Komemoracija u znak sjećanja na 79. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca počela je okupljanjem ispred zgrade Memorijalnog muzeja u 10.30 sati. Kolona sjećanja krenula je prema spomeniku "Cvijet", gdje su izaslanstva umjesto vijenaca položila po jedan cvijet.
Na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac sudjeluje izaslanik Predsjednika Republike Orsat Miljenić, a Gordan Jandroković predvodi saborsko izaslanstvo. Andrej Plenković najavio je obraćanje nakon komemoriranja.
Uz premijera je i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga te ministri Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Marin Piletić, kao i posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig.
Predstavnici Koordinacije Židovske zajednice i ove godine nisu sudjelovali u službenom protokolu, već su vijenac položili uoči početka programa, kao i čelni ljudi dviju političkih stranaka, SDP i Možemo.
Peđa Grbin, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić nisu u službenoj koloni jer ne žele biti u službenom protokolu Andreja Plenkovića. Nitko od njih nije želio komentirati većinu jer Jasenovac nije mjesto za izjave o politici. Pupovac također nije želio komentirati.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus ne sudjeluje u službenom protokolu Vlade u Jasenovcu, jer se, kako kaže, za hrvatskog predsjedanja IHRA-om ništa nije promijenilo. Na pitanje hoće li se ikad zabraniti ZDS kaže da dokle god su Pupovac i Kajtazi u vlasti, neće.
Benčić: Jasenovac nije slučajnost, pozivam građane da kažu ne politikama mržnje
Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić rekla je na 79. godišnjicu proboja iz koncentracijskog logora Jasenovca da Jasenovac nije slučajnost, pozvavši građane da na europskim izborima kažu ne politikama straha i mržnje.
Uoči komemoracije u znak sjećanja na godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, Benčić je rekla novinarima da je ove godine značaj Jasenovca još i veći.
"Jasenovac nije slučajnost, nije anomalija koja je nastala. Ona je smišljena planska politika ustaške vlasti koja je u Hrvatskoj svoj najgori oblik dobila upravo na ovom mjestu", istaknula je.
Naglasila je da u Europi i diljem svijeta postoji ozbiljno dizanje stranaka koje svoju politiku temelje na strahu i mržnji prema drugom i drugačijem pa se uoči europskih izbora trebaju prisjetiti u što se pretvaraju takve politike.
"Nemojmo zaboraviti da riječ, posebno kada dolazi iz političkog spektra nije samo riječ i često se može materijalizirati i pretvoriti u zločine kakve smo nažalost tijekom svoje povijesti imali prilike gledati", kazala je Benčić.
Istaknula je pritom kako nije svejedno kakve se politike i jezik biraju kada se govori o politici, te je pozvala građane da kažu odlučno "ne" politikama straha i mržnje jer one, ustvrdila je nisu samo jednokratni alat u mobilizaciji potrebnoj za neke izbore.
"One zaista mogu postati dio sistema i dio politike, a onda završavaju na ovakav način", dodala je.
Benčić u Jasenovcu nije željela davati odgovore na pitanja koji se tiču formiranja vladajuće većine.
Također je navela kako danas nisu željeli biti u službenom protokolu premijera jer su smatrali da to nije primjereno.
Državni vrh i predstavnici manjina odali počast stradalima u jasenovačkom logoru
Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su umjesto vijenaca položili po jedan cvijet, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i preživjeli zatočenici odali su u nedjelju počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 79. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojima su zatočenici prevoženi u logor.
Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić s izaslanstvima.
Na komemoraciji su bili i čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici obitelji stradalih, kao i preživjeli zatočenici. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.
POGLEDAJTE VIDEO: Milanović: 'Na kraju ću ja sam Vučića za ruku odvesti u Jasenovac. Ustaša ima malo, a četnika koliko hoćeš'
