PRIJEDLOG MOSTA / ANKETA Trebaju li mladi dobiti biračko pravo sa 16 godina? Odgovorni građani ili 'nove ovce'?

Image
Foto: Ilustracija/Damir Špehar/PIXSELL

Uvođenje biračkog prava s 16 godina ima i loše i dobre strane, a ključno je pitanje konteksta

14.11.2018.
14:55
Ilustracija/Damir Špehar/PIXSELL
VOYO logo

Stupanj podrške demokratskim institucijama povezan je s izlaznošću na izbore. Ona je u Hrvatskoj u padu, pokazalo se na dosadašnjim izborima, no niska izlaznost nije problem samo Hrvatske. Naime, u čitavoj Europskoj uniji pada povjerenje u političke stranke, parlamente, predsjednike država i vlade, pri čemu treba imati na umu da stupanj nepovjerenja varira od države do države. Da bi doskočio sve nižoj participaciji birača, MOST je iznio nekoliko prijedloga, a između ostalog predložio je da se dobna granica za ostvarivanje biračkog prava u svim izborima i za glasovanje na referendumu snizi s 18 na 16 godina.

„Želimo osnažiti glas mladih ljudi, a riječ je o oko 100 000 osoba između 16 i 18 godina, u političkom životu zemlje. To je u skladu s trendovima snižavanja dobne granice u izborima u državama članicama EU pa su Austrija i Malta snizile dobnu granicu za glasovanje na 16 godina u svim izborima, u Njemačkoj je ona u 10 pokrajina snižena na lokalnim izborima, a u Škotskoj za regionalni parlament. Snižavanje dobne granice za glasanje preporuka je i Europskog parlamenta i Vijeća Europe“, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za medije Robert Podolnjak, MOST-ov saborski zastupnik i izvanredni profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Da bi pravo glasa mladi trebali dobiti već sa 16 godina nije nov zahtjev u političkom životu Hrvatske, no pitanje je koliko su mladi spremni i zainteresirani za to. Valja razmisliti kako da njihova participacija u društvu i državi, koja jest potrebna, bude doista korak prema boljem demokratskom društvu, a ne tek otvaranje sezone lova na još glasova.

Vezano uz mogućnost da se pravo proširi na lokalnoj razini 2011. godine, stajalište Ureda pravobraniteljice za djecu bilo je da bi "o toj ideji valjalo raspravljati i to koristiti kao polazište za moguća buduća normativna rješenja. Prije normativnih inovacija potrebno je intenzivno jačati političku kulturu u Hrvatskoj, participativnu kulturu i političku pismenost te uvesti građanski odgoj u odgojno-obrazovni sustav."

Sedam godina kasnije aktualna pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević za Vijesti.hr kaže da je isti zadatak pred hrvatskim društvom i danas te podsjeća: „Proteklih godina izrazito je porastao i broj prijava našem Uredu zbog različitih oblika iskorištavanja djece za političke, odnosno stranačke svrhe, što je bilo naročito izraženo u vrijeme parlamentarnih i lokalnih izbora. Proteklih godina upozoravali smo Državno izborno povjerenstvo (DIP) na niz osjetljivih situacija koje su upućivale na neprimjereno korištenje djece u političkim kampanjama.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Za stvarnu aktivnu participaciju u društvu djeci valja osigurati i potrebna znanja i podršku za takav angažman u području njihovih autentičnih potreba i prava koje razumiju. Pritom trebaju biti slobodna od pritisaka i prisile, informirana o svrsi takvoga sudjelovanja, zaštićena od manipuliranja, iskorištavanja i negativnih reakcija na njihovo izneseno mišljenje, što često uključuje i zaštitu njihove privatnosti. Pojedini primjeri iskorištavanja djece u političke svrhe potvrđuju da mnogi odrasli ne razumiju svrhu participacije djece u društvu. Umjesto da im se omogući da izraze svoje želje, potrebe pa i nezadovoljstvo postojećim stanjem, što su također važne informacije za izradu izbornih programa kandidata koji se natječu za političke funkcije na lokalnoj ili državnoj razini, djecu se najčešće koristi kao ukras na plakatima, Facebook profilima i promotivnim medijskim objavama", upozorava dječja pravobraniteljica.

Image

Helenca Pirnat Dragičević

No, kad se pitamo jesu li mladi u Hrvatskoj spremni za suočavanje s izbornom kutijom i svim posljedicama, teško je smetnuti s uma i pitanje koliko smo uopće svi mi osposobljeni da bismo bili odgovorni građani i građanke? Na tom tragu za Vijesti.hr politolog dr.sc. Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu primjećuje nešto interesantno: „Kada govorimo o spremnosti mladih za to, treba istaknuti da je zanimljivo kako se političke stranke zalažu za smanjivanje dobne granice, ali se nisu pretrgnuli oko uvođenja kvalitetnog i sustavnog građanskog odgoja i obrazovanja u školski sustav. S jedne strane to rezultira slabim poznavanjem političkog sustava i njegova funkcioniranja, izostankom kritičkog načina razmišljanja i usvojenošću liberalno-demokratskih načela. S druge strane, treba uzeti u obzir i da mladi imaju izuzetno nisko povjerenje u institucije, i to pogotovo u Vladu, Hrvatski sabor i političke stranke. Nadalje, interes mladih za politiku slab je te većina navodi da nisu zainteresirani za politiku, a polovica njih ne podržava niti jednu političku stranku“.

Ideja o biračkom pravu sa 16 godina već je bila političko pitanje i svako toliko ponovno se javlja od strane različitih političkih aktera te je manje ili više elaborirana, podsjećaBaketa i upozorava: „U ovom konkretnom i sada aktualnom slučaju ne vidi se neka dodatna elaboracija ovog prijedloga te možda i to govori o ozbiljnosti zahtjeva. S obzirom na ostale zahtjeve i prethodnu uključenost MOST-a, vezano uz inicijative oko promjene izbornog zakona, smatram da je ovaj zahtjev svojevrsni celofan kako bi se upakirali ostali predloženi zahtjevi“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Nikola Baketa

„Hrvatska je, nažalost, zemlja relativno niske razine demokratske političke kulture, pa tako velik broj građana ne razumije ili je slabo informiran o nekim ključnim političkim procesima, akterima i dionicima. To nije neuobičajeno u mladim demokracijama, ali potrebno je sustavno raditi – primarno kroz obrazovni sustav putem građanskog odgoja na izgradnji građanskih kompetencija i razvoja političke kulture“, za Vijesti.hr napominje Kristijan Kovačić iz Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske (MMH). No oprezan je: „S obzirom na to da u Hrvatskoj takav tip građanskog obrazovanja izostaje i provodi se samo sporadično u nekim lokalnim sredinama, možda je preoptimistično reći da su mladi u Hrvatskoj u ovom trenutku spremni za to“.

"U svakom slučaju, ne može se reći da uvođenje biračkog prava s 16 godina nema uz loše i dobre strane. Međutim, pitanje je to konteksta u kojem se nalaze ti današnji šesnaestogodišnjaci – što im društvo nudi i omogućuje da bi postali zreli i informirani za izlazak na izbore", naglašava Baketa, koji također ističe važnost građanskog odgoja i obrazovanja jer „ukoliko ih se ne uči kritički misliti, ukoliko se miču društveno-humanistički sadržaji iz strukovnih škola, onda su pozitivne strane spuštanja dobne granice upitne“.

