DOVEDENI DO PROPASTI: /

Poduzetnici pod mjerama gomilaju troškove, a banke im ne žele dati kredite: 'Ne bi bilo poslovno mudro'

Image

Svi oni ugostitelji koji imaju pad prometa od 60 posto ne mogu dizati kredite

24.2.2021.
8:25
VOYO logo

Poslodavci koji imaju pad prometa od 60 posto u odnosu na lani, mogli su aplicirati na vladine mjere pomoći za čuvanje radnih mjesta. Za pokrivanje svih ostalih troškova, poduzetnici su se okrenuli kreditiranjima. No, svi oni s tako velikim padom prometa za banke više nisu kreditno sposobni jer njihovo loše poslovanje u pandemijskoj godini ne garantira vraćanje zajmova. Tu spadaju ugostitelji, putničke agencije i prijevoznici, javlja RTL.

Turističke agencije 2020. neće pamtiti po dobru. Kada je pandemija zarazila svijet, putovanja su se otkazivala, a novih nije bilo. Sada putnici traže svoj novac natrag. "Europska unija nas pritišće sa zakonom da svim putnicima kojima smo izdali vaučer u travnju 2020. moramo vratiti novac", kaže vlasnica turističke agencije Gabrijela Koščica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali novca nema jer se ni agencije ne mogu naplatiti od partnera. U isto vrijeme troškovi se gomilaju. Gabrijela je spas za rad svoje agencije pokušala osigurati kreditom u banci, no tamo ju je dočekalo iznenađenje. "Banke su uglavnom svima dale isti odgovor, a to je da smo visokorizični. Turizam, ugostiteljstvo...mi više nismo na stupnju da imamo tako velike promete i oni su to znali", kaže Koščica.

Moratoriji na kredite

Slična iskustva ima sve veći broj poduzetnika. Pad prometa im je omogućio primanje vladinih mjera, al ih je i učinio kreditno neprihvatljivim bankama. "Kada bi banka vidjela da primaju mjere, da spadaju u ove najugroženije djelatnosti, to bi odmah bilo veliko NE za kredit", kaže glasnogovornica udruge Glas poduzetnika Maruša Stamać.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Banke kažu - nije poslovno mudar potez dati zajam onome tko ne posluje dobro. Gospodarstvu su, tvrde, već pomogli odobravajući moratorije na kredite. "U jednom trenutku je ukupna pomoć koju je gospodarstvo imalo u tom smislu likvidnosti iznosila gotovo 9 posto BDP-a Hrvatske. Glavninu mogućnosti održavanja likvidnosti dale su banke kroz moratorije", kaže direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

No, predsjednik Vlade, koji se i sam voli hvaliti spašavanjem gospodarstva, očekuje od banaka još konkretniji angažman. "Bez obzira na njihove oprezne i na neki način možemo reći i očekivane pristupe, očekujemo da i oni budu tu uz hrvatsko gospodarstvo, da ne budu to samo europska i javna sredstva", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. "Banke će sasvim sigurno rado pomoći i uskočiti čim država formira svoj garancijski potencijal ili jamstvene sheme", kaže Adrović.

Procedura za dobivanje državnih kredita

Dotad će ugroženi gospodarstvenici do komercijalnih kredita teško, a do onih državnih sporo. Prema HAMAGU je podneseno oko 3 i pol tisuće zahtjeva, no procedura do isplate traje predugo, kažu poduzetnici. "I kako to sve traje i kako ova kriza traje već godinu dana, teško je doć do kredita, traje dok se ne isplate ti krediti HAMAG BICROA kroz sve to vrijeme poduzetnici propadaju", kaže Stamać.

A onima koji su nekako opstali, najveći izazov je kako izdržati do turističke sezone za koju se samo mogu nadati da će biti barem kao lanjska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike