Godinu dana nakon što se koronavirus pojavio u Hrvatskoj, zemlja je i dalje u jednakoj ekonomskoj neizvjesnosti. Ministar financija, Zdravko Marić, ustvrdio je u srijedu da su proračunski prihodi na razini planiranih te da je stanje očekivano. No, također je otkrio da su prihodi od doprinosa manji za oko dva posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, porezni prihodi su manji za oko pet do sedam posto, a skupljeno je i manje novca od trošarina, ali u neutvrđenom iznosu.
Državna se blagajna i dalje sporo puni, jer je još uvijek zamjetan dio gospodarstva zatvoren ili radi pod epidemiološkim ograničenjima, što smanjuje količinu poreza, doprinosa i drugih davanja koja se slijevaju u državni proračun. Država tada poseže za zaduživanjem kako bi pokrila tekuće troškove, što vodi do deficita, a u konačnici i povećanja javnog duga. Hrvatska se prošle godine zadužila za 63 milijarde kuna, dok je u ovoj godini planirano zaduženje od 36 milijardi kuna. Samo na otplatu obveznica otpada 19 milijardi kuna, a moguće su i korekcije, ovisno o tome hoće li država biti izdašna u mjerama potpore gospodarstvu i ugroženim skupinama populacije.
No, čini se da je "dogorjelo do prstiju", jer ministar Marić s nestrpljenjem čeka obračun PDV-a i godišnja izvješća o poslovanju gospodarskih subjekata u zemlji kako bi vidio stvarni saldo u blagajni. Potvrdio je da će mjere u ovom obliku ići do 1. ožujka. "Nastavit ćemo dijalog s predstavnicima svih djelatnosti koje su i dalje pod utjecajem mjera. Razgovarat ćemo i čuti promišljanja. I dalje ostajemo pri jasnom stavu da su zdravlje i očuvanje radnih mjesta prioriteti", uvjeravao je u četvrtak, no dodatni troškovi države koji se ogledaju u mjerama za spašavanje gospodarstva, najavljenom covid-dodatku za umirovljenike te programu stručnog osposobljavanja branitelja, opterećuju sve prazniji državni proračun. Iako Europska unija uskače svojim fondovima i paketima pomoći, nije nemoguće da će država morati ući u proceduru prekomjernog deficita.
Novac osiguran do ljeta
Stoga ne čudi da se krenulo u novo popuštanje epidemioloških mjera koje je usmjereno na rad teretana i otvaranje terasa ugostiteljskih objekata. Potonji čine dobar dio turističkog sektora koji će s neizvjesnošću ući u ovu sezonu. Državi je važno da turizam, kao veliki generator BDP-a i proračunskog novca, bude što prije osposobljen, no zato će trebati nešto i uložiti. Naime, bankama je postalo suviše rizično financirati tvrtke s malom likvidnošću, pa su od toga i odustale. Bivši ministar financija iz posljednje SDP-ove vlade, Boris Lalovac, očekuje da će država hitno donijeti Plan gospodarskog oporavka te upozorava da se s time već kasni.
"Očekivali smo da Vlada u siječnju ili veljači predstavi Gospodarski plan oporavka za 2021. i 2022. Međutim, taj dokument još nemamo. To je osnovni dokument po kojem će se moći povlačiti europska sredstva. Vlada formalno taj program mora dostaviti Europskoj komisiji do 30. travnja. Smatramo da je to dosta kasno, s obzirom na to da taj oporavak mora krenuti čim prije. Osim građevine, koja pokazuje značajne znakove oporavka, Vlada treba navesti koje su to industrijske grane koje će pokazati da Hrvatska ne može biti oslonjena na turizam. Pozvali smo Vladu da čim prije izađe s Planom oporavka i da kaže koje su to industrije, koliko novca poduzetnici mogu očekivati i kada mogu očekivati prve programe, ali nažalost nismo dobili informaciju", rekao je Lalovac za Net.hr i dodao kako će otvaranje sezone biti teško zbog 9000 blokiranih turističkih objekata, čiji vlasnici nisu imali novca za podmirenje osnovnih troškova.
Boris Lalovac
Samo za očuvanje zaposlenosti Vlada planira ove godine uložiti 2,4 milijarde kuna. Valja podsjetiti kako je to pomoć privatnom sektoru te da domaća vlast prati mjere koje su gotovo jednake u većini zemalja EU-a. Lalovac smatra da bi se to moglo financirati do ljeta, a tada bi se i turizam trebao zahuktati.
"Najveći dio proračuna ide od PDV-a, a njegov najveći dio od potrošnje, koja je vezana i na turizam, tako da se stalno vrtimo u krug. Ali, Vlada nije rezala potrošnju u zadnjih godinu dana, nije smanjivala plaće u javnom sektoru, niti je smanjila državnu potrošnju, jer je slijedila nešto slično onome što je radila Europska komisija (EK). Za razliku od prošle krize kada je EK natjerao sve članice da režu potrošnju, ove godine nema nijedne zemlje i nijedne takve poruke, nego upravo suprotno da se taj dio potrošnje vrati čim prije u normalu. Smatram da Vlada neće ići u nekakve rezove, pogotovo u 2021. kad ih nije bilo u 2020. Na računu HNB-a je 60 milijardi kuna likvidnog novca i oni sigurno mogu tu premosnicu osigurati do ljeta. Ali moraju raditi na popuštanju i otvaranju gospodarstva, jer će na taj način rasteretiti proračun", uvjeren je Lalovac.
