Iako se napad Rusije na Ukrajinu najavljivao tjednima pa i mjesecima, a napetost je naročito eskalirala nakon što je Rusija početkom tjedna priznala nezavisnost Luganska i Donjecka, dviju odmetnutih pokrajina na istoku Rusije, noćašnji početak vojne operacije mnoge je zatekao i iznenadio.
Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, riječ je o specijalnoj operaciji u kojoj su na meti isključivo vojni ciljevi. Ukrajina je proglasila ratno stanje, osude ruske agresije stižu sa svih strana, a zapad najavljuje još oštrije sankcije Rusiji.
Ovim se mijenja europski sigurnosni poredak
O napadu Rusije i posljedicama koje će izazvati po europsku i globalnu sigurnost, za Net.hr govori Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. On je jedan od vodećih domaćih stručnjaka za vanjsku i sigurnosnu politiku, bio je sudionik Domovinskog rata, a radio je i u NATO-u. Barića smo pitali znači li ruski napad na Ukrajinu raspad europske sigurnosne strukture.
''Sigurnosna struktura nikada se ne može raspasti, ali svakako se vraćamo na situaciju za koju su mnogi mislili da se raspala 1991. godine. Nesumnjivo je da u europskom sigurnosnom poretku vojni činilac ponovno postaje dominantan'', kazao je Barić.
Za vojnu akciju Rusije kazao je da je bila logičan slijed događaja, ali je ipak pokrenuta neočekivanom brzinom.
''Nije bilo postupne eskalacije, jer Putin očito želi što je moguće brže slomiti ukrajinsku vojsku. Ovo neće biti potpuna okupacija Ukrajine, jer Rusija za to nema dovoljnu vojnu snagu. Treba joj barem 400 tisuća vojnika. Vjerojatno će najprije 'osloboditi' čitavo područje Donjecka i Luganska. Vidjet ćemo i koliko je istinita priča o iskrcavanju kod Odesse te prodoru iz Bjelorusije. To bi bilo logično, ali zasad su sve to nepotvrđeni podaci. Tek ćemo potkraj dana znati nešto više'', objasnio je situaciju Barić.
'Rusija želi zauzeti prostor istočno od Dnjepra prije rasputice'
Rastumačio je i vrijeme pokretanja akcije te moguće ciljeve.
''Rusija vjerojatno želi upasti i zauzeti svo područje istočno od rijeke Dnjepar, koje je izuzetno povoljno za manevarsko ratovanje. A rasputica (proljetno blato koje nastaje otapanjem snijega i leda, nap.a.) još nije nastupila. Ona obično nastupa koncem ožujka i traje mjesec dana. Paralelno s tim izvode se topnički, zračni i raketni udari na ukrajinske pomorske i zračne baze, na komunikacijska i logistička središta. Mislim da Rusi govore istinu kada kažu da im je cilj nanijeti udar ukrajinskoj vojsci koja se tek počela mobilizirati'', kaže Barić.
On ističe da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij najavio samo ograničenu mobilizaciju, jer Ukrajina nema financijskih mogućnosti podići kompletan sustav nacionalne sigurnosti i držati ga mjesec ili dva potpuno mobiliziranog.
''Ovo će vjerojatno biti privremena okupacija, ali za to vrijeme moguće je da se pojavi i Odeška republika ili nešto slično pa će nakon toga Putin moći reći: 'E, sad da vas vidim'. Ovo još nije totalna invazija radi okupacije Ukrajine. Po ovome što vidim, to je ograničeni vojni upad s ciljem neutralizacije ukrajinskih oružanih snaga, nakon čega će se razmatrati daljnje opcije'', rekao je Barić.
'Bojim se da Hrvatska nije spremna odgovoriti na ovaj izazov'
Barića smo upitali i hoće li napad Rusije na Ukrajinu imati implikacije na sigurnost Republike Hrvatske i zapadnog Balkana.
''Moramo si postaviti pitanje koliko smo uopće spremni kao država. Koliko su naša vanjska i sigurnosna politika, naš ekonomski sustav i sustav nacionalne sigurnosti pa i naša javna uprava spremni odgovoriti na promjene koje dolaze na razini europske i globalne sigurnosti. Bojim se da odgovor na to pitanje nije baš optimističan. Da se razumijemo, ni Aleksandru Vučiću i Srbiji ovo ne odgovara, ali moramo uzeti u obzir sve scenarije. Što će biti u BiH sada kada je sva pažnja zapada usmjerena na Ukrajinu? Rusija će, naravno, potpirivati vatru, posebno na zapadnom Balkanu i u jugoistočnoj Europi da olakša situaciju na svojim granicama'', smatra Barić.
Rusiji je cilj, kaže, izazvati što veću nestabilnost u ovoj regiji.
''Vidjelo se to miješanjem u izbore u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji i u djelovanju sa Srbijom. Kakvi su naši scenariji, posebno što se tiče BiH koja je glavni izazov s aspekta djelovanja Hrvatske u regiji, e na to odgovor mora dati naš politički vrh'', rekao je Barić na kraju.
