Ukrajina je u subotu stavila svoje oružane snage u stanje pune borbene pripravnosti i upozorila Rusiju da će bilo kakva vojna intervencija u zemlji voditi u rat.
Nakon više od tri sata sastanka sa čelnicima sigurnosti i obrane obnašatelj dužnosti predsjednika Oleksander Turčinov je rekao kako nema opravdanja za ono što je nazvao ruskom agresijom protiv njegove zemlje.
"Naredio sam da vojska bude u najvišem stanju pripravnosti, te pojačanje zaštite nuklearnih centrala, zračnih luka i strateških mjesta", rekao je Turčinov na konferenciji za novinare.
Stojeći pored Turčinova premijer Arsenij Jacenjuk je rekao kako je pozvao Rusiju da vrati svoje vojnike u bazu na Krimu u razgovoru s premijerom Dmitrijem Medvedovim i da je pozvao na razgovore.
"Vojna intervencija bi bila početak rata i kraj bilo kakvih odnosa između Ukrajine i Rusije", rekao je Jacenjuk novinarima.
Ruski parlament ovlastio je u subotu ruskog predsjednika Vladimira Putina da pošalje vojsku u ukrajinsku krimsku oblast.
Vijeće sigurnosti UN-a sazvalo hitnu sjednicu o krizi u Ukrajini!
Vijeće sigurnosti UN-a održat će u subotu hitnu sjednicu o krizi
u Ukrajini nakon što je Rusija objavila planove o slanju oružanih
snaga na Krim.
Diplomat iz Luxembourga, predsjedavajući 15-članog Vijeća tijekom ožujka rekao je kako je sjednica sazvana na zahtjev Velike Britanije. Vijeće je na sastanku održanom u petak raspravljalo o krizi na Krimu no nije donesena odluka ni o kakvoj formalnoj akciji, kako se očekivalo. Raspravljalo se o dubokim podjelama između SAD-a i ostalih zapadnih zemalja s jedne strane i Rusije koja na Krimu ima bazu svoje Crnomorske flote s druge strane.
Ukrajina je na jučerašnjem sastanku optužila Rusiju za protuzakonite vojne upade na ukrajinski teritorij, a SAD i europski zastupnici upozorili su Moskvu da povuče bilo koje nove vojne snage razmještene u susjednoj Ukrajini. No Rusi tvrde da su sva vojna razmještanja realizirana u skladu s dogovorom s Kijevom, a povezana su s održavanjem pomorske baze.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije hitno će se sastati u ponedjeljak radi stanja u Ukrajini, rekla je u subotu visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
"Ashton saziva izvanredno vijeće ministara vanjskih poslova radi razvoja događaja u Ukrajini 3. ožujka. Sastanak će početi u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu", objavila je na društvenoj mreži Twitter.
To će biti drugi sastanak šefova diplomacije 28 zemalja članica EU posvćen stanju u Ukrajini u manje od dva tjedna. Dvadesetog veljače ministri vanjskih poslova EU su odlučili zalediti imovinu i ne dati vize odgovornima za nasilje i pretjeranu uporabu sile u Ukrajini.
Putin odlučio intervenirati u Ukrajini, Obama upozorava
Ruski predsjednik VladimirPutin je odlučio u subotu da će ruska vojska intervenirati u Ukrajini, što je izazov predsjedniku Baracku Obami koji je upozorio Moskvu protiv bilo kakve vojne akcije u toj zemlji.
Intervenciju ruske vojske u Ukrajini je jednoglasno odobrilo Vijeće federacije u Moskvi, nakon zahtjeva predsjednika Putina kao što zahtijeva ruski ustav.
Američki predsjednik BarackObama je upozorio u petak Rusiju protiv vojne intervencije u Ukrajini, te zaprijetio da će ju to skupo stajati. On je izjavio da ga "duboko zabrinjava kretanje ruskih postrojbi u Ukrajini".
Na izvanrednom zasijedanju je gornji dom parlamenta odobrio zahtjev predsjednika Putina za intervenciju ruskih oružanih snaga na području Ukrajine do normalizacije političkog stanja u toj zemlji.
Ta formula podrazumijeva i upotrebu ruske Crnomorske flote.
Putin se u svom zahtjevu pozvao na izvanrednu situaciju u Ukrajini zbog koje su ugroženi "životi građana Ruske Federacije, naših sunarodnjaka i pripadnika oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinskom teritoriju".
U subotu je Putinov glasnogovornik DmitrijPeskov rekao da Vladimir Putin još nije donio odluku o razmještanju ruske vojske u Ukrajini.
Ranije tijekom dana predsjednica Vijeća federacije Valentina Matvijenko je rekla da bi Rusija mogla poslati postrojbe na Krim, gdje se rusofono stanovništvo protivi novim vlastima Kijeva.
