Pandemija koronavirusa stručnjacima još uvijek zadaje brojne nepoznanice. U njenim počecima, prije gotovo dvije godine, nitko nije znao o kakvoj se pošasti radi i kakve će ona posljedice ostaviti na čitavu ljudsku populaciju. No, s vremenom je naporan rad znanstvenika donio određene rezultate, pa su tako uspostavljene procedure liječenja i hospitalizacije zaraženih, a dobili smo i cjepivo te prve anti-covid lijekove. Usporedno s istraživanjima, raznim su krugovima počele kolati često neutemeljene teorije o tome da su neki već postojeći lijekovi učinkoviti protiv covida-19.
Među njima je bio i Sumamed, antibiotik kojeg su 1980. razvili znanstvenici Plive, a koji je pod nazivom svoje djelatne tvari, azitromicina, te zahvaljujući licenci Pfizera postao jeftin i lako dostupan diljem svijeta. U prvom valu pandemije, lanjskoga proljeća, vjerovalo se kako azitromicin u kombinaciji s drugim supstancama, poput hidroksiklorokina, umanjuje trajanje hospitalizacije te ublažava teške simptome zaraze. O učinkovitosti Sumameda, odnosno azitromicina protiv covida-19 pisao je, između ostalih, i bivši američki predsjednik Donald Trump.
No, brojna su istraživanja takve navode demantirala. U istraživanju objavljenom u ožujku ove godine u uglednom znanstvenom časopisu Lancet, britanski su znanstvenici zaključili da "nalazi ne opravdavaju rutinsku upotrebu azitromicina za smanjenje vremena do oporavka ili rizika od hospitalizacije za osobe sa sumnjom na COVID-19."
"U ovom istraživanju hospitalizacija za osobe sa sumnjom na COVID-19 unutar 14 dana od pojave simptoma i uz povećan rizik od komplikacija, azitromicin i uobičajena skrb nisu značajno skratili vrijeme do prvog oporavka kojeg su pacijenti sami prijavili, niti su smanjili rizik od hospitalizacije. Nismo pronašli dokaze o koristi liječenja u skupini koja je primala azitromicin i uobičajenu skrb u razdoblju do prvog ublažavanja simptoma, odnosno razdoblju do trajnog ublažavanja simptoma i razdoblju do početnog smanjenja ozbiljnosti simptoma.
Zabilježeno je više korištenja zdravstvenih usluga liječnika opće prakse u skupini koja je primala azitromicin i uobičajenu skrb u usporedbi sa skupinom koja je primala samo uobičajenu skrb. Pronašli smo neke dokaze da je trajni oporavak od mučnine, povraćanja i proljeva bio brži u skupini koja je primala azitromicin u usporedbi sa skupinom koja je primala samo uobičajenu skrb", zaključili su britanski znanstvenici, dodavši da niti u drugim istraživanjima nisu pronašli dokaze da azitromicin pospješuje oporavak od covida-19.
Ubija bakterije, a ne viruse
Ovakav ishod istraživanja ne čudi imunologa s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i čestog komentatora epidemioloških zbivanja, Zlatka Trobonjaču. On je u razgovoru za Net.hr nekoliko puta naglasio da je Sumamed, odnosno azitromicin, antibiotik protiv bakterijskih, a ne virusnih infekcija.
"Sumamed je antibiotik koji se koristi za liječenje bakterijskih infekcija, a ne virusnih. Postojala je jedna informacija na početku epidemije, da bi neki antibiotici, poput Sumameda ili doksiciklina, mogli djelovati antivirusno. Kako su se te informacije pojavile, onda su to neki liječnici počeli prepisivati u smislu suzbijanja virusa. Međutim, kasnije se vidjelo da to zaista ne djeluje antivirusno, nego antibakterijski. Nema ga smisla široko koristiti, nego tek kad postoji nekakva bakterija. Onda će se liječiti antibiotikom. Ako bakterije nema, onda nema smisla liječiti to antibiotikom, jer se virusne bolesti ne liječe antibioticima, tako niti COVID-19", istaknuo je Trobonjača.
No, pojedini pacijenti žive u uvjerenju da će im Sumamed pomoći i kod covida-19, jer im je pomogao i ranije kad su se osjećali loše. Zbog toga sve češće dolazi i do sukoba s liječnicima koji im odbijaju prepisati ovaj antibiotik, znajući da im neće pomoći.
"Izmjenjujući poruke među kolegama, u našim zatvorenim grupama, a i ja osobno iz iskustva u svojoj ordinaciji, mogu potvrditi porast, zasad, verbalnog nasilja prema doktorima i sestrama. Ljudi su postali jako agresivni i netolerantni, viču na sestru već i zbog toga što se ne javlja na telefon ili ako oni hoće antibiotik kao lijek za COVID, a mi im ga ne damo. Gotovo u pravilu traže antibiotik i viču ako ga ne dobiju. Traže Sumamed čim doznaju da su pozitivni, iako on nije lijek za virus i čak šteti", opisala je za Slobodnu Dalmaciju liječnica obiteljske medicine i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, Vikica Krolo.
