Prodajne cijene stanova narasle su toliko da najam mnogima ostaje jedina mogućnost kako riješiti stambeno pitanje. Međutim, tamo gdje je potražnja veća od ponude vrebaju brojne opasnosti. Sve se češće bilježe slučajevi gdje ljudi, u potrazi za koliko-toliko povoljnim stanom, koji izgleda donekle pristojno, bivaju žrtve prevaranata i tako ostaju bez stotina eura, a na kraju i bez stana. Hrvat F. L., koji nekoliko godina živi u njemačkom gradu Münchenu, prevaren je za 1800 eura za stan koji je htio unajmiti. Prošloga mjeseca, u Dubrovniku je policija zabilježila dvije takve prijevare.
"Stara narodna - ako je nešto predobro da bi bilo istinito, onda tako je", kaže za Net.hr Lucijan Jurić, direktor agencije Ponte Antiqua. "Ako je trenutno cijena najma za stan od 55 kvadrata 600 eura, a netko stavi cijenu 300 eura i fotografije na kojima stan izgleda kao da je na Beverly Hillsu, naravno da nešto nije uredu. Možda je objavio slike stana koji nije njegov", dodaje.
Nekada davno, mogli ste možda kontaktirati vlasnika stana, pogledati stan jednom, dogovoriti cijenu najma i useliti u relativno kratkom roku. Danas, uz društvene mreže i brojne oglase čiju vjerodostojnost nije lako provjeriti, takav idealan scenarij postaje sve teže pronaći.
Razlika između vlasništva i posjeda
"Ljudi ne obraćaju pažnju da li ta osoba, s kojom razgledavaju stan, ima ovlast ili punomoć iznajmljivati. Možda stan dijele s nekim tko nije suglasan s najmom pa nemaju ovlasti iznajmljivati", napominje Jurić.
U dokumentima se, kaže, može provjeriti tko je vlasnik stana i lako se može doći do podataka je li onaj tko iznajmljuje i vlasnik. Ipak, upozorava:
"Do prevare može doći i ako čovjek je vlasnik i objavljuje da iznajmljuje stan. Tu često govorimo ljudima da moraju razlikovati vlasništvo i posjed. Primjerice, netko može biti vlasnik, ali možda je u stanu netko tko ne želi van iz nekog razloga. Vlasnik misli da je prekinuo najam stana usmeno, ali osoba ne želi izaći. I onda netko uplati polog i najamninu, a ne može ući u stan ili je pitanje kada može ući."
Kada je kupoprodaja u pitanju, takve stanove se često može prepoznati po tome što se prodaju po povoljnoj cijeni - to je obično znak da s kupnjom dolazi i neka vrsta problema koji će u budućnosti biti potrebno rješavati.
"To se može dogoditi i u najmu", kaže Jurić. "Imate situacije gdje netko ima potpisan ugovor o najmu do 31. prosinca, ako je dugoročni najam u pitanju, a možda su se tržišne okolnosti promijenile i najmodavcu više ne odgovara da je najmoprinac u stanu pa zna usmeno ili pismeno tražiti iseljenje iz stana, što najmoprimac ne mora učiniti ako ima potpisan ugovor. I tu dolazi do tih situacija s posjedom. Vlasnik može dati oglas da iznajmljuje, a najmoprimac ne želi izaći van."
'Možete i kod automehaničara otići da vam izvadi zub'
Komentirajući slučaj Hrvata koji je prevaren za 1800 eura kada je pokušao unajmiti stan u Njemačkoj, Jurić kaže da je u pitanju "klasična prevara".
"Mogao mu je tako i auto prodati, nije morala biti nekretnina. Kod takvih slučajeva, jako je teško bez profesionalca odraditi takve transakcije", zaključuje.
Na naš komentar, da ljudi vjerojatno nemaju novca za angažiranje agenta ili ne žele dodatne troškove pa zato zaobilaze agencije i pokušavaju proces najma stana odraditi sami, Jurić kaže da ima razumijevanja za to, ali upozorava da u slučaju nasjedanja na prevaru čovjek ne uštedi nego prođe dvostruko skuplje.
"Ljudi koji tako razmišljaju, prvo uplate prevarantu, onda se na kraju obrate agenciji pa i tamo plate. Vi možete i kod automehaničara otići da vam izvadi zub, i on ima kliješta i ogledala, ali to vam nikada ne bi palo na pamet. Ne znam zašto se igrati s nekretninama, gdje su cijene tako visoke, ljudi se fokusiraju na krivi trošak. Agencije ne postoje bezveze, one osiguravaju da ne dođe do prevare. Ne znam za slučaj da je agencija iznajmila stan u kojem nikada nije bila ili da ne zna tko taj stan iznajmljuje".
Onima koji si uslugu agencije unatoč svemu ne mogu priuštiti, savjetuje:
"Tebali bi malo više vremena posvetiti istraživanju gdje ulaze, u kakav stan, obići lokaciju dva tri puta, prošetati kroz kvart, možda pitati u obližnjem kafiću kakav je ambijent okoline. Sve se to može tehnički ispitati, ali iziskuje nekakvo predznanje i vrijeme."
Tko plaća pričuvu?
Transakcije, međutim, nisu jedini problem. Čak i kada je sa stanom i vlasništvom sve kako treba, do poteškoća zna dolaziti prilikom definiranja stavki u ugovoru. Klasični kamen spoticanja je pitanje: "Tko plaća pričuvu?"
"Ono što je kod nas malo čudno je da dosta najmodavaca inzistira na tome da najmoprimac plaća pričuvu za održavanje stana.", kaže Jurić. "To je nelogično jer tehnički, pričuva se odnosi na održavanje stana koji je u vlasništvu prema tome, zbog čega bi najmoprimac plaćao održavanje nečijeg stana? To je postala praksa jer najmodavci obično ne žele imati nikakve veze sa stanom kada ga iznajme. U SAD-u recimo postoji zakon da najmodavac mora svake tri godine okrečiti stan, odraditi tehnički pregled. Nije prirodno da najmodavac iznajmi stan i da u njemu u deset godina ništa nije napravio, a da je cijena najma ista kao i kada je iznajmio stan s novom aparaturom. Ako se elementi amortiziraju, treba ih mijenjati. Ako ste oglasili da iznajmljujete novi stan za prvi najam, nakon deset godina to više nije taj stan i treba nešto napraviti po pitanju amortizacije", pojašnjava.
Dizanje cijene 'preko noći'
Čest je problem i da vlasnici stanova gotovo preko noći odluče povećati cijenu najma.
"U najmu na razvijenim tržištima svake godine se podiže cijena za stopu inflacije. Kod nas to nije uređeno nego najmodavac nazove najmoprimca i kaže: 'Čuj, sve je poskupilo pa ti dižem cijenu za 100 eura'. Mi tek sada ozbiljnije krećemo u tržište najma, kod nas je do sada prednost imalo vlasništvo pa vjerojatno nije bilo kritične mase ljudi koja bi inzistirala na zakonskim okvirima, ali očekujemo to u budućnosti jer će u budućnosti najam za naše ljude biti više pristupačan nego kupnja", zaključuje Jurić.
POGLEDAJTE VIDEO: U Dubrovniku divljaju cijene najma stana. Čak 1000 eura mjesečno bez režija za najam dvosobnog stana na jugu Hrvatske!
