Nakon akcije upozorenja pod nazivom #UGASIMOTOR koja je održana u brojnim hrvatskim gradovima u trajanju od 10 minuta u petak 15. lipnja u 17 sati, Građanska inicijativa STOP rastu cijena goriva odlučila je imati 20. lipnja akciju u trajanju od sat vremena za spuštanje cijene goriva ispod 9 kuna. U svom priopćenju za javnost istaknuli su da su ove akcije prvi korak u borbi za jeftiniju i održivu državu iz koje se ne bježi. Građanska inicijativa ne organizira niti punktove, niti građane. Građani se samoorganiziraju i na vlastitu odgovornost sudjeluju u akciji #ugasimotor.
Damir-Kristijan Rogina je na svom Facebook profilu napisao ovaj osvrt: "Na prvu akciju izašlo je 2527 automobila, a na ovu drugu 4600 automobila što je evidentan dokaz da je druga akcija #ugasimotor bila vrlo dobra. Nažalost, za razliku od ostalih gradova Zagreb je podbacio, ali ne čudim se s obzirom da je on centar financijske moći u Hrvata i ovdje ljudi bolje žive nego u ostatku RH, iako se i Zagreb polako raseljava.
Baš me zanima gdje su bili građani koji su birani od građana – političari. Građanin Krešo Beljak ima auto i pitam se gdje ga je u srijedu ugasio u 16:30? Građanin Božo Petrov, hm... da mi je znati gdje se zaustavilo njegovo vozilo u srijedu u 16:30? Građanin Ivan Vilibor Sinčić... zašto nije kao građanin izašao i zaustavio svoje vozilo za dobra stara vremena? Pa njemu je barem aktivizam u krvi. Građanine Lovrinović, gdje si bio u srijedu 20.6. u 16:30? Građanine Hasanbegović, pa ne morate samo mijenjati imena ulica i trgova, zaustavite se na nekoj prometnici kad je akcija, nije sramota. Građanka Markić koja je glasna samo po pitanju nastanka života... a zar kasnije egzistencija istog nije bitna? Gospođo, pokažite djelom, dokažite da nisam u pravu i #ugasimotor. E da, a gdje je Bero? Gdje je građanin RH Davor Bernardić? Pa mogao je i on navratit i zaustaviti vozilo."
O samoj akciji Ugasi motor, o Građanskoj inicijativi Stop rastu
cijena goriva i o drugim bitnim temama nešto više je rekao
Damir-Kristijan Rogina, glasnogovornik inicijative.
Građanska inicijativa Stop rastu cijena goriva se
pojavila kao reakcija na pojavu takvih inicijativa u BiH i
Srbiji. Što je bio okidač da se takva inicijativa pojavi u
Hrvatskoj?
Okidač je bila visoka cijena goriva već 20-tak godina koja već nekoliko puta probija tzv. psihološku barijeru od 10 kuna. To je bio razlog da nas se okupi 20-tak koordinatora ove inicijative iz raznih dijelova Hrvatske i da krenemo kroz akcije koje su demokratski način borbe. Cijena goriva sama po sebi nije toliki problem već ono što za sobom vuče, a to su povećane cijene svih roba i usluga. Tad se događaju lančana poskupljenja svega što je jak udarac na standard života građana.
Što ulazi u strukturu cijene goriva? Kako se ona formira?
Cijena goriva se sastoji od 4 komponente, a to su: cijena proizvodnje derivata koja se izračunava prema cijeni barela nafte na tržištu, zatim marže koju imaju distributeri i trgovci, trošarine koje odlaze HAC-u, HŽ-eu, Vladi itd. i dolazi PDV. Cijena proizvedenog goriva je oko 4 kuna i 60 lipa i na to dođu trošarine i PDV i imamo otprilike 130% poreza na osnovu cijenu goriva sadašnju cijenu, tj. 60% od cijene goriva čine nameti države trošarine i PDV.
Tko se nalazi u Građanskoj inicijativi Stop rastu cijena goriva?
To su mladi ljudi koji većinom nisu vezani za nikakvu politiku. To su građani. Vedran Franc je voditelj projekta trenutno i stoji iza svake komunikacije s institucijama u pogledu svake akcije. Sanja Zulijani radi organizacijski dio koordinacija. Ja sam glasnogovornik i član ekipe od 20-tak osoba koje odlučuju o svim koracima. Potpora inicijativi raste jer očito raste svijest građana o brizi za svoj grad i svoj narod. Preko ljeta ćemo imati par akcija, ali bez namjere da se naudi turističkoj sezoni. Tražit ćemo realizaciju naših zahtjeva preko Vlade. Na jesen krećemo punom parom!
