Ukrajina je poznata i kao žitnica Europe, a ruska invazija će donijeti jake poremećaje u opskrbi hranom. Iz iskustva s pandemijom znamo da to dovodi do viših cijena, što je posebno neugodno jer cijene hrane već dosežu višegodišnje maksimume.
Sama najava rata u Ukrajini utjecala je na rast cijena pšenice u kukuruza. Na čikaškoj burzi je pšenica poskupjela za 12 posto od početka godine, a kukuruz za 14,5 posto. S ruskim napadom, cijene nastavljaju rasti, pa je kukuruz za isporuku u ožujku već poskupio za dodatna tri posto, a cijene pšenice su više za čak šest posto. Stoga konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za praćenje poljoprivrednog tržišta očekuje nove poremećaje i rast cijena na svjetskim burzama, a posljedično i novi udar na poljoprivredu, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Naime, osim nešto sporijeg oporavka transportnih kanala od krize uzrokovane koronavirusom, na poljoprivredu snažno utječu klimatske promjene u glavnim proizvodnim područjima, ali i rast potražnje za hranom, naročito u Kini. Stoga bi već sada, upozoravaju iz Smartera, trebalo donositi odluke koje će spriječiti drastičan rast cijena i nepovoljan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju.
"Možemo očekivati da će hrvatski poljoprivredni proizvođači u novonastalim uvjetima moći, unatoč rastu cijena inputa (gnojiva, sjemena i nafte), ipak osigurati kvalitetnu proljetnu sjetvu. Naročito uzimajući u obzir da je i Vlada u paketu mjera za ublažavanje udara na standard građana i poduzeća u iznosu 4,8 milijardi kuna uključila i Program potpora male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva te snižavanje stope PDV-a na inpute u poljoprivredi. Sadašnji trendovi ukazuju da možemo očekivati još jednu godinu u kojoj će cijene žitarica i uljarica očito snažno rasti, pa će se svako kvalitetno ulaganje u proizvodnju itekako isplatiti. Za proljetnu sjetvu hrvatskim poljoprivrednicima bilo bi dobro osigurati povoljna kreditna obrtna sredstva te voditi računa da imaju na raspolaganju dovoljne količine gnojiva iz Petrokemije i zaštitnih sredstava, jer će to doprinijeti kvaliteti sjetve i u konačnici dobrom rezultatu u prinosima, što je od izuzetne važnosti u novonastaloj situaciji. Također, hitno bi se trebala napraviti kvalitetna analiza svih skladišnih kapaciteta za čuvanje kako bi se robe plasirale na tržište u optimalnom trenutku, pri čemu je važno sačuvati dovoljne količine robe za domaću potrošnju, posebice za stočarstvo", smatra Zvjezdana Blažić, stručnjakinja Smartera.
Inflacija i nestašice
Ipak, rusko-ukrajinski sukob jača bojazan od dodatnog rasta cijena i potencijalne nestašice, naročito žitarica. Te dvije države zajedno opskrbljuju više od 25 posto svjetskog izvoza pšenice, gotovo 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta i krumpira, šesti proizvođač kukuruza i ječma, sedmi proizvođač pšenice i uljane repice te deveti proizvođač soje. Na njenu se proizvodnju oslanja veći dio Europe, stoga bi Europska unija trebala biti oprezna sa sankcijama Rusiji.
"Poljoprivredni sektor Ukrajine je vrlo jak jer generirao oko 9,3 posto BDP-a, a ratarstvo čini 73 posto poljoprivredne proizvodnje. Sankcije Rusiji, koja je, također, veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda, mogu utjecati na nestašicu poljoprivrednih sirovina za proizvodnju kruha, ali i stočne hrane te na značajno povećanje cijena. Kratkoročno, sankcije koje zapadne zemlje uvedu Rusiji mogle bi dovesti do toga da mnogo već požnjevenog žita ostane u Rusiji, a vojne akcije mogle bi poremetiti trgovačke rute na Crnom moru. Dugoročno gledano, šira invazija na Ukrajinu mogla bi nanijeti veliku štetu poljoprivrednom sektoru te zemlje (oštar pad proizvodnje), jer poljoprivrednici bježe od borbi, a postoji opasnost od uništenja infrastrukture i opreme za proizvodnju", smatra Blažić.
Poremećaji neće pogoditi samo EU, jer Ukrajina više od 40 posto svog izvoza pšenice i kukuruza šalje na Bliski istok i u Afriku. Ondje je društveno-politička situacija stalno napeta, pa bi dodatan rast cijena ili potencijalna nestašica mogla izazvati nove sukobe.
