Od pljeska podrške do unošenja u lice, poziva na linč i groznih grafita. Sve su to liječnici prošli u ove dvije godine epidemije koronavirusa. Nedavni napad na liječnicu u Bjelovaru nije prvi, a nažalost, čini se, niti zadnji. Brojni su liječnici doživjeli uvrede i prijetnje.
"Proklinjanje naše djece, naše obitelji. Željenje nama bolesti, nasrtaji i bacanja kave kroz prozor. Moje su kolegice doživjele da su ih kod cijepljenja i testiranja prozivali hitlerovkama", rekla je Gordana Miškulin, predstavnica Strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara.
"Nepoznata osoba s nepoznatog broja nazvala me i imenom mi spomenula sina i kćer", otkrio je Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog društva epidemiologa.
"U obiteljskoj medicini, medicinske sestre i liječnici nikada nisu bili izloženi većoj agresiji pacijenata nego sada u ovih posljednjih godinu i više dana od kad je počela epidemija", istaknula je Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine iz Splita.
Osude sa svih strana
Sve su to svjedočanstva koja je od liječnika prikupio RTL. Napadnuta liječnica iz Bjelovara nije odlučila javno progovoriti o svemu što se zbivalo. Napad na nju, ali i ostale osudile su strukovne udruge, ali i političari.
"U bolnicama su svi angažirani oko borbe s pandemijom i onda nakon dvije godine dobijemo otprilike odgovore u smislu plakata da će nam biti suđeno, poruka da ćemo završiti kao u Nürnbergu ili ovakvih ispada kao što smo svjedočili u Bjelovaru", rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
"To je apsolutno neprimjereno. Ljudi koji se dvije godine bore za živote naših sugrađana, a to su prije svega liječnici i medicinske sestre", kazao je premijer Andrej Plenković, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković se nadovezao: "Živimo u demokraciji, svatko može izraziti svoje mišljenje. Ali bilo koji oblik nasilja treba oštro osuditi."
Ministar zdravstva Vili Beroš je također osudio napad, ali šest dana kasnije, pravdajući se da bi mu za praćenje čitave situacije u zdravstvu trebalo 48 sati na dan. Toliko, a možda i više treba liječnicima, kroz čije je ruke u manje od dvije godine prošlo nešto manje od 60.000 ljudi, od kojih se 47.403 uspješno oporavilo.
Atmosfera zastrašivanja
Atmosferu zastrašivanja, tvrde liječnici, potpiruju i oprečne izjave, ali i scene iz Sabora te izjave s Pantovčaka. Koji god bio razlog, devetero liječnika je dobilo otkaze zbog covid potvrda.
"37 godina su radili besprijekorno. 37 godina bez dana bolovanja. Uspjele su se očuvati i u pandemiji. I to je njihov revolt. Kada vide da ni predsjednik ne poštuje mjere. A ministar danas kaže jedno, sutra drugo", tvrdi Miškulin.
Problem su i preblage kazne, pa su liječnici sami pozvali na smirivanje tenzija, jer samo žele nastaviti raditi svoj posao. "Vjerujte mi kad kažem da niti smo svojedobno željeli biti heroji niti sad želimo biti žrtve. Radimo svoj posao već skoro dvije godine najbolje što znamo. Smatram da radimo kvalitetan posao. Zato bih još jednom apelirao na sve da se urazume", ustvrdio je Venus.
Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović Čaić tvrdi da su prijetnje i napadi uobičajeni do te mjere da je sigurna da "nema ambulante u kojoj se tako nešto nije dogodilo." Čini joj se da se situacija pogoršala tijekom epidemije.
"Čini mi se da su prijetnje postale agresivnije. Razumijem da je svima dosta korone, da su svi napeti, i nama je dosta, jer smo u privatnom životu ograničeni kao i svi koji se bune, a na radnom mjestu iznad maksimuma dajemo sve od sebe i još smo bili prvi koji su imali prilike biti zaraženi kad se o tome ništa nije znalo i ugrožavali naše obitelji", rekla je za RTL i dodala da se i ranije osjetio manjak liječnika, a u epidemiji je taj problem još izraženiji.
'Netko će smrtno stradati
Ističe da je lijepo kad premijer i ministar zdravstva osude napade, ali i da se ništa konkretno nije dogodilo kad su liječnici upozoravali na to, ali ni nakon napada. Stoga predlaže da se sve prijetnje tretiraju kao kazneno djelo.
"Bilo je pokušaja izmjene Kaznenog zakona, izmjene su stupile na snagu početkom siječnja 2019. i s njima se nije postiglo ono što se trebalo postići. Zdravstvena struka nije dobila status službene osobe, uveden je samo članak prisile prema zdravstvenom radniku. To je nešto što trebaju pravnici, odraditi ali to nije dovoljno dobro riješeno. Često se sastajemo zbog drugih tema koje su aktualne, ali sigurno je da ću iskoristiti prvu priliku kad se vidimo i porazgovarati s ministrom i službama da se nešto pokrene inače će netko na kraju smrtno stradati", upozorila je Čulinović-Čaić.
Stožer nije bio iskren
Ističe da, unatoč svemu, još vjeruje Nacionalnom stožeru civilne zaštite. "Ja im još uvijek vjerujem i jako sam čvrsto podržavala sve njihove stavove u početku. Jesu se malo zaglibili nedosljednostima koje se povremeno jave ali mislim da ozbiljno rade svoj posao, da se njihove odluke temelje na stavu struke u cijelom svijetu i da je to ono što svi trebamo slušati. To su ljudi koji iz najviših razina dobiju informacije, najtočnije, zadnje, temeljene na znanstvenim dokazima i na temelju takvih informacija oni donose odluke", smatra Čulinović-Čaić.
Komentirajući gdje je Stožer pogriješio, Čulinović Čaić tvrdi da nije išao otvoreno i iskreno prema ljudima. Priznala je i neminovno uplitanje politike.
"Mislim da prva stvar koja treba biti temelj odluka je znanost, rezultati, svjetska zdravstvena i epidemiološka služba i ono što vidimo na terenu", poručila je.
U Saboru se raspravljalo i o tome tko je odgovoran za smrt gotovo 12.000 ljudi od koronavirusa u Hrvatskoj. "Svatko je odgovoran za svoje zdravlje i svatko odlučuje kako će postupiti i hoće li poslušati savjete struke ili ne, hoće li se cijepiti ili ne", zaključila je Čulinović Čaić.
