Kao organizacija koja se snažno zalaže za otvorenost i transparentnost, GONG opetovano od vladajuće većine traži da financijska izvješća Crkve budu dostupna javnosti, kao što to zakon obvezuje druge neprofitne organizacije.

''Javnost ima pravo znati kako se točno financira Crkva i na što se taj novac troši'', napominju u GONG-u i podsjećaju da se ''Katolička crkva u Hrvatskoj financira netransparentno, a odbijanjem inicijative za revizijom Vatikanskih ugovora, vladajući su propustili priliku za ponovo otvaranje teme financiranja Crkve''.

Podsjetimo, GONG je još kao dio Platforme 112, prije pet godina apelirao na zastupnike u Saboru da spriječe štetno izuzeće vjerskih zajednica iz Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, no te 2014. godine tadašnja SDP-ova vlada donijela je zakon napravivši ustupak Kaptolu pa vjerske zajednice, iako su neprofitne organizacije, ne moraju biti prijavljene u registru kojeg vodi Ministarstvo financija. ''U tom se registru nalaze godišnja financijska izvješća i bilance neprofitnih organizacija, kao što je primjerice GONG. Također, vjerske zajednice ne moraju izrađivati godišnje financijske planove, ni voditi poslovne knjige i čuvati ih po zakonom propisanim pravilima, niti podliježu revizijskim uvidima. Sve su to obaveze neprofitnih organizacija, kakve bi trebala vrijediti i za Katoličku crkvu te za sve druge vjerske zajednice koje djeluju na području Hrvatske'', smatraju u GONG-u, a mi vas u anketi pitamo: Moraju li financijska izvješća Katoličke crkve biti dostupna javnosti?

Iz GONG-a, naime, upozoravaju da ''ne postoje precizni podaci o financiranju Crkve iz proračunskih sredstava''. Prema podacima Vlade RH, ''radi se o oko 600 milijuna kuna godišnje iz državnog proračuna dok podaci s lokalne razine vlasti nisu pregledni. Kad se tome zbroje prihodi koje Crkva ostvaruje od svojih vjernika i dotacije koje dobija iz inozemstva, iznos njenih prihoda – koje nigdje ne prikazuju, daleko je veći''.

''Vjerske zajednice ne moraju javno objavljivati svoje godišnje izvještaje, što je obaveza drugih neprofitnih organizacija. Naime, na njih se ne odnosi dio zakona koji propisuje izvještavanje o ukupnim prihodima nego samo dio  izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, koji je dostupan samo nadležnom tijelu. To znači da se novac iz privatnih ili međunarodnih izvora ne mora prijavljivati nikome, pa tako ni transparentno predočiti građanima koji financiraju vjersku zajednicu, bez obzira jesu li vjernici ili ne'', napominju.

''Biskup Vlado Košić, istaknuti član organizacije koja se netransparentno financira, prozvao je nedavno udruge da nemaju nikakvu svrhu osim što su 'sisači novca koje ruše državu'. Umjesto prozivanja udruga, možda bi se ovakvi napori mogli usmjeriti na povećanje transparentnosti financiranja Crkve, a samim time i povjerenja svih građana koji ju financiraju?'', zapitao je GONG.

I podsjetio da i u samoj Crkvi ima onih koji podupiru transparentnost, kao što to pokazuje primjer Mate Uzinića, dubrovačkog biskupa koji samoinicijativno objavljuje financijska izvješća za svoju biskupiju.