Sud Europske unije donio je 18. studenog 2021. još jednu izuzetno važnu presudu za potrošače s konvertiranim kreditima. Riječ se o još jednom poljskom predmetu pod oznakom C-212/20.
U Poljskoj su banke ugovarale valutnu klauzulu CHF na način da je za realizaciju kredita ugovoren kupovni tečaj banke, dok je za otplatu kredita ugovoren prodajni tečaj banke. Zakonskom intervencijom posljedice takva nepoštenog ugovaranja su ublažene, ali nisu u potpunosti uklonjene te potrošači nisu dovedeni u punu ravnotežu prava i obveza s bankama.
Slično je učinjeno i u Hrvatskoj, gdje zakonom potrošači nisu obeštećeni, nego je samo umanjena preostala glavnica na veličinu kao da se radilo o euro kreditu od početka.
Navela je to prije tjedan dana na svojim stranicama udruga "Franak", a novinari Slobodne Dalmacije tim su povodom popričali s Goranom Aleksićem, koordinatorom Ekonomsko-pravnog tima udruge "Franak".
Vrhovni sud mora razriješiti preostale dvojbe
Upitali su ga kakva je trenutačno situacija na hrvatskim sudovima, rješavaju li se tužbe građana koji traže svoje pravo.
"Na hrvatskim sudovima donesen je već čitav niz pravomoćnih presuda na temelju kojih je tužiteljima vraćen novac uz pripadajuće zatezne kamate, i to kako za nepoštene kredite u "švicarcima", tako i za nepoštene kredite u kunama i eurima.
Osim toga, postoji već i nekoliko pravomoćnih presuda zbog primjene nezakonitih ulaznih i izlaznih naknada. Donesene su i dvije pravomoćne presude za ništetnost ugovora u "švicarcima", rekao je Aleksić i istaknuo kako se na Vrhovnom sudu moraju razriješiti preostale dvojbe vezane uz nepoštene ugovorne odredbe, kako za "švicarce", tako i za euro i kunske kredite, odnosno leasing ugovore.
"Ponajprije treba razlikovati konvertirane i nekonvertirane kredite u "švicarcima". Potrošači s nekonvertiranim kreditima imaju potpuno nedvojbeno pravo dobiti preplaćene iznose anuiteta (preplaćeni tečaj i preplaćenu kamatu) uz pripadajuće zatezne kamate", naglasio je.
Tome je dodao kako se dokazni postupak na sudu u pravilu ne provodi, već potrošač pozivanjem na kolektivnu presudu ima pravo na novac koji se utvrđuje sudskim vještačenjem.
Dosad tužilo oko 15 tisuća potrošača
Dosad je, kazao je u nastavku razgovora za Slobodnu Dalaciju, tužilo oko 15 tisuća potrošača s nekonvertiranim CHF kreditima koji su otplaćeni ili se i dalje otplaćuju u "švicarcima".
"Tužiti može još 55 tisuća ljudi s nekonvertiranim kreditima, i to odmah. Potrošači s konvertiranim kreditima koji su već tužili uglavnom imaju prekide postupaka do odluke Suda EU-a po predmetu C-567/20, u kojemu će Sud EU-a odlučiti imaju li potrošači s konverzijama pravo na punu restituciju novca ili je to riješeno konverzijom.
Budući da je Sud EU-a već u nekoliko presuda, C-118/17, C-260/18, C-452/18 i C-212/20, utvrdio da potrošač nakon konverzije ili nagodbe i dalje ima pravo na punu restituciju, očekujemo odluku u korist potrošača", rekao je Aleksić.
Dodao je kako je dosad tužilo 20.000 potrošača s konverzijama, te da još 35.000 njih čeka na odluku Suda EU-a nakon čega će i oni tužiti.
"Najbitnija dvojba u CHF tužbama jest pitanje ništetnosti ugovora u odnosu na ništetnost ugovornih odredaba o valuti i kamati. Postoje dvije pravomoćne presude da su CHF ugovori apsolutno ništetni. Vrhovni sud RH najavio je da će tu dvojbu prioritetno riješiti", pojasnio je.
Postoji već čitav niz pravomoćnih rješenja za odgode ovrha nekretnina na županijskim sudovima u Varaždinu, Zagrebu, Zadru, Osijeku, Puli, Sisku za kredite u "švicarcima", bilo da su konvertirani, bilo da nisu konvertirani.
Temelji za to su, objašnjava, članak 65. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima i presuda Suda EU-a C-407/18.
Dosad je sudskim putem vraćeno svega jedan posto novca
"Uskoro će, prema najavama predsjednika VS-a Radovana Dobronića, o tome vijećati Vrhovni sud i donijeti pravno shvaćanje koje će biti obvezujuće u cijeloj Hrvatskoj za sve sudove. Očekuje se odluka o obveznoj odgodi ovrhe nekretnine po službenoj dužnosti, ali isto tako i odgodi novčanih ovrha, ako se radi o ugovoru s nepoštenim ugovornim odredbama.
Na neki način to je već najavljeno priopćenjem VSRH od 24. 11. 21. o reviziji Rev-3345/2018, kojom je jedno sudačko vijeće VSRH već utvrdilo da svaki sud mora po službenoj dužnosti provjeriti ništetnost ugovora prije nego što donese odluku o dopuštenosti ovrhe", rekao je Aleksić i zaključio:
"Ukratko, gotovo da ne postoji kredit ili leasing ugovoren prije 2013. u kojemu nisu ugovorene nepoštene ugovorne odredbe, bilo da se radi o "švicarcima", bilo da se radi o nepoštenim kamatama bez obzira na valutu kredita, bilo da se radi o ulaznim ili izlaznim naknadama.
Potencijalnih tužitelja, prema nekim procjenama, ima oko 500 tisuća, a ukupan dug banaka po svim stavkama iznosi oko 30 milijardi kuna. Dosad je sudskim putem vraćeno svega jedan posto novca koji su banke dužne fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj".
