Zbog pandemije i povećanih rizika poslovanja Hrvatska je narodna banka ostalim bankama zabranila isplatu dividendi iz dobiti u posljednje dvije godine. Tako su dividende još iz 2019. ostale u trezorima sve do 1. listopada ove godine, kada je HNB svoju odluku povukao. To znači da će ogroman novac dobiti vlasnici banaka koji sjede u Beču, Milanu i Budimpešti.
U pretpandemijskoj 2019., ukupna dobit banaka bila je 5,8 milijuna kuna. U pandemijskoj 2020. je pala na 2,7 milijardi, ali bi se ove godine ponovno mogla vratiti na stare razine, jer su u prva tri kvartala banke zaradile četiri milijarde kuna. Zbrojivši sve, banke su uprihodile sigurnih 13 milijardi kuna, piše Novi list.
Veliki odljev kapitala
No, dio tog novca neće ostati u Hrvatskoj, jer je 90 posto našeg bankarskog sektora u stranom vlasništvu. Tako je većinski vlasnik Zagrebačke banke talijanska Unicredit Group, čiji je izvršni direktor Andrea Orcel najavio povrat novca dioničarima u iznosu od 16 milijardi eura dividendi i otkupljenih dionica.
Uzevši u obzir zarađenih najmanje 13 milijardi kuna u posljednje tri godine, jasno je da će kroz dividende iz Hrvatske otići najmanje pet ili šest milijardi kuna. Kažemo najmanje, jer bi taj iznos lako mogao biti dvostruko veći. Guverner HNB-a, Boris Vujčić nedavno je potvrdio da očekuje velik odljev kapitala iz zemlje.
Nadzor HNB-a tek očekuje prave podatke, jer banke još uvijek budžetiraju dobit. Jasno, takve stvari treba pratiti zbog osiguravanja stabilnosti bankarskog sustava. No, HNB to ionako ima na umu.
Najvažnije pitanje bez odgovora
Unatoč tome što u očima javnosti, ovo nije dobra vijest, banke su tijekom pandemije išle na ruku građana i poduzetnika, otrpjevši moratorije na otplatu kredita, što su na kraju ipak uspjele naplatiti. A budući da su pod nadzorom HNB-a, posluju transparentno, pa služe kao dobra baza za ubiranje poreza. Tako su u protekle tri godine u državni proračun sjele 2,5 milijarde kuna.
No, još uvijek nije poznato koliko će strani vlasnici banaka iznijeti novca iz Hrvatske. "Nije moguće precizno procijeniti iznose isplata dividendi za navedeno razdoblje na razini cjelokupnog bankarskog sektora s obzirom na to da se radi o poslovnoj politici svake banke, te shodno tome skupština pojedinog društva donosi odluku o raspodjeli dobiti, ali i visini i načinu isplate dividende. Banke će svakako voditi odgovornu politiku prilikom raspodjele dobiti, vodeći računa o financijskoj stabilnosti te, kao i do sada, poslovati u skladu s preporukama nadležnih regulatornih tijela", poručili su iz Hrvatske udruge banaka.
Vujčić u međuvremenu ističe da bi upravo taj odljev mogao ublažiti aprecijacijske pritiske zbog velikog priljeva novca iz europskih fondova. Dakle, razvojni kapital stiže, ali privatni kapital odlazi. Tako će kuna živjeti na vrtuljku uspona i padova vrijednosti, što je vrlo izazovno u godini prije uvođenja eura.
