Tek što se svijet počeo izvlačiti iz dvogodišnje pandemijske krize koja je izazvala i onu ekonomsku, Rusija je pokrenula rat u Ukrajini koji je ošamućenu Europu i svijet gurnuo u još veće probleme. Uz rast cijena goriva i energenata lančano raste i cijena ostalih roba, u prvom redu hrane. Tim više što su ratom poharana Ukrajina i drastičnim sankcijama izložena Rusija ponajveći proizvođači žitarica i uljarica. Ne čudi stoga bojazan građana od nestašica, ali i strah od divljanja cijena hrane.
Koliko su, što se tiče Hrvatske, realna strahovanja od praznih polica i polupraznih tanjura za Net.hr govore ekonomski analitičar Damir Novotny i poljoprivredni analitičar iz agencije Kombinat 1969, Miroslav Kuskunović.
Europa je proizvodnju žitarica 'outsourceala' u Rusiju i Ukrajinu
"Ukrajina i Rusija jesu veliki proizvođači žitarica i suncokreta. Osobito je Ukrajina veliki proizvođač suncokreta pa je već sama činjenica da te poljoprivredne površine ove godine neće biti obrađene izazvala paniku na tržištu pa su i potrošači počeli kupovati više nego inače", kaže Novotny.
Primjerice, police trgovina u Njemačkoj ispražnjene su od suncokretova ulja. U Hrvatskoj je nekoliko dana trajala histerija oko moguće nestašice jestiva ulja, viđani su prizori kupaca koji su uzimali i po desetak pakiranja odjednom, ali domaći proizvođači i trgovci uvjeravaju da ulja ima dovoljno. Novotny objašnjava kako u zemljama EU-a nedostaje ulja jer je proizvodnja uljarica, naročito sunkcokreta, preseljena u Ukrajinu zbog nižih troškova.
"Europa je uz Kanadu i SAD bila najveći proizvođač žitarica i uljarica na svijetu, ali poljoprivredne površine su izrazito skupe da bi se koristile za jeftinu proizvodnju žitarica i uljarica pa je bilo nekako prirodno 'outsourceati' proizvodnju u Rusiju i Ukrajinu koje imaju ogromne površine, a niske troškove proizvodnje. Sada se ta proizvodnja vraća u Europu i vrlo vjerojatno će već u proljetnoj sjetvi biti posijano više žitarica nego što su europski farmeri planirali", ističe Novotny.
Zasijat će se dovoljno, samo da ne bude suše u Slavoniji
Hrvatska, kaže Novotny, ima veliku proizvodnju žitarica - oko 1,2 milijuna tona, a potrošimo oko 500 tisuća tona. Kukuruza se proizvede oko dva milijuna tona, a potroši oko milijun i pol tona, tako da sve ostalo ide u izvoz. Kuskunović, pak, napominje da je Hrvatska veliki uvoznik hrane: uvozimo za oko tri milijarde eura, a izvozimo u vrijednosti od oko dvije milijarde eura.
"Zemlja koja je toliko ovisna o uvozu može upasti u probleme kada dođe do poremećaja poput ovog u Ukrajini. Naša je sreća što imamo izuzetno dobru proizvodnju žitarica i uljarica. I pšenice i kukuruza proizvodimo više nego što nam je potrebno, a slično je i s uljaricama. To su osnovne sirovine - kukuruz za ishranu stoke, a žitarice za pekarske proizvode", kaže Kuskunović.
Važno je, dodaje, da proljetna sjetva bude dobra.
"Važno je da se zasije dovoljno i da sjetva bude optimalna jer su narasli svi ulazni troškovi - gorivo, gnojivo, zaštitna sredstva… Lani je cijena pšenice bila dobra pa i poljoprivrednici odmah više siju. Međutim, već imamo problem sa sušom. U Slavoniji već dugo nije bilo kiše pa bi bilo dobro da padne i natopi zemlju kako bi vegetacija funkcionirala", napominje Kuskunović.
'Bit će rasta cijena, povremeno i nestašica'
Ekonomski analitičar Novotny ne očekuje značajnije nestašice hrane u Hrvatskoj.
