U studiju Net.hr-a gostovao je saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, koji je govorio o izmjenama izbornog zakona u Hrvatskoj. Podsjetimo, SDP je prije tjedan dana predstavio svoj prijedlog novog ustrojstva izbornih jedinica, gdje umjesto deset predlažu šest izbornih jedinica, a u svakoj bi se birao različiti broj zastupnika. Izborne jedinice pratile bi administrativno-teritorijalnu podjelu Hrvatske, a veličina izborne jedinice definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača.
Odmah na početku, Bauk je komentirao nedavnu izjavu demografa Stjepana Šterca koji je kazao da je izborne jedinice prije 22 godine napravio on po narudžbi HDZ-a. Upitan može li se ta situacija nazvati udarom na demokraciju, Bauk odgovara da ne.
"Mislim da je HDZ 2000. godine išao po onom principu pošteno, ako ne može drugačije. Da je ostao sustav koji je do tada bio na snazi, HDZ bi pretrpio još veći poraz. Jedna četvrtina zastupnika se birala u većinskim jedinicama, gdje mislim da bi HDZ dobio jednu ili niti jednu od dvadeset i nešto", kaže Bauk. Oni su uvođenjem proporcionalnog sustava koliko-toliko spasili sebe da su dobili 45, a ne 35 ili 30 zastupnika. U proporcionalnom sustavu, veli Bauk, nije baš moguće postići neki veliki nesrazmjer između broja dobivenih glasova i broja mandata.
"Naravno da su ovakve izborne jedinice nelogične, a nelogične su zato što je bila namjera zakonodavca da budu otprilike jednake veličine. Izazivaju određene upite i sumnje. Ja te sumnje razumijem, međutim, tko želi može uvijek provjeriti dvije najveće stranke da su u odnosu na broj mandata i broj glasova koje su dobili uvijek bili proporcionalni", kaže, dodajući da je razlika zbog izbornih jedinica mogla biti najviše u jednom mandatu nekome u štetu ili korist i to u različitim izbornim ciklusima različitim strankama.
Što se tiče ideje da imamo 10 jednakih izbornih jedinica, što bi značilo da se bira 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici i prag je pet posto. Tko prijeđe prag, taj u pravilu dobije mandat. "To se poremetilo 2015. godine pojavom treće opcije, a to je bio Most, kada je trebalo 5,4-5,5 posto da bi se dobio jedan mandat jer je bilo manje izgubljenih glasova, jer je jedna treća opcija skupila veći postotak glasova", pojašnjava Bauk.
Ovakav izborni sustav u odnosu na jednu izbornu jedinicu više odgovara velikim strankama i regionalnim strankama. Stranke srednje veličine dobiju nešto manje glasova nego što bi dobili da je jedna izborna jedinica zato što u nekim izbornim jedinicama ne prijeđu prag pa je to kao da su dobili nula glasova, dodaje.
Šest izbornih jedinica i različit broj zastupnika
"Ovaj izborni sustav kakav je danas na snazi, od četiri kriterija koja bi po nama trebala zadovoljavati, zadovoljava dva. Jedan je da zbog proporcionalnog sustava vrijednost glasa na razini države je otprilike jednaka za najveće stranke i nema nekog bonusa koji bi bio posljedica broja glasova koje ste dobili; dakle, u šest izbornih ciklusa uvijek je stranka koja je dobila više glasova dobila više mandata. Druga dobra stvar je da zbog izbornih jedinica, bez obzira na pojedina seljenja, a najčešće su to dužnosnici iz Zagreba podrijetlom iz nekih krajeva, ipak je regionalna zastupljenost u Saboru zadovoljavajuća", kaže saborski zastupnik SDP-a.
"Dvije stvari koje treba promijeniti je da u odnosu na dijelove Hrvatske, vrijednost glasa vrijedi jednako. Zbog demografskih razloga sada ispada da je Slavonija nadzastupljena, a Dalmacija podzastupljena. I drugo da izborne jedinice prate teritorijalni ustroj Hrvatske i to su četiri kriterija koja naš prijedlog izmjene izbornog zakona i izbornih jedinica zadovoljava. Mi smo predložili grupiranje županija u šest izbornih jedinica i različit broj zastupnika", veli Bauk.
"Gospodin Bačić u ime HDZ-a na prvu je komentirao kako smatra da bi bilo bolje rješenje da se u okviru postojećih jedinica definira različit broj zastupnika koji se bira. Time se zadovoljava prvi kriterij, izjednačavanje vrijednosti glasa u odnosu na regije Hrvatske, ali ovaj drugi kriterij usklađivanja s administrativnom podjelom se i dalje ne zadovoljava", kaže.
Dodaje da Zagreb ne samo da nije podijeljen po granicama gradskih četvrti, nego je podijeljen po granicama mjesnih odbora, što je treća razina. Kada se ide raditi deset izbornih jedinica da budu barem jednake, uvijek će barem jedna biti takva (kao što je primjerice sedma izborna), a koncept da bude skupina županija i da se bira različit broj zastupnika je prirodniji.