Možete li malo precizirati vaše zahtjeve prema Vladi?
Visoke trošarine su velik problem. Naši političari razmišljaju o Europi, ali ne razmišljaju o narodu. Konstantno nam se govori kako se naše trošarine prilagođavaju Europi, ali naše plaće ne. Mi Europi idemo uz dlaku i radimo sve kako oni hoće. Hrvatski radnik svaki mjesec dobiva sve manje i manje kako se mi usuglašavamo s tim normama EU. Plaće u Njemačkoj su npr. oko 4 puta veće od plaća u Hrvatskoj, ovisno je li sjever ili jug Njemačke. Nedavno sam bio u Minhenu gdje su cijene goriva niže nego u Hrvatskoj. Sad vi zamislite kao je jednom Osječaninu koji kreće na more i treba izdvojiti od 50 do 60% svojih mjesečnih primanja samo za došao do destinacije na Jadranu i vratio se natrag. Kako bi bilo Nijemcu da mora mjesečno izdvojiti 1400 eura da bi otišao iz Minhena u Hamburg i natrag?
Imali ste iza sebe dvije akcije. Prva je bila 15. lipnja u trajanju od 10 minuta. Nešto o pripremama i odjeku te akcije.
Prva akcija je bila generalna proba da vidimo koliko je narod svjestan i željan nekih promjena. Pojedinac ne može ništa mijenjati. Politika na vlasti ne želi ništa mijenjati jer je ona stvorila ovaj problem. Odazvalo nam se 2572 vozila prema izvješću policije. Taj prosvjed je bio u 17 sati poslije radnog vremena kad nema previše automobila na cesti u petak kad je već svatko otišao doma s posla. U Hrvatskoj nemate nikakvu kulturu prosvjedovanja za boriti se za sebe. Ovo je prvi puta da su građani svojevoljno izašli van bez da smo mi koordinirali. Po meni ta prva akcija je bilo vrlo dobra.
U drugoj akciji samo u Zagrebu je bio slabiji efekt akcije nego u prvoj, ali zato je ostatak Hrvatske bio fantastičan. Imali smo 4700 vozila koja su stala. To znači da su ljudi prepoznali ovu akciju i našli sebe u njoj da počnemo nešto mijenjati na bolje. U ova mračna vremena ova akcija je bila na neki način zabava. Pojedinci su stali s automobilima i motorima, u Karlovcu i drugdje ljudi su se okupili i prelazili cijelo vrijeme preko pješačkog prelaza, u Rijeci igrali odbojku na sred ceste, u Slavonskom Brodu plesali uz bećarac, u Orahovici igrali kolo itd. Bilo je i smiješnih stvari kao postavljena prikolica gradske čistoće na cesti, spojena dva auta da bi se kartalo belu, negdje se igrao i badminton.
Policija je uoči druge akcije izdala upozorenje da će kažnjavati. Je li to utjecalo na akciju? Kazna je bilo 300 kuna, odnosno 150 kuna ako se plati odmah.
Mislim da nije utjecalo. Građani su svjesni da se za nešto bore. Policija je bila korektna jer je uglavnom davala podršku u bijelim rukavicama iako je bilo mjesta gdje su pisali kaznu. U Sisku su čak pozvali pauka. Upute su bile da zaustavljeni auto ima uključena sva 4 svjetla, da je osiguran trokutom i da vozač ima reflektirajući prsluk. Neki se nisu držali tih uputa pa je tu bilo pisanja kazni.
Namjeravate li se s nekim povezivati? Što dalje?
Povezivat ćemo se s Hrvatskim građanima kao i do sada. Akcija koja će trajati cijelo ljeto je akcija "Lipice", plati cestarinu s lipama. Pokažimo da nam je stalo do hrvatske kune, da smo svjesni problema, a pri tome da malo zakompliciramo situaciju na naplatnim kućicama.
Ova akcija je na neki način bila i protiv vala iseljavanja iz Hrvatske zbog niskih plaća koje su između ostalog posljedica skupe države i visoke cijene goriva?