Parlament odobrio Putinov zahtjev za vojnom intervencijom u Ukrajini
Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je u subotu na izvanrednoj sjednici zahtjev ruskog predsjednika VladimiraPutina za slanjem oružanih snaga u ukrajinsku krimsku oblast.
Vijeće Federacije ogromnom većinom glasova podržalo je prijedlog da se odobri "upotreba oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine do normaliziranja društvenopolitičkog stanja u toj zemlji".
Odluka je odmah stupila na snagu.
Putin se u svom zahtjevu pozvao na izvanrednu situaciju u Ukrajini zbog koje su ugroženi "životi građana Ruske Federacije, naših sunarodnjaka i pripadnika oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinskom teritoriju (autonomnoj republici Krim)".
U Kijevu je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika OleksanderTučinov sazvao hitni sastanak šefova ukrajinskih snaga sigurnosti nakon što je objavljena vijest o Putinovu zahtjevu ruskom parlamentu, kazala je njegova glasnogovornica.
Rusija kaže da odluka ne znači trenutačno upućivanje snaga
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova GrigorijKarasin kazao je u subotu da odobrenje za upućivanje ruskih vojnih snaga u Ukrajinu koje je u subotu hitno, na zahtjev predsjednika Vladimira Putina, dao ruski parlament ne znači da će se to dogoditi brzo.
"Suglasnost koju je predsjednik dobio ne znači doslovno da će se to pravo odmah iskoristiti", kazao je Karasin kojega je Putin tijekom dana zadužio za taj prijedlog.
Nakon vijesti o odobrenju ruskog parlamenta za slanje ruskih vojnih snaga u Ukrajinu jedan od vođa ukrajinske oporbe i predsjednički kandidat VitalijKličko pozvao je na opću mobilizaciju u Ukrajini.
"Kličko poziva da se naredi opća mobilizacija", objavila je njegova stranka UDAR, pojašnjavajući da se poziv odnosni na vojnu mobilizaciju.
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko kazala je u Moskvi kako će taj dom zatražiti od predsjednika Vladimira Putina da iz Washingtona povuče ruskog veleposlanika u SAD-u.
Rusija poslala 6.000 vojnika na Krim, Gazprom prijeti Ukrajini
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u subotu je kazao da je Ukrajina odbila 'silom' odgovoriti na ruske 'provokacije', aludirajući na razmještanje ruskih vojnika na području autonomne oblasti Krima, izvješćuje AFP.
"Neprimjerena nazočnost ruskih vojnika na Krimu predstavlja provokaciju, ali pokušaji da se Ukrajinu navede da odgovori silom su propali", kazao je Jacenjuk, otvarajući sastanak vlade. Jacenjuk je pozvao Rusiju da zaustavi pokretanje vojnih snaga na Krimu.
Ukrajinski ministar obrane Igor Peniuk rekao je u subotu da je Rusija 'nedavno' poslala dodatnih 6.000 osoba u Ukrajinu, te da je ukrajinska vojska u stanju visoke pripravnosti na Krimu.
Po agenciji France presse, deseci naoružanih muškaraca u uniformama ali bez znakovlja u subotu svrše ophodnje po Simferopolju te su zauzeli položaje uz parlament u tom gradu. Postavljene su i dvije strojnice kako bi se mogla braniti zgrada parlamenta.
Kijev osuđuje 'oružanu rusku invaziju' na Krimu, rusofonom poluotoku na jugu Ukrajine na kojem je stacionirana moćna ruska Crnomorska flota i na kojem su uzavrele ruske separatističke težnje.
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov proglasio je u subotu imenovanje krimskog premijera nezakonitim.
Duma traži od Putina da stabilizira stanje na Krimu
Donji dom ruskog parlamenta, Duma, zatražio je od predsjednika Vladimira Putina da poduzme mjere kako bi se stabiliziralo stanje u ukrajinskoj autonomnoj oblasti Krimu, objavila je novinska agencija Interfax, navodeći predsjednika Dume.
"Duma je usvojila tekst u kojem parlamentarci pozivaju predsjednika da poduzme mjere za stabilizaciju stanja na Krimu i da iskoristi sve raspoložive načine da zaštiti narod na Krimu od tiranije i nasilja", navodi Interfax Sergeja Nariškina.
Duma je također zaključila da je trenutno nemoguće provesti u Ukrajini legitimne i demokratske izbore, dodaje Interfax.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova ranije je priopćilo kako je Moskva iznimno zabrinuta zbog nedavnih događanja na Krimu koja potvrđuju želju kijevskih političara da destabiliziraju stanje na poluotoku.
"U Rusiji, iznimno smo zabrinuti zbog nedavnih događanja na Krimu", kaže u priopćenju ministarstvo vanjskih poslova.
Na Krimu je u subotu najavljeno da će se referendum o višem stupnju autonomije koji je ranije bio predviđen za 25. svibnja održati 30. ožujka.
