja na računima - praksa je to koja je u nekim slučajevima dovodila je do još većeg zaduženja potrošača koji često nisu ni znali da raspolažu s povećanim limitom zaduženja na računima.
Promjene od 1. rujna 2022.
Sukladno Memorandumu, banke su već od 1. rujna 2022. počele s primjenom ograničenja efektivne kamatne stope na postojeća prešutna prekoračenja na način da se za njih primjenjuju iste stope kao što je to slučaj kod dopušenih prekoračenja, odnosno 7,31 posto umjesto 10,97 posto.
Banke su se također Memorandumom obvezale najkasnije do 30. rujna 2023. ponuditi potrošačima prelazak iz nepovoljnog prešutnog u povoljnije dopušteno prekoračenje, u potpunosti ili na pola tog iznosa. Obvezale su se i da potrošače o tom prelasku moraju obavijestiti u razumnom roku te im ponuditi mogućnost obročne otplate ukoliko iznos prešutnog prekoračenja premašuje iznos novoodobrenog dopuštenog prekoračenja.
Također je određeno da klijenti imaju rok od godinu dana, do 30. lipnja 2024. godine, prihvatiti ili odbiti ovu ponudu. Do tada, većinom će moći koristiti svoj sadašnji prešutni minus odnosno, minusi će se revidirati tek kroz idućih godinu dana.
Dođe li u međuvremenu do smanjenjenja redovnih primanja klijenata,pak, banke će korigirati iznos koji je moguće koristiti po prekoračenju.
Ponuda do 30. lipnja 2023.
Iz Hratske udruge banaka (HUB) potvrdili su da će iznosi minusa građanima i dalje ostati isti, kao i njihova cijena. Odnosno, da će banke dužnicima ponuditi obročnu otplatu minusa na najmanje 12 mjeseci kako bi klijent mogao otplatiti minus koji zatvara, po kamati koja je već od rujna usklađena s onom za dozvoljene minuse.
Ovisno o mogućnostima pojedine banke, klijenti će novu ponudu za dozvoljene minuse moći ugovoriti i digitalnim putom, o čemu će klijenta obavijestiti svaka pojedina banka.
Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do 30. lipnja 2024. potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja, a banke neće moći prodavati potraživanja po osnovi prekoračenja sve dok potrošačima ne omoguće prelazak na dopušteno prekoračenje, odnosno do isteka spomenutog roka za prihvat ponude.
Iako je većina banaka, kako je potvrdio HUB, najavila da će visina ponuđenog dopuštenog prekoračenja klijentima biti jednaka visini sadašnjeg prešutnog prekoračenja pojedinog klijenta, ništa nije potpuno sigurno do 30. lipnja. Tek tada će se stvarno vidjeti jesu li sve banke odabrale tu opciju ili su se neke ipak odlučile ponuditi manji iznos dozvoljenog prekoračenja i tako dijelu klijenata problematizirati pitanje otplate dijela iznosa.
Odluke po bankama
Zagrebačka banka već je izjavila da neće mijenjati postojeći iznos prekoračenja, osim na zahtjev klijenta i da je ukidanje prekoračenje moguće samo u slučaju potpunog gubitka primanja.
Privredna banka navela je da će korisnicima prešutnog prekoračenja do 30. lipnja poslati ponudu za prijelaz na dopušteno prekoračenje.
Erste banka kazala je da će klijentima s prešutnim prekoračenjem poslati ponudu za prelazak na dopušteno prekoračenje u iznosu koji je jednak iznosu odobrenog prešutnog prekoračenja.
OTP banka navela je da će klijenti s prešutnim prekoračenjem dobiti pismenu ponudu da svoje prešutno prekoračenje mogu u cijelosti zamijeniti s dopuštenim prekoračenjem. Ukoliko ne prihvate ponudu, banka će korisniku ukinuti prešutno prekoračenje s 1. srpnjem 2024. te korisnika o tome obavijestiti 30 dana ranije i omogućiti mu vraćanje ukinutog iznosa odobravanjem kredita za obročnu otplatu.
HPB je naveo da će ponuditi mogućnost zamjene prešutnog prekoračenja u cijelosti i prelazak na dopušteno prekoračenje te da od 1. srpnja 2023. prestaje s ponudom proizvoda prešutno prekoračenje po tekućem računu.
Kamatne stope i Europska središnja banka
Iako građani imaju godinu dana za donošenje odluke o tome hoće li prihvatiti ponudu koju im banka do 30. lipnja dostavi na adresu, valja imati na umu da se trenutno nalazimo u periodu kada Europska središnja banka (ESB) u galopu zaoštrava monetarnu politiku povećanjem kamatnih stopa.
Drugim riječima, rastu kamate na kredite, jer se na taj način građane i poduzeća želi obeshrabriti da se (dodatno) zadužuju međutim, mogle bi rasti i kamatne stope na minuse jer, prostora do zakonskom predviđenog maksimalca ima: prosječna kamatna stopa u siječnju ove godine iznosila je 5,3 posto, dok najveća dopuštena efektivna kamata na kredite građanstvu iznosi 7,31 posto.