A što je s jačanjem gospodarstva?
Kao i ministar Marić, ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić rupu u proračunu smatra očekivanom. No, ističe kako država osim spašavanja onoga što se spasiti može, nije učinila ništa konkretnije da ojača domaće gospodarstvo, naročito u kriznim vremenima.
"U ovoj se krizi, koja je jača i dublja, vide sve slabosti naše ekonomije. Ako je dosad bilo sumnje da je Hrvatska ekonomija dobro postavljena, sad se potvrdilo da nije i da je njena struktura nikakva. Mi imamo strukturu ekonomije koja se spontano razvijala, bez velike pameti i upravljanja. Umjesto da toga postanemo svjesni, vrlo zabrinjavajuće je što nisam sreo nikog tko je vidio sustavni plan korištenja novca za kompenzaciju korone.
Nisam vidio nijednu ideju ili naznaku da se počelo razmišljati o politici koja bi počela restrukturirati hrvatsko gospodarstvo da ga ojača. Sad je bila prilika, a to nam dopuštaju EU, MMF i svi ostali koji nas kontroliraju, da se napravi ta promjena. Mi se uvijek hvalimo da je naše gospodarstvo jako i otporno, a pali smo najviše u Europi, ne računajući Grčku i Španjolsku", smatra Jurčić i dodaje kako europski novac pokriva samo 10 posto naših potreba.
Ljubo Jurčić
"Ispada da se svaki čas netko mora natezati s Vladom da ga se spasi, umjesto da su od početka pravila jasna kamo će taj novac ići", govori Jurčić i dodaje kako je potrebno poduzeti korake za razvoj svih grana industrije. "Prvo je imati industriju koja dosad živi i vidjeti što njoj treba da se u roku od godinu dana aktivira i da se za nju naprave mjere. Imamo još koliko-toliko sačuvanu drvnu i elektrotehničku industriju, ali one se ne mogu spašavati mjerama ministra financija. One se rješavaju strukturnom politikom, a toga u nas nema.
Nema 'smart industryja', ne postoji analiza što je prepreka da se svaka od 60 i nešto industrija u Hrvatskoj razvije za 20 posto više u roku od godinu ili dvije, što im nedostaje i onda na temelju toga da Vlada kreira mjere koje bi bile specificirane za pojedinu industriju. Mi gledamo samo novac, a ne proizvodnju koja ima svoje procese i svoje elemente. Postavlja se pitanje koji element je usko grlo i koji nedostaje, a to je priča od koje hrvatsku politiku boli glava", smatra ekonomist.
Spor i dugogodišnji oporavak
On nije uvjeren da će se BDP oporaviti za pet posto, ali je na tragu svih analiza MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije, kako će se gospodarstva oporavljati sporo i tek za nekoliko godina doći na pretkriznu razinu. Poučen prošlom krizom iz 2009., Jurčić smatra da će nam za potpuni oporavak trebati devet godina te da nam tu neće pomoći ni najavljeno novo popuštanje epidemioloških mjera i otvaranje dijela gospodarstva.
"Ako već uđemo u lockdown trećeg vala, možda neće ni biti rasta. Vidim da nitko ne zna što je korona - malo otvori, malo zatvori. Što se tiče turizma, on će opet biti na 50 posto 2019. Pitanje je koliko će cjepivo držati, a neće se procijepiti veliki broj ljudi. Tako da nisam siguran koliko ćemo rasti ove ili iduće godine, puno je nepoznanica. Možda će otvaranje terasa pomoći ugostiteljima, ali makroekonomski neće biti nekog efekta. Prošle godine, umjesto da smo bili restriktivniji u ljetu, mi smo zbog šake dolara imali zarazu i umiranje ujesen. Taj igrokaz s terasama pokazuje da oni nemaju nikakvu ideju što napraviti s hrvatskom ekonomijom.
Nama su pandemija i potres pokazali da je Hrvatska potpuno neorganizirana država koja nema efikasne institucije, nema procedure i ono sve što jedna normalna država treba imati, tako da smo mi sada ranjiviji nego devedesete. Šećerane nemaju veze s terasama, brodogradilište u Trogiru se zatvara, isto nema veze. Neka se zatvara brodogradnja, ali koja će druga djelatnost biti otvorena? Neka se zatvore šećerane, ali što drugo će se otvoriti? Ekonomija se mora transformirati, a mi to ne radimo. Problem je puno veći od proračuna i od mjera, ali ne vidim da se radi nešto na strukturi ekonomije. Sela su prazna, ljudi odlaze, država propada, a mi se pitamo otvoriti terase ili ne", zaključuje Jurčić.