Svako povećanje standarda i kvalitete života je razlog manje za odlazak iz ove države. U gorivu vidimo okidač koji pokreće lavinu poskupljenja i napad na standard svakog Hrvata. Loša politika već dva desetljeća počela se prelamati na mladima kojima ova Vlada nije ponudila nikakvu nadu za ostanak. Prezadužena država niskog standarda života nije motiv za ostanak. Tko još vjeruje u lažna obećanja da ćemo biti Švicarska? Apsolutno se borimo za više plaće i viši standard. Vlada može povući potez i skinuti cijenu goriva. Mi tražimo da to bude 8,99 kuna po litri. To bi lančano trebalo pojeftiniti sve ostale cijene. Ali kad je cijena goriva kod nas znala pasti u pravilu to nije pratilo pojeftinjenje svih ostalih cijena kao što je slučaj kod rasta cijene goriva. Ja ne razumijem kako ova Vlada ne vidi da je bolje spustiti cijenu goriva i pokrenuti državu da su ljudi više na cestama, da više troše i imaju bolji standard života. Ljudi moji, naše autoceste su prazne! Prođite samo kroz Sloveniju i Italiju. Tamo ljudi voze jer posla ima i jer je gorivo pristupačno.
Za financiranje političara u Hrvatskoj odlazi 4,8% BDP-a, odnosno 16,2 milijarde kuna. U uređenim državama taj postotak ne prelazi 1,5%. Treba li smanjiti državni aparat?
Naravno da državni aparat treba smanjiti. Tu je i smanjenje lokalne samouprave, koja je ogroman hladni pogon u Hrvatskoj, u kojem uglavnom odmara glasačko tijelo partija koje su bile i koje su još uvijek na vlasti, a to su HDZ-SDP-HNS. Moramo raditi bolne rezove, ako želimo zaustaviti trend iseljavanja i zadržati narod u ovoj predivnoj zemlji. Nama je prvo cilj skinuti cijenu goriva. Ima prostora za interveniranje, rekao je prije par dana ministar Zdravko Marić. Moje pitanje je: "Gospodine Mariću, što se čeka da se spusti cijena goriva?! Pa zar moramo dati od sebe sve do zadnje kapi krvi da bi ova država opstala? U ovoj državi je robovlasnički sustav za mnoge građane koji si ne mogu priuštiti da se pošteno najedu i naspavaju."
Javljaju se neki "stručnjaci" po medijima kako je rješenje za hrvatski demografski problem interventni uvoz i naseljavanje 20.000 Sirijaca. Nije palo na pamet tim "stručnjacima" da je rješenje za hrvatski demografski problem smanjenje ekstremnog poreznog opterećenja, kao i promjena iz kolonijalnog mentalnog sklopa u onaj suverenistički? Hvala "stručnjacima"! Zbog vas smo ovdje gdje jesmo i zato gasimo motore!
Možete li samo još prokomentirati mjere Vlade RH i mjere koje je predložila Predsjednica u vezi teme broj 1 u Hrvatskoj, a to je demografska propast? Tu je univerzalni dječji doplatak i drugo. Što mislite hoće li te mjere polučiti rezultate?
Ja više volim gledati crtić "A je to!" nego slušati o mjerama koje oni predlažu. Ova zemlja može stati na noge kad se poduzetnicima smanje nameti i taj dio pretoči iz džepa države u džep radnika. Zadovoljan radnik je radnik koji od svoje plaće može živjeti i to je put za obnovu države. Minimalna plaća bi trebala biti 5,000 kuna uz ovu cijenu goriva. Kod nas je prosječna plaća malo veća, što je po meni čudna podjela jer daleko veći broj građana ima plaću ispod toga. Ako bi se cijena goriva uskladila s plaćama u Hrvatskoj litra goriva ne bi smjela preći, 7,5 kuna po litri.
Za sada su cijene goriva tema koja nije previše zainteresirala parlamentarne stranke. Da li bi se moglo dogoditi da ta cijena bude već na sljedećim izborima nezaobilazna tema?
To bi se lako moglo dogoditi, ali mi kao građanska inicijativa nismo tako daleko involvirani u to. Ova tema je kroz ove akcije postala jedna od gorućih tema ovih dana što je dobro. Svi oni koji su podržali ovu akciju svjesni su da bez jeftinije države i viših plaća nećemo moći zaustaviti negativne trendove danas, a cijena goriva je važan uteg na kojem će se morati lomiti koplja.
>> FOTO Hrvati blokirali promet zbog nenormalnih cijena goriva