Eksperimentalni program " Škola za život " glavna je novost ove školske godine. S njim se ministrica i resorno ministarstvo već mjesecima hvale, koliko za to imaju razloga-to ćemo uskoro komentirati u našem studiju. 

Ali ono čega se i ministrica i svi mi trebamo sramiti jesu goleme razlike u opremljenosti škola u koje idu naša djeca. 

Evo jedna - u Popovači izgleda bolje nego neka škola u Švedskoj a druga, 180 kilometara dalje, u Babinoj Gredi izgleda gore nego neka škola u Afganistanu. 

O najboljoj i najgoroj školi pogledajte u prilogu Leone Šiljeg.

A o školi za život i o životu u školi u RTL Direktu smo razgovarali s kolegicom Dorom Kršul, novinarkom specijliziranog portala srednja.hr koja je i nagrađivana za svoje pisanje na teme školstva i obrazovanja.

Dora da razjasnimo, je li ova Škola za život dio one famozne kurikularne reforme Borisa Jokića ili nema veze s tim? 

Škola za život nije dio cjelokupne reforme. Ministrica kaže da se radi o kontinuitetu a to nije istina. 

To je neki pomak u tom smislu, da se djeca uče učiti a ne bubati?

Ja ne mogu reći da će ovo donijeti neku štetu, ali ne mogu reći da će donijeti nikakve velike promjene.

Donosi li Škola za život makar lakše torbe?

Očito donosi s 30 posto lakšim udžbenicima. Ako je reforma smanjenje težine torbe, onda u redu.

Kako će to izgledati sljedeće godine ako bude morao zaživjeti u svim školama?

Ja se zaista bojim. Ako u eksperimentalnom programu imate tablete kako ćete vi opremiti sve škole s njima. Ili kako će te educirati sve nastavnike...

Problemi s izdavačima?

Činjenica je da su rokovi za izdavače bili enormno kratki. Ono što su nakladnici uspjeli isproducirati je lavovski posao.

Od ove godine informatika je obavezan predmet u svim 5. i 6. razredima. Je li to neki pomak?

Tu isto ima dosta problema. Od 1-4 je izborna. Što će se dogoditi s učenikom koji je od 1 do 4 razreda išao na informatiku, a što s onim koji nije išao na taj izborni predmet?

"Ovo tu je ušminkavanje", poručila je Kršul.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.