Prema rezultatima iz istraživanja objavljenog lani "Generacija osujećenih: mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća" Vlaste Ilišin i Vedrane Spajić Vrkaš, čak ni sami mladi ne prepoznaju dobrobiti biračkog prava pa ta se tako samo 35 posto mladih od 15 do 19 godina slaže s prijedlogom dobivanja aktivnog prava glasa sa 16 godina na lokalnim izborima, a među mladima od 15 do 29 njih tek 25 posto. Baketa kaže kako to govori da i oni koji su dobili pravo glasa ne vide neke benefite i ne podržavaju ga, a uglavnom smatraju da su mladi nemotivirani i nekompetentni za to.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dobra strana spuštanja dobnog praga za biračko pravo jest širenje kruga onih koji mogu sudjelovati u političkim procesima, čime se širi i demokratski legitimitet nekih izbora. Osim toga, uvijek je dobro poticati političku participaciju mladih jer se time grade navike za cijeli život i vrši se politička socijalizacija mladih koji uče biti aktivni građani. Dodatan pozitivan efekt može imati činjenica da su mladi obično skloniji novim idejama i rješenjima od starije populacije, što može potaknuti izgradnju novih političkih opcija. Negativne strane spuštanja dobnog praga mogle bi biti nedovoljna razina zrelosti kod dijela mladih ili niska razina informiranosti o političkim temama, što potencijalno ostavlja plodno tlo za manipuliranje mladima od strane političkih aktera“, pobrojao je Kovačić.

Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Kristijan Kovačić

Na umu treba imati i to da postoji i aktivno i pasivno biračko pravo – birati i biti biran. Stoga ako se pitamo jesu li mladi sposobni birati, ništa manje važno nije i promišljati mogućnost da budu birani.

No, toga u MOST-ovu prijedlogu nema, što uočava i Baketa te ističe: „Političke stranke koje daju ovakve prijedloge trebale bi jasno definirati svoje zahtjeve pa tako i obuhvaća li to i aktivno i pasivno biračko pravo te za koje se sve razine odnosi. MOST je, koliko sam vidio, naveo da bi to obuhvaćalo sve izbore i referendum, ali ne i pitanje aktivnog i pasivnog prava. Shodno tome, promjene zahtijevaju rad na okruženju u vidu jačanja građanske kompetencije, a konkretne promjene trebalo bi uvoditi postupno prvenstveno kroz lokalne izbore i aktivno biračko pravo. Razlozi se mogu pronaći u tome što mladi bolje poznaju okolnosti i izazove lokalne razine te je to zajednica u kojoj su neki od njih već angažirani na različite načine. S druge strane, aktivno biračko pravo važno je zato što većina mladih u toj dobi i dalje pohađa srednju školu te ih ne bi trebalo onemogućavati da završe svoje obrazovanje koje bi trebalo biti uporište za daljnji karijerni razvoj“.

Treba razvijati svijest o tome da izbori i referendumi nisu jedini oblik političke participacije, ističe Kovačić: „Aktivni građani i sudionici u društvu možemo biti i kroz razne građanske inicijative, organizacije civilnog društva, volontiranje, pomoć lokalnoj zajednici, sudjelovanje u savjetima mladih i drugo. Ključan preduvjet za političku participaciju, bilo na izborima ili drugdje, jest informiranost, stoga se ne može dovoljno istaknuti važnost građanskog odgoja i političkog opismenjavanja mladih od što ranije dobi“. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstockphotos.com

Škola, Školske klupe


Stoga, kad sagledamo cjelokupnu sliku, kako uvođenje biračkog prava sa 16 godina ne bi postalo samo lov na glasove, već korak do poboljšanog demokratskog društva, potrebno je djelovati jednako kao i u slučaju pripadnika svih ostalih generacija koje imaju pravo glasa – kontinuiranim informiranjem, praćenjem politike te promišljanjem o tome što je odgovorno političko ponašanje, pri čemu se po tko zna koji put opet vraćamo na građanski odgoj i obrazovanje, koje u Hrvatskoj i dalje izostaje na sustavnoj i kontinuiranoj razini.