"Predložili smo još dva mehanizma. Jedno je uvođenje drugog preferencijskog glasa zbog veličine izbornih jedinica da se kompenzira potreban veći broj glasova i veća konkurencija unutar iste liste, i drugo je da se zaduži državno izborno povjerenstvo da se nakon svakog popisa stanovništva utvrdi novi broj zastupnika koji će se temeljem tih rezultata birati u pojedinoj izbornoj jedinici", kaže.
Nije bilo političke volje za promjenom
Upitan zašto se nikada nitko do sada nije želio baviti promjenom izbornog zakona, kaže da je izborni zakon dobar, no nije savršen. "To govorim više kao matematičar. Tu bi se moglo naći više političkih primjedbi, jedna od primjedbi mi je recimo slučaj političara iz Zagreba koji djeluje na gradskoj razini, kandidira se u sedmoj izbornoj jedinici i za njega ne mogu glasati glasači iz centra, ali mogu glasati glasači iz Novog Vinodolskog. To je problem", pojašnjava.
Kaže da je njihov prijedlog nadogradnja postojećeg sustava, zadržavajući one dobre elemente. Model je, dodaje, bio da se vidi u postojećem sustavu da se dobro zadrži, a ono što treba popraviti da se popravi. "Fun fact. Članak 74. statuta HDZ-a isto definira regije i to njih pet, ne šest. Možda smo trebali prepisati statut HDZ-a da ga oni prihvate. Priča koju je kolega Bačić rekao da su to mala vrata regionalizacije, onda je to već HDZ napravio u svom statutu", dodaje.
Na pitanje zašto SDP nije prihvatio prijedlog iz 2014. godine gdje se također predlagalo šest izbornih jedinica, kaže da je bilo i nekoliko njegovih prijedloga kao ministra za korekciju izbornog sustava, no na kraju se "nije stvorila politička volja da se ide u te promjene".
"Te promjene ne bi donijele bitno drugačiji rezultat, ali bi se na kraju stranke ili Vlada izložila kritikama oporbe da podešava sebi izborni sustav. Od 2000. godine pa do danas, stalno su na vlasti koalicije, koje su sastavljene od stranaka koje po pitanju izbornog sustava imaju različite interese. Interes malih stranaka nije isti kao interes velikih stranaka. I danas interes HNS-a, Reformista, SDSS-a, HSLS-a i drugih stranaka koje čine parlamentarnu većinu, po pitanju izbornog sustava nije jednak kao interes HDZ-a, kao što niti interes prije HNS-a, HSU-a, IDS-a, nije bio jednak interesima SDP-a", veli.
"Niti jedna velika stranka nije htjela riskirati svoju izbornu većinu bez prijeke potrebe. Da nema zato prijeke potrebe, dokazuje i izvješće Ustavnog suda koji je samo na to upozorio, pa ako vi nešto poduzmete dobro, ako ne ništa, a nije ukinuo te odredbe zakona upravo vodeći se po mom mišljenju i ovim argumentima", dodaje. Na pitanje jesu li koalicijski partneri razlog zašto HDZ neće mijenjati broj izbornih jedinica, Bauk kaže da smatra da misli da je to pitanje unutar HDZ-a.
Plenkoviću šteti ponašanje njegovih suradnika
Osvrnuo se i na aferu oko državnih stanova koja je aktualna zadnjih dana. Kaže da prvo treba utvrditi što se točno dogodilo, a nakon toga treba vidjeti što je od toga bila zlouporaba. Budući da je zviždačica Maja Đerek bila na Uskoku, kaže da sada ima razumno vrijeme da se to ispita. "Ako se to bude stavljalo pod tepih, zadaća i medija i opozicije je da ta pitanja aktualiziraju", rekao je Bauk dodajući da bi se tu zadržao na tome da treba utvrditi što se točno dogodilo. Na pitanje treba li predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić biti smijenjen i odgovarati institucijama zbog fiktivne prijave prebivališta, Bauk kaže da je predsjednik Vlade taj koji će ocijeniti političku odgovornost svog predstojnika ureda. "Ili ćemo mi njega propitivati. Nama je predstojnik ureda manje bitan", kaže.
Osvrnuo se na rejting HDZ-a koji je i dalje stabilan unatoč aferama koje gomilaju. "S ovim rejtingom HDZ-a, kada bi danas bili izbori i potvrdili se ti rezultati, ne bi mogao sa sadašnjim koalicijskim partnerima složiti Vladu. Morao bi ili tražiti partnere u dijelu sadašnje opozicije ili bi morao ići u opoziciju", kaže.
Upitan je li Plenković bahat i nervozan u posljednje vrijeme jer mu rejting pada, Bauk odgovara da je on inače bahat, a da nervozan nije uvijek. "Moja pretpostavka je da njemu dosta šteti ponašanje njegovih suradnika, ali on ih je birao", kaže. Na pitanje kako sada funkcionira stranački klub, kaže da funkcionira dobro.
"Moram reći da sam se vrlo brzo navikao na činjenicu da ne moram više vašim kolegama i medijima odgovarati na pitanja o unutarstranačkim odnosima. To je iza nas, na svu sreću nije nas to koštalo rejtinga", kaže Arsen Bauk.
Što je još kazao o korištenju državnih nekretnina, rejtingu SDP-a, ali i budućim parlamentarnim izborima, pogledajte u videointervjuu.
