Podvodni plinovod kroz koji ruski plin treba stići do Njemačke u najnovijoj ukrajinskoj krizi i zvecanju oružjem postao je baš ono što su te dvije države tvrdile da neće postati - oružje u geopolitičkoj krizi, piše u svojoj analizi CNN.
SAD, Velika Britanija, Ukrajina i još nekoliko članica EU-a žestoko su se protivili tom projektu još kada je prvi put predstavljan 2015. godine, a upozoravali su da će plinovod povećati utjecaj Moskve u Europi. Plinovod dug 1200 kilometara završen je u rujnu i sada još samo čeka završni certifikat. No, iako on još ne radi, već je postao kamen smutnje među tradicionalnim saveznicima u trenutku najžešćeg sukoba Rusije i Zapada posljednjih godina.
Analitičari smatraju da je ta činjenica sama po sebi pobjeda za ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Sve što se tiče Sjevernog toka 2 je pobjeda za Rusiju", kazala je Kristine Berzina iz organizacije German Marshall Fund of the United States te dodala da je ruski cilj sve podijeliti, odnosno razbiti zajedništvo u Europskoj uniji i NATO-u, a taj plinovod im to i omogućuje.
Plinovod je čisto poslovno pitanje. Ili…
No, godinama su Rusija i Njemačka tvrdile da je plinovod čisto poslovno pitanje koje nema nikakve veze s politikom. No, u središnjoj i istočnoj Europi, gdje je isporuka plina ključna za neke egzoistencijalne stvari kao što je grijanje kućanstava, malo tema je toliko političko pitanje kao što je to energetska sigurnost. Cijene prirodnog plina su u ovom trenutku na rekordnim razinama, a mnogi strahuju da će daljnje tenzije dovesti do još teže situacije za stanovnike Europe.
I dok Rusija tvrdi kako ne koristi plin za pritisak na Europu, Međunarodna energetska agencija već je okrivila Moskvu da je smanjenjem isporuke pline pridonijela europskoj plinskoj krizi i rastu cijena. SAD i Europa se moraju pripremiti za mogućnost da Rusija kao odgovor na potencijalne sankcije odgovori smanjenjem isporuke plina. Administracija Joea Bidena već razgovara s velikim brojem država u Europi, na Bliskom istoku i u Aziji da povećaju svoju isporuku ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Njemačka, kao najveći ruski kupac plina, dosad se opirala koristiti Sjeverni tok 2 za pritisak na Rusiju. Prije dva tjedna njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht javno se protivila uključivanju plinovoda u trenutni sukob Rusije i Zapada oko Ukrajine. No, čini se da se i u Njemačkoj stvari mijenjaju jer je ministrica Annalena Baerbock dala naslutiti da bi i Sjeverni tok 2 mogao biti uključen u paket sankcija protiv Rusije, ako krene u invaziju na Ukrajinu.
Rusija i Ukrajina se desetljećima svađaju oko plina
Ukrajina i druge istočnoeuropske države upozoravaju već godinama da će novi plinovod regiju učiniti ranjivijom prema Rusiji. Svađe oko cijena energije obilježile su odnos Rusije i Ukrajine još od raspada Sovjetskog Saveza početkom 90-ih jer je Rusija u nekoliko navrata smanjivala svoje isporuke. Rusija sada još uvijek treba Ukrajinu jer velike količine plina koji prodaje Europi još uvijek se isporučuje kroz plinovod u Ukrajini. Kada proradi Sjeverni tok 2, Rusija će još lakše moći izolirati Ukrajinu.
Situaciju je još kompliciranijom učinila njemačka odluka da Ukrajini ne dostavi oružje. Dok je nekoliko drugih NATO članica, kao što su SAD, Velika Britanija i Češka, jasno naglasilo da su Ukrajini poslale oružje, Njemačka je to dosad odbila što je izazvalo gnjev ukrajinskih dužnosnika.
Koliko je Sjeverni tok 2 važan Putinu?
No, Sjeverni tok 2 je važan i za Rusiju koja čak 40 posto svojeg proračuna puni izvozom nafte i plina, piše CNN. Kad proradi moći će dostaviti 55 milijardi kubičnih metara plina na godinu izravno iz Rusije u Europu. Plinovod je u vlasništvu ruske državne kompanije Gazprom koji je izvijestio da je njihova prosječna izvozna cijena u 2021. godini bila 280 dolara na 1000 kubičnih metara plina, što znači da bi novi plinovod bio "težak" 15 milijardi dolara godišnje. Gazprom je dosad u taj projekt uložio oko 11 milijardi dolara.
Andrey Kortunov, glavni direktor ruskog Vijeća za međunarodne odnose, kazao je da Moskva projekt Sjeverni tok 2 vidi kao test strateške autonomije EU-a prema SAD-u. "Ako projekt Sjeverni tok 2 propadne, to će poslužiti kao potvrda percepcije da Europa nije pouzdan partner i da se s EU-om ne može raditi jer se oko ničega ne mogu dogovoriti i ne mogu donijeti niti jednu odluku. Pa ako nešto želite postići, morate ići u Washington", kazao je Kortunov.
Rusija je već nekoliko puta upozoravala Zapad da ne uvlači Sjeverni tok 2 u političku krizu. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da su pokušaji politiziranja plinovoda kontraproduktivni. I dok je plinovod ekstremno vrijedan Putinu, upitno je može li odigrati presudnu ulogu u odgovaranju ruskog lidera da odustane od mogućeg plana invazije na Ukrajinu.
"Ako propadne, bit će to veliki gubitak za Gazprom i rusku ekonomiju. No, nije izgledno da će Rusi reći da se može nastaviti sa širenjem NATO-a na istok sve dok je Sjeverni tok radi", kazao je Kortunov.
