Pašiček je u Njemačkoj prvo radio na poslovima zavarivača, zatim na montažama, kao šef gradilišta - 250 do 300 sati mjesečno. Primao je plaću od oko 2000 eura. Izračun umirovljena nemalo ga je iznenadio jer mu je zaslužena mirovina nakon ukupno 40 godina radnog staža iznosila svega 1800 kuna.
Bio je izaslani radnik
Radio je, naime, za hrvatskog poslodavca kao takozvani upućeni ili izaslani radnik. Radi se o radnicima koje poslodavac upućuje na rad u drugu državu privremeno, najdulje na dvije godine, kako bi obavili posao koji je poslodavac ugovorio s inozemnim partnerom.
Poslodavac upućenim radnicima u matičnoj zemlji isplaćuje plaću i sva davanja na nju, s tim da im neto plaća ne smije biti niža od minimalne plaće u zemlji u kojoj rade. Pašiček je primao plaću u visini najmanje njemačke satnice, no ostalo je prostora za kreativnost domaćih poslodavaca na domaćem terenu. Stoga je sve vrijeme bio prijavljen na hrvatski minimalac.
'Pretpostavljao sam da će mi mirovina biti negdje između 4000 i 5000 kuna, ovo nisam mogao ni sanjati', rekao je Pašiček za Večernji.
Nije jedini
On nije jedini kojemu se ovako nešto dogodilo, događa se to brojnim hrvatskim radnicima. Treba naglasiti kako je Pašiček na detašmanu bio mnogo dulje od 24 mjeseca zato jer se u Njemačkoj nikad nije ostajalo dulje od šest mjeseci u komadu, nakon čega bi radnik tri mjeseca provodio kod kuće. Osim toga, tvrtka za koju je radio tijekom godina mijenjala je organizacijske oblike i vlasničku strukturu pa je formalno bio upućivan na rad od više različitih pravnih osoba.
'Nažalost, masa radnika tek pri odlasku u mirovinu spozna da im poslodavac nije uplaćivao sve kako je trebao, nego samo za minimalac. U ovakvom slučaju jedino preostaje da si ljudi od svojih primanja uplaćuju neko životno osiguranje ili treći stup', rekla je Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Za neupućene radnike SSSH ovih dana pokreće savjetovalište, bez obzira na to jesu li članovi sindikata ili nisu, jer njihov broj raste. U 2014. godini iz Hrvatske je 27.500 radnika upućeno u zemlje EU-a, dok ih je u RH 4500 bilo upućeno iz drugih zemalja. Najviše naših radnika upućuje se u Njemačku, Austriju, Sloveniju i nordijske zemlje.
