"Sigurno slijedi novo povećanje cijena nafte i plina", odgovara na pitanje što za hrvatsku energetsku sliku znači početak rata između Rusije i Ukrajine, Jasminko Umičević, dugogodišnji konzultant u području energetike. A na pitanje prijete li nam nestašice odgovara: "Ovisi o duljini trajanja sukoba."
Umičević podsjeća da bi Hrvatska trebala imati i rezerve, upravo za ovakve situacije, u skladištu Okoli trebalo bi biti 500 milijuna kubika rezerve, no, ističe Umičević, nije poznato jesu li rezerve doista pune u ovom trenutku.
"Do sada smo imali situaciju u kojoj su rasle tenzije, igru mačke i miša, a sada se sve promijenilo. Visoke cijene nafte i plina bile su posljedica tenzija, a sada je rat krenuo. Nafta je već skočila i to značajno u odnosu na prošli tjedan. Sada će rasti i cijena plina neminovno. Zapadna Europa, posebno Njemačka je ovisna o ruskom plinu i ona to u kratkom roku ne može nadomjestiti isporukom iz drugih izvora. Sreća u svemu ovome je da je pri kraju zimska sezona, da će potrošnja plina padati", analizira trenutnu energetsku situaciju u EU-u Jasminko Umičević u kratkom razgovoru za Net.hr.
Rast cijena je neminovan
Rusi su očito pripremali ovu situaciju, godinu dana su smanjivali isporuku plina, utjecali na dizanje cijena, i Rusija sigurno ima još neugodnih iznenađenja, a s druge strane EU nema zajedničku vanjsku politiku, zajedničku energetsku politiku. Iz Rusije dolaze cijevi, Njemačka nema ni jedan LNG terminal, odustala je od ugljena itd. – i to su sve faktori koji će neminovno utjecati na ekonomsku sliku EU-a u narednom razdoblju, upozorava Umičević.
On podsjeća da dramatični rast cijena energenata nije novost u prvim danima rata, primjerice, u vrijeme prvog izraelsko-arapskog sukoba cijene nafte su porasle šest puta, ali i naglašava da je mnogo toga sada "i drugačije i nepredvidljivo" – i da se ne može zaključivati na temelju povijesnog iskustva. Osobito ako će sukob potrajati dugo, treba očekivati velike negativne posljedice i na cjelokupno europsko gospodarstvo, a onda i posljedično za Hrvatsku. No, Umičević naglašava da će i Rusija, neovisno o Putinovu samouvjerenom "jurišu" sigurno biti značajno ranjena.
Rusija je ekonomski patuljak
"Rusija je sila što se tiče oružja, ali je ekonomski – patuljak. Belgija i Nizozemska zajedno imaju veći BDP od Rusije. Rat je jako skup i sigurno će ekonomski iscrpljivati rusku ionako slabu ekonomiju i ako se pojačaju sankcije bit će to snažno oružje protiv Rusije. Rusija ima tijesne odnose s Kinom, no bilo što se tiče energetike je dugotrajan proces, ne može se tu ništa brzo napraviti. Ukratko, Rusija mnogo više posluje s Njemačkom nego s Kinom u ovom trenutku i neovisno o objavama da će ona više poslovati s Kinom – ona gubitak iz Europe ne može brzo nadograditi s Kinom", kaže Umičević.
Iako smatra da se neminovno moramo pripremiti na novi rast cijena, Umičević podsjeća da glavni dobavljač u Hrvatskoj, PPD, ima dugoročni ugovor, u trajanju od 15 godina, za opskrbu plinom i to ipak donosi stanovitu sigurnost. "Zanimljivo je da je Mađarska nedavno potpisala novi ugovor na 15 godina i to preko toka u Turskoj, i ima puna skladišta – pa bi se moglo reći da je Viktor Orban bio prilično dobro informiran o raspletu ove krize", napominje Umičević.
On smatra da će ključno oružje Zapada prema Rusiji biti sankcije, ekonomske i političke.
Hrvatska neće solirati
"One su snažno oružje i ne treba ga podcjenjivati. Evo, čitamo da Roman Abramović, vlasnik Chelsea ne može u Veliku Britaniju. To su značajni potezi. Preko SAD-a ide sav platni promet u dolarima, i SAD može presjeći taj platni promet prema Rusiji. Može doći i do zabrane svih trgovačkih odnosa. To su potezi koji mogu značajno oslabiti Rusiju jer ona nije nikakav ekonomski gigant", smatra Umičević. A na pitanje hoće li Hrvatska biti spremna podržati takve sankcije i hoće li one imati moguće posljedice na hrvatsku energetsku i ekonomsku sliku, Umičević kaže da "Hrvatska sigurno neće i ne može – solirati".
"Jedino što Hrvatska može jest slijediti odluke EU-a", kaže Umičević.
On također ne smatra da će Rusija koristiti dotok plina za ucjene ili prijetnje da će prekinuti dotok ako će je pritisnuti sankcijama. "To nema smisla jer je to put kojim se ona 'hrani", kaže Umičević. On je također uvjeren da će se u svim vojnim operacijama paziti da ne dođe do oštećenja plinovoda.
Jesu li ugroženi plinovodi?
No, jedan drugi stručnjak za područje energetike koji je inzistirao na anonimnosti u kratkom razgovoru za Net.hr nije dijelio Umičevićevu uvjerenost da će plinovodi biti sigurni i zaštićeni u slučaju daljnjeg rasplamsavanja rata. "Točno je da Hrvatska ima ugovore koji jamče stanovitu sigurnost opskrbe, ali što ako netko negdje digne u zrak neki plinovod? Možda će se i regularne vojske držati pravila igre, ali što ako neki desperadosi neće?", izjavio je za Net.hr energetski stručnjak i dobar poznavatelj područja u kojem su danas započele ozbiljne ratne akcije.
Drugim riječima, on ne isključuje mogućnost i ozbiljnijeg prekida opskrbe plinom zbog djelovanja mogućih paravojnih formacija. Također upozorava da mnogo toga ovisi i o prebacivanju dotoka plina preko južnog toka, preko Turske, upravo onom linijom kojom se već prikopčala Mađarska. A u geopolitičkim odnosima to opet značajno povećava ulogu i utjecaj Turske.
Oba naša sugovornika sigurna su jedino da će se situacija mijenjati iz dana u dan i da energetska slika Europe neće izgledati isto prije i poslije ovih ratnih operacija.