Iznimna važnost žitarica
Žitarice su vrlo važna osnovna sirovina na svijetu, jer se njima hrane i ljudi i stoka. Relativno mali prekid u opskrbi, stoga može imati ogroman učinak na cijene, pogotovo u uvjetima smanjenje ponude. Pojačane napetosti između Rusije i Ukrajine navele su kupce da preusmjere svoje brodove iz Crnog mora, zbog mogućnosti kašnjenja utovara, ali i izbijanja rata. Drugi je problem suša u SAD-u koja će smanjiti žetvu, a ništa bolje nije niti s uljaricama.
Prema podacima organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, cijene biljnih ulja porasle su za 4,2 posto tijekom siječnja, što je rekord svih vremena. Ta je inflacija dijelom uzrokovana sušom i drugim vremenskim neprilikama u raznim dijelovima svijeta. Uz to, snažna potražnja za uljaricama, pogotovo što se tiče proizvodnje stočne hrane i biodizela, podigla je cijene sirovog biljnog ulja u posljednjih godinu dana za više od 30 posto.
Osim toga, na pomolu je i drastično poskupljenje gnojiva, jer je Rusija glavni proizvođač, koji je tradicionalno nudio velike količine gnojiva po niskim cijenama. SAD i Kanada bi mogli povećati vlastitu proizvodnju, ali je pitanje u kojem roku. Stoga bi moglo biti problema u sjetvi, jer poljoprivrednici već slabije koriste gnojivo zbog porasta troškova. To potencijalno dovodi do nižih prinosa i još veće inflacije, zbog koje će troškovi hrane biti najskuplji u posljednjem desetljeću.
Hrvatska je konkurentna, ali...
Što se tiče Hrvatske, domaći se poljoprivrednici sve više oslanjaju na proizvodnju ratarskih kultura. U ukupnoj boljnoj proizvodnji sudjeluju sa 60 posto, od čega je 35 posto ratarskih kultura u koje spadaju žitarice i uljarice. Najviše izvozimo pšenicu, kukuruz i soju, a konkurentni smo u proizvodnji pšenice, kukuruza, ječma, soje, suncokreta i uljane repice. To znači da možemo proizvesti kvalitetan proizvod po konkurentnim cijenama na globalnom tržištu.
Štoviše, u najznačajnijim ratarskim kulturama, Hrvatska u zadnje vrijeme postiže prinose koji su iznad prosjeka EU-a. Otvaranje europskog tržišta za domaće poljoprivrednike otvorilo je našu proizvodnju prema globalnoj potražnji, ali sve manje prema domaćoj potražnji, što je globalne cijene nametnulo kao otkupne u Hrvatskoj. Dakle, domaći se poljoprivrednici ne moraju brinuti za plasman svojih proizvoda, imaju potrebno znanje i tehnologiju, ali i dodatne poticaje koji su rasli i bili redoviti. Ipak, novonastala situacija na istoku Europe mogla bi zakomplicirati stvari.
"Nova situacija i rat u Ukrajini već sada stvaraju ogroman pritisak na svjetsko tržište poljoprivrednih proizvoda što će se, ako se sukob nastavi, samo dodatno pojačavati. Mišljenja smo da je ovo trenutak kad Hrvatska mora povući poteze i donijeti mjere kako bi kroz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju uspjela ublažiti novi udar na cijene. Vjerujemo kako je pred nama još jedna uspješna proljetna sjetva, unatoč velikim rizicima kad je riječ o ulaganjima zbog visokih cijena inputa te da se nikako ne smije utjecati na smanjenje ulaganja, što kao posljedicu može imati manje prinose. Samo dovoljne količine proizvedenih žitarica, uljarica i drugih kultura te dobre cijene mogu donijeti stabilnost na tržištu poljoprivrednih roba, zbog čega je važno sjetvu i proizvodnju održati na visokoj razini. Hrvatska je u proizvodnji žitarica i uljarica višestruko samodostatna, a sad bi trebalo ustrajati na boljem čuvanju sirovina koje dobivaju na cijeni i staviti ih u funkciju prehrambene suverenosti povezujući ih sa stočarskim sektorom, što kontinuirano spominjemo prethodnih godina. Poremećaji na tržištu hrane ponovno otvaraju pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodnjama, naročito u proizvodnji mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda, voća i povrća, stočne hrane, ali i mnogobrojnih proizvoda na bazi žitarica, od brašna do kruha i drugih pekarskih proizvoda, tjestenine, te drugih najrazličitijih proizvoda koji se svakodnevno koriste za prehranu stanovništva. U svim tim proizvodima imamo šansu povećati proizvodnju i osigurati veću sigurnost u opskrbi stanovništva neophodnom hranom", zaključila je analitičarka Blažić.