"Problema u opskrbi tržišta ne bi trebalo biti, a vrijeme će pokazati hoće li biti problema s cijenama. One u ovom trenutku nisu utemeljene na realnim troškovima proizvodnje, nego su špekulativne, kao i u slučaju nafte. A špekulativne su jer se očekuje da će biti manje robe na tržištu. No, tek kad počne žetva vidjet ćemo hoće li biti manjkova na tržištu. Mislim da ih neće biti u toj mjeri da bude i nestašica, ali rast cijena sigurno će se dogoditi", rekao je Novotny.
Slično govori i Kuskunović.
"Očito će doći do rasta cijena, a povremeno će vjerojatno biti i nestašica. No i kupovna moć hrvatskih građana je takva da već sada u prosjeku trošimo 30 posto kućnog budžeta na hranu. Mogućnost da se to rastegne nije velika i mislim da će se ljudi prilagođavati tome, a i trgovci. Možda neće nuditi 20 vrsta kruha, nego pet. U vrijeme kriza ljudi obično prestaju kupovati kruhove sa sjemenkama i slične, nego uzimaju bijeli i polubijeli. Ili naprosto neće kupovati meso, a više će jesti pekarske proizvode", kaže ovaj poljoprivredni analitičar.
'Ne oskudijevamo žitaricama, nego mesom, mlijekom...'
Hrvatska ne oskudijeva žitaricama, ali, kaže Kuskunović - imamo manjak mesa, mlijeka, voća i povrća.
"U utorak je Hrvatska poljoprivredna komora objavila da je na razini EU-a došlo do rasta cijene svinjskog mesa. Svinjsko i juneće meso posljednjih su godina bili na povijesno niskim razinama cijena i one su sada počele rasti. Kada dođe do toga, onda postoje dvije opcije: ili će zbog strašnog pada potrošnje proizvođači i trgovci morati pronalaziti načine da kupci kupuju svinjsko i juneće meso ili će ljudi zbog poskupljenja svinjetine i junetine konzumirati zamjenske namirnice - povrće, pileće meso i slično", napominje.
Što se tiče voća i povrća, Kuskunović kaže da imamo dovoljno mandarina i jabuka, a za sve ostalo ovisimo o uvozu. No, ta se proizvodnja može vrlo brzo pokrenuti putem plastenika i staklenika.
"U ključnim sirovinama trebali bi biti samodostatni i ne bi trebalo biti većih nestašica. No, budući da smo ovisni o uvozu hrane, sve što se događa na robnim burzama u Chicagu, Budimpešti, Parizu i drugdje odražava se na naše tržište. Nismo izolirani otok na kojem ćemo sami formirati cijene", ističe.
Trebamo više štedjeti i manje izvoziti sirovine
Novotny, pak, ukazuje na potrebu štednje.
"Ono što stalno ističem, a što ova vlada kao i prijašnje slabo potiče, jest štednja i energije i hrane. Budući da su cijene i jednog i drugog proteklih godina bile povijesno niske, previše smo ih trošili. U Hrvatskoj bacamo ogromne količine hrane pa mislim da bi sljedećih godina naglasak trebao biti na štednji. Jednostavno se ne smijemo razbacivati ni energijom ni hranom", kaže.
Kuskunović smatra da bi Hrvatska trebala nastojati ne izvoziti previše sirovina poput pšenice.
"Mi ne možemo zabraniti izvoz pšenice, ali možemo utjecati u tim tokovima da napravimo skladišne prostore i stvorimo zalihe, da ostane i za nas. Trebamo naći i strategiju da povećamo stočni fond i domaću proizvodnju mesa. Bilo bi dobro da se situacija u Ukrajini smiri i da nekako prebrodimo ovu godinu. Ali, ponavljam, ovo je prilika Hrvatskoj da ozbiljno razmisli o svojoj poljoprivredi i proizvodnji hrane i da novac koji dobivamo iz zajedničkog europskog budžeta za poljoprivredu investira u preradu. Mi, primjerice, nemamo preradbene kapacitete za preradu soje pa naša soja odlazi van, a onda uvozimo stočnu hranu koja je nažalost genetski modificirana tako da netko zarađuje na našoj soji. Slično je i s kukuruzom. Ovo je prilika da se saberemo. Poljoprivrednike treba potaći da proizvode više, a kupce da više kupuju domaće proizvode", kazao je Kuskunović.
