Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od 2000. godine od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje negativnu stopu promjene od 14,9%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je manji za 15,1%.
Prijašnji najveći pad od 8,8 posto imali smo u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Analitičari očekivali nešto manji pad
Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekivali su pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.
Prvi je ovo pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.
Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Restriktivne mjere paralizirale gospodarstvo
Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.
U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.
U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.
"Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVIDA-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti", navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Rekordan pad potrošnje
'Lockdown' je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-ak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto", navodi jedan od analitičara.
