Vrhovni sud potvrdio je nepravomoćnu presudu splitskog Županijskog suda kojom je krajem 2019. bivša bankarska službenica PBZ banke u Imotskom Nedjeljka Šuto osuđena na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja isprave.
Potvrđene su kazne i osuđenima za poticanje na zlouporabu. Sanja Tomić, direktorica trgovačkog društva Ledelse iz Imotskog dobila po godinu dana zatvora kao i Marijo Todorić, ovlašten za obavljanje poslova, donosi dalmatinskiportal.
Naime, tijekom 2013. bez znanja i suglasnosti 12 klijenata banke na nagovor ostalih okrivljenika bankarica Nedjeljka Šuto raskidala je ugovore o oročenom depozitu te novac prebacivala na račun društva Ledelse. Sastavljala je neistinite naloge za raskidanje depozita, prijenos i isplatu, potpisivala se u ime klijenata. Već dio novca u iznosu od tri milijuna kuna ostao je blokiran na računu društva Ledelse u Zagrebačkoj banci, dok je Šuto po otkrivanju afere vratila jednoj klijentici 105 tisuća kuna.
Vrhovni sud izvršio je minimalne korekcije nepravomoćne presude splitskog Županijskog suda. Preciznije je definirano da se Šuto izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti i djelatnosti u vezi s bankarskim poslovima i poslovima raspolaganja novcem u trajanju devet godina dulje od izrečene kazne zatvora, a prihvaćena je i žalba oštećenika Generali osiguranja koja se odnosi na kamate na iznos štete koji je podmiren banci od 2.198.359,11 kuna, što optuženici moraju solidarno podmiriti. Ostatak žalbi je odbijen.
Bankarica Šuto sve poriče
Šuto je na sjednici vijeća na kojoj se raspravljalo o žalbama na nepravomoćnu presudu još jednom ponovila da nije počinila kaznena djela koja joj se stavljaju na teret. Navela je da je njezina uloga ostala nerazjašnjena, kao i upotreba njezine ID šifre.
Kazala je da joj cilj nije bilo pribavljanje protupravne imovinske koristi i da visina te koristi nikada nije pouzdano utvrđena jer vještakinja nije imala poslovne knjige trgovačkog društva Ledelse.
Također je istaknula i kako nije protupravno iskorištavala položaj bankarice jer se na temelju ugovora o radu i upute o bankarskom poslovanju nije bila dužna samostalno brinuti o interesima banke i klijenata pa to nije ni činila.
Naglasila je i da je postupala u skladu s potrebama službe i da je brinula o imovinskim pravima banke i klijenata u okviru ugovora o radu i upute te dodala da ni na koji način nije koristila diskrecijska prava i ovlasti bankarske službenice.
Šuto je navela kako nije sama mogla počiniti djela bez drugih u banci, a negirala je i dogovor s drugim optuženima. Vrhovni sud je konstatirao da Šuto bezuspješno ponavlja obranu.
Krivi za poticanje na zlouporabu
Vrhovni sud je zaključio i da je splitski sud pravilno utvrdio da je Šuto djela obavila na nagovor ostalih optuženika pa su i oni zakonito i osnovano proglašeni krivima za poticanje na zlouporabu.
"Činjenica da su Tomić i Todorić imali koristi od podizanja novca koji je uplaćivan na račun trgovačkog društva Ledelse i s kojeg su podizali novac. Pritom to društvo nije imalo nikakve poslovne aktivnosti, a račune je imala otvorene u dvije banke te je novac prebacivan s jednog računa na drugi, očito da se prikrije trag novca, jasno dokazuje da su Tomić i Todorić potaknuli Šuto da podiže novac s računa klijenata i prebacuje ga na račun trgovačkog društva Ledelse.
Pri tom svakako treba imati na umu da je upravo Todorić upoznao optuženicu Tomić sa Šuto, a optuženici Tomić i Todorić u svojim obranama opisuju dogovor s optuženicom Šuto o navodnom pozajmljivanju novca u korist svog trgovačkog društva koje je osnovano tek nakon tog dogovora.
Očito se radi o iskonstruiranim obranama o pozajmicama kako bi se opravdalo prebacivanje novca bez znanja klijenata banke", naveo je Vrhovni sud.
DORH je u žalbi tražio strože kazne, no Vrhovni sud je zaključio da su kazne primjereno odmjerene te da nije bilo zapreke da se iznos novca prebačen s računa klijenata cijeni otegotno.
Pravilno otegotno ocijenjena okolnost da je oštećen veći broj klijenata banke, kao i da je Šuto bezobzirno postupala, zloupotrijebila povjerenje klijenata i banke. Neke od njih je i osobno poznavala, piše Dalmatinski portal.