Neučinkovit i za post-covid
Možda je toliku jagmu za Sumamedom, osim male cijene i lake dostupnosti, izazvala i činjenica da se radi o uspješnom protuupalnom lijeku. Imunolog Trobonjača je naglasio da, unatoč tome što Sumamed nije lijek za covid-19, postoji jedna situacija kad bi ga se moglo koristiti.
"U tijeku same bolesti COVID-19, može se dogoditi bakterijska superinfekcija, odnosno da se bakterijska infekcija nakalemi na virusnu bolest. Ako želite suzbijati bakterijsku bolest, onda možete koristiti antibiotike, između ostalih i Sumamed, ali, u principu, nema ga nikakvog smisla koristiti za suzbijanje virusne bolesti. On se može koristiti samo za prevenciju bakterijske superinfekcije", rekao je Trobonjača i upozorio na problem kojeg imaju svi antibiotici svijeta. Naime, pretjeranim korištenjem antibiotika, bakterije s vremenom postaju otporne, što znači da ti lijekovi više nisu djelotvorni.
Naravno, tu su i uobičajene nuspojave lijeka, koje se, prema dostupnim znanstvenim podacima, ne manifestiraju u većoj mjeri pri zarazi koronavirusom. No, riječki imunolog upozorava da se, unatoč učinkovitosti protiv bakterijskih infekcija, Sumamedom ne može liječiti niti post-covid sindrom, ali ni multisistemski upalni poremećaj. Naime, to su stanja koja ne izazivaju bakterije, pa su samim time, antibiotici neučinkoviti.
"To je posljedica oštećenja organizma djelovanjem samog virusa SARS-CoV-2, što ne možete liječiti antibiotikom ili je to posljedica prekomjernog upalnog stanja koje se događa tijekom bolesti COVID-19. Zbog prekomjernog angažmana imunosnog sustava i jednog izrazitog upalnog stanja, gdje postoji, ne samo lučenje različitih citokina, nego i drugih otrovnih i štetnih tvari, koje imunosni sustav, kada ih u toj količini proizvodi, mogu biti štetni, odnosno dovesti do oštećenja organa. Pitanje je, naravno, što se događa u kroničnom covidu? Postoji li negdje i virus skriven u našem organizmu, a da ga mi nismo otkrili? Da je negdje u stanicama udomaćen i da još djeluje, to ne znamo. Ili je to posljedica oštećenja nastalih tijekom infekcije ili se radi o jednom dugotrajnom angažmanu imunosnog sustava nakon prolaska covida. Dakle, to oštećuje organizam i kako to traje, javlja se post-covid. Međutim, to se ne može tretirati antibiotikom, jer to nema nikakvog smisla", upozorio je Trobonjača.
'Sumamed ostaje antibiotik i gotovo'
Ipak, s razvojem medicine i novim spoznajama stručnjaci svaki dan otkrivaju nove namjene nekih lijekova. Iako Sumamed ima već poznate indikacije za korištenje, u teoriji nije isključeno da bi možda mogao poslužiti i u liječenju nekih drugih bolesti, ne nužno covida-19. Zasad, upozorava imunolog Trobonjača, to se neće dogoditi.
"U povijesti medicine se puno puta dogodilo da postoji preindikacija lijeka, odnosno kada lijek koji se koristi za jednu stvar, onda se tijekom tog korištenja vidi da djeluje i za druge stvari i onda se može preindicirati. Recimo Aspirin, on se koristio kao antipiretik ili kao nekakav protuupalni lijek. Ali, vidjelo se da djeluje na agregaciju trombocita i onda se počeo koristiti kao antikoagulant, odnosno smanjuje zgrušavanje krvi. Sad se govori i o preindikacija Ivermektina, ali ja ne vjerujem da Ivermektin može djelovati protiv virusa SARS-CoV-2, a pogotovo ne Sumamed. On ostaje antibiotik i gotovo", zaključio je Trobonjača.
Dakle, nervoznim pacijentima, samoprozvanim liječnicima i onima koji se rukovode logikom "kupujmo hrvatsko", ne preostaje ništa drugo nego poslušati riječ svog doktora. Ponovit ćemo, Sumamed nije lijek protiv covida-19.
Željka Karin: Pacijenti imaju svoje stavove i mišljenje, ali trebaju slušati liječnika
"Liječnik je onaj koji propisuje terapiju koja je indicirana za određenu bolest. To što pacijenti traže i žele, to je sasvim druga stvar. Inače, tijekom pandemije su se probavali određeni lijekovi, određeni načini postupanja prema bolesnicima unutar i izvan bolnice. S vremenom su se smjernice mijenjale i mislim da bi pacijenti to trebali shvatiti. Znamo da su i prije pandemije pacijenti tražili antibiotike, misleći da će im pomoći protiv virusa. Možda je sad to u pandemiji malo pojačano. Pacijenti, naravno, imaju svoje stavove i mišljenje, ali trebaju slušati što im liječnik odredi. To je jedini način normalnog postupanja. Pacijenti se ne bi trebali ljutiti, jer će im liječnik dati ono što je u tom trenutku najbolje za njih. Neće nikome uskratiti lijek za koji misle da će im pomoći protiv određene bolesti", poručila je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Željka Karin.