„Građane treba učiti o važnosti političke participacije i o tome kako da budu odgovorni građani, odnosno koja su njihova prava i obveze. Europski forum mladih, koji se između ostalog zalaže i za spuštanje dobnog praga na izborima na 16 godina, takvo proširenje izbornog prava uvjetuje obveznim uvođenjem građanskog odgoja u obrazovni sustav, što predstavlja jedini ispravan put. Proširenje izbornog prava bez adekvatne edukacije može potencijalno narušiti demokratske institucije i otvoriti prostor za manipulacije“, upozorava Kovačić.

Image
Foto: Thinkstock

Baketa se vraća na pitanje konteksta i onoga što se mladima u ovom pogledu nudi: „Naravno, pitanje izostanka temeljnog kritičkog mišljenja, političke pismenosti te općenito građanske kompetencije jest nešto što se ne odnosi samo na maloljetnike, ali je pitanje koje bi trebalo rješavati prije širenja prava glasa kako bi se osiguralo da buduće generacije budu politički pismene i kompetentne. To osigurava da ne postanu 'ovce' koje će stranke pridobivati jeftinom političkom retorikom, ali za izgradnju participativne političke kulture. Tako da je važnije da politički akteri rade na tome da se vrati povjerenje u institucije, što bi trebalo dovesti i do veće izlaznosti na izbore“.

„Što se tiče osiguravanja participacije mladih u životu zajednice, i danas postoje mnogi mehanizmi za njihovo uključivanje, ali je problem koliko se njihov glas uvažava od strane političkih aktera. Savjeti mladih, organizacije civilnog društva koje okupljaju mlade te druge inicijative često su zanemarene, a njihovi pokušaji utjecaja na politički život smatraju se i ometajućim faktorom. Političke stranke koje zaista žele čuti mišljenje mladih i uvažiti njihove potrebe trebaju se osvrnuti oko sebe i nastojati to ostvariti bez obzira na stranačke pripadnosti tih mladih te im tako osigurati participaciju. Također, ukoliko žele mladima omogućiti participaciju u životu zajednice, trebali bi zagovarati i obrazovanje mladih za tu svrhu“, zaključuje Baketa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstock


Dječja pravobraniteljica nema dvojbi: "Svakako treba ojačati mogućnosti za aktivnu participaciju djece u lokalnoj sredini i to neovisno o njihovoj dobi. Djeca mogu biti zainteresirana za politiku u svojoj lokalnoj sredini, to jest za političke odluke koje se neposredno reflektiraju na njihov život, ali to ne mora nužno značiti i uvođenje prava glasa. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo izraziti mišljenje o svim pitanjima koja se na njih odnose te se i kod nas i u svijetu djecu nastoji uključiti u proces donošenja odluka u jedinicama lokalne samouprave. Najčešće o tome kakve sadržaje ponuditi djeci i mladima, koje resurse – igrališta, domove, klubove i druga okupljališta za djecu i mlade – zatim, proširiti mogućnosti njihovog aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka koje se tiču odgojno-obrazovnog sustava, kulture, sporta, informiranja i slično. Zato je uobičajeno da se nositelji lokalne vlasti savjetuju s djecom o tome što bi željela poboljšati u svome mjestu i općenito o pitanjima koja se izravno tiču kvalitete njihova života i odrastanja".

"No takva praksa u nas je još nedovoljno razvijena, iako postoji mogućnost da se kroz dječja gradska vijeća i savjete mladih ojača sudjelovanje djece i mladih. Uobičajeno je da to čine službeni predstavnici jedinica lokalne samouprave, koji donose i realiziraju programe razvoja općina i gradova, a ne predstavnici stranaka te smatram da se pritom stranke ni ne bi smjele isticati", naglašava Pirnat Dragičević i zaključuje: "Otvaranje rasprave o uvođenju biračkog prava za 16-godišnjake moglo bi biti vrijedno i za suočavanje s ovim problemima i, napokon, kao mogućnost da se od same djece čuje što misle o tome, a to je iznimno važno".

FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo