Napetost između Rusije i Ukrajine čini se da je došla do usijanja i ono što se još prije dva, tri tjedna činilo pretjeranim – da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu – posljednjih se dana pretvara u sve realniju opciju. Ima i onih koji tvrde da ruske snage raspoređene duž granice s Ukrajinom miruju i da sva napetost proizlazi iz kakofonije informacija koje stižu iz različitih izvora.
No kakva god bila, opasnost od sukoba visi u zraku, a dodatno je potpiruju vijesti o povlačenju dijela američkog i britanskog diplomatskog osoblja iz Ukrajine te već dugo neviđenom gomilanju pomorskih snaga NATO-saveza i Rusije u Sredozemlju i Crnom moru.
'Na rubu smo potencijalno katastrofalnog sukoba'
Ne treba smetnuti s uma ni da kriza između Rusije i Ukrajine, kojoj leđa čuva NATO, prijeti sigurnosti čitave Europe te da je u pozadini konflikta strah Rusije od (daljnjeg) širenja NATO-aveza na istok. Je li na pomolu otvoreni sukob Rusije i Ukrajine ili je riječ o odmjeravanju snaga i igri živaca između Rusije i Zapada, pitali smo geopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.
''Posve je jasno da se sukob ne može isključiti'', kaže on. ''Neke poruke koje dolaze iz Rusije i negiranje moguće invazije na Ukrajinu ne zvuče previše uvjerljivo, posebno ako uzmemo u obzir kako ne bi bilo prvi puta da ruska državna politika govori da se ne događa nešto što se očigledno događa. Uostalom, vidjeli smo to i u Gruziji, gdje su ruski vojnici brutalno ušli dok je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdio da to nije istina.''
On smatra da na neki način gledamo reprizu događaja u Ukrajini 2014. godine kada je ruska strana također tvrdila da su ondje naoružani proruski Ukrajinci, a ne ruske snage, iako su satelitske snimke pokazivale posve suprotno.
''Uzmemo li u obzir da ruskoj strani nije problem nešto negirati, a činiti upravo drugačije i da gledamo gomilanje ruskih snaga i kretanje velikog broja brodova prema Mediteranu, onda je računica vrlo jasna i govori da smo na rubu potencijalno vrlo katastrofalnog sukoba. Katastrofalnog za međunarodne odnose i europsku sigurnost, pa i za gospodarstvo, prvenstveno s aspekta energetike'', smatra Avdagić.
'Igra živaca u kojoj valjda nitko neće izgubiti živce'
Unutar NATO-saveza nema konsenzusa oko ovog sukoba, a po Avdagićevim riječima ne treba očekivati ni izravan ulazak NATO-a u eventualni oružani sukob.
''To možemo u potpunosti isključiti. NATO bi morao takvu odluku donijeti konsenzusom članica. Posve je sigurno da među članicama NATO-a nema interesa za ulazak u izravan sukob s Rusijom. S druge strane, ne treba isključiti mogućnost da jedna ili više sila unutar NATO-a uđe s vlastitim snagama u Ukrajinu, kako bi spriječila invaziju Rusije. Jasno Rusija bi na to mogla gledati kao provokaciju i iskoristiti za sam napad. Ovo je, na neki način, igra živaca za koju se valja nadati da će završiti tako da nitko ne izgubi živce'', rekao je Avdagić.
U utorak su neki mediji objavili da bi NATO, u slučaju vojnog sukoba Rusije i Ukrajine, mogao od Hrvatske zatražiti angažman 1500 vojnika. Podsjetimo da se trenutno u Poljskoj, u sklopu tzv. prednje prisutnosti, nalazi 80 hrvatskih vojnika. Govoreći o tome, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović odbacio je mogućnost slanja hrvatskih vojnika na to područje. Štoviše, najavio je i povlačenje postojećeg kontigenta.
''Mi s tim nećemo imati ništa i nemamo ništa. Ako dođe do eskalacije, povući će se svi do zadnjeg hrvatskog vojnika. Načini i modaliteti postoje da se Ukrajina sačuva, da joj se ekonomski pomogne", rekao je Milanović.
'Ne vidim gdje bi hrvatski vojnici bili stacionirani'
Avdagić napominje da se odluke o slanju hrvatskih vojnika u vojne misije donose u Hrvatskom saboru.
''Ja ne vidim da se nešto takvo veliko sprema. Ne vidim ni gdje bi hrvatski vojnici mogli biti stacionirani, osim na ojačavanju vanjskih granica NATO-saveza. Podsjećam da već imamo dvije misije u sklopu NATO-a koje su locirane prema Rusiji. One nisu ofenzivne, već da bi prije svega pružile sigurnost državama-članicama NATO-a koje se osjećaju ugroženo od strane Rusije. Sada po prvi puta možemo reći da ta ugroženost nije bez osnova'', upozorava Avdagić.
Rusija zahtijeva od NATO-a da se povuče čak na one granice gdje je NATO bio 90-ih godina prošlog stoljeća.
''Taj zahtjev je brutalan jer bi značio isključenje praktički čitave istočne i srednje Europe iz NATO-saveza. Hrvatski građani trebaju znati da se to onda odnosi i na Hrvatsku. Zašto bi Rusija tražila to? Je li to situacija u kojoj tražite maksimum da biste dobili makar minimum, teško je u ovom trenutku sa sigurnošću tvrditi. Ovo nije usporedivo vrijeme s 2014. ili nekim drugim recentnim događajima. A teško je usporedivo i sa Sovjetskim savezom jer treba reći da Rusija realno nije sila one razine kakav je bio Sovjetski Savez'', zaključio je Avdagić.