"S obzirom na stanje i shvaćajući da je sukob prerastao limite zdravog razuma, odlučili smo ubrzati organizaciju referenduma, čiji je datum sada 30. ožujka", najavio je predsjednik vlade Krima Sergej Aksionov.
Rusija ne isključuje slanje ograničenog broja vojnika na Krim
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko u srijedu je rekla kako ne može isključiti mogućnost upućivanja ograničenog broja vojnih snaga na Krimu kako bi se zaštitili ruski građani koji žive ondje i baza Crnomoske flote.
Matvijenko nije dala naznake koje bi ukazivali na to da je odluka već donesena, no rekla je da slanje je vojnih snaga moguće nakon što su proruski orijentirane vlasti Krima zatražile pomoć.
"U ovakvoj situacijji moguće je... onamo čak i poslati ograničen broj vojnih snaga kako bi se zajamčila sigurnost ruskih građana koji žive na području Krima, kao i baze Crnomoske flote", rekla je.
Gazprom prijeti Ukrajini
Ruska tvrtka Gazprom objavila je u subotu da Ukrajina ima "ogroman" dug za neplaćeni plin Rusiji u iznosu od 1,55 milijarda dolara, ističući da bi povlaštena cijena koju je Rusija dala Kijevu mogla biti dovedena u pitanje.
"Imamo dobre odnose s Ukrajinom, tranzit funkcionira, samo treba platiti plin. Zasad zaostatak plaćanja iznosi 1,549 milijarda dolara", izjavio je glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprjanov agenciji Ria Novosti.
"Takvim načinom plaćanja i ispunjavanja obaveza Ukrajina vjerojatno neće moći zadržati povlaštenu cijenu u kojoj trenutno uživa za ruski plin", dodao je on.
Zatvorena glavna zračna luka na Krimu
Međunarodna zračna luka u Simferopolju, glavna na području Krima, priopćila je u subotu da je njezin zračni prostor zatvoren i da su suspendirani svi letovi.
"Zbog ograničenja u korištenju zračnog prostora, aerodrom je privremeno suspendirao dolazeće letove", kaže se u pisanom priopćenju.
Naoružane osobe preuzele su kontrolu nad aerodromom u petak. Ukrajinski vojni izvori kažu da ruski vojnici kontroliraju i vojni aerodrom u Belbeku u blizini Sevastopolja i u Kirovskojem u istočnom dijelu Krima.
Ti isti izvori također su kazali da su ruske snage pokušale u subotu preuzeti kontrolu nad bazom protuzračne obrane na Krimu, javio je Interfax.
Dodali su kako je dvadesetak vojnika ušlo na teritorij baze na zapadnom Krimu i pokušalo je preuzeti. Interfax ne govori o eventualnim sukobima ili žrtvama i kaže da su pregovori u tijeku.
Vlasti na Krimu pozivaju Rusiju u pomoć
Međutim, novi premijer na Krimu pozvao je u subotu predsjednika Rusije Vladimira Putina da pomogne kako bi se ponovno uspostavio mir u toj autonomnoj pokrajini na jugu Ukrajine, dok je Rusija kazala da neće ignorirati pozive s Krima.
"Uzimajući u obzir moju odgovornost za život i sigurnost građana, tražim od ruskog predsjednika Vladimira Putina da pomogne kako bi se osigurao mir na teritoriju Krima", rekao je Sergej Aksionov, imenovan nakon što su u četvrtak zastupnici smijenili lokalnu vladu, u govoru koji je prenijela ruska državna televizija.
Regionalni parlament na Krimu formirao je novu vladu u petak, a novi proruski premijer Aksionov odmah je dao svoju potporu bivšem predsjedniku Viktoru Janukoviču, koji se nalazi u Rusiji, naglašavajući da ga smatra legitimnim ukrajinskim čelnikom.
"Rusija neće ignorirati taj zahtjev (za pomoć)", rekao je dužnosnik administracije ruskog predsjednika za agenciju Ria Novosti.
Obama upozorio Putina: Rusija će snositi posljedice za vojnu intervenciju
Američki predsjednik Barack Obama izrazio je u petak duboku zabrinutost zbog izvješća o pokretima ruske vojske u Ukrajini, te je upozorio Rusiju da će snositi posljedice u slučaju vojne intervencije u Ukrajini.
"Duboko smo zabrinuti zbog izvješća o pokretima vojske koje je Ruska Federacija poduzela u Ukrajini", izjavio je Obama u kratkom obraćanju javnosti iz Bijele kuće.
"Bilo kakvo kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta bilo bi duboko destabilizirajuće. Sjedinjene Države će zajedno s međunarodnom zajednicom osigurati da (Rusija) snosi posljedice za bilo kakvu vojnu intervenciju u Ukrajini", rekao je Obama.
Obama je istaknuo da Rusija, bez obzira na to što ima kulturne i ekonomske veze s Ukrajinom i vojnu bazu na Krimu, mora poštivati ukrajinske granice.
"Ukrajinski narod ima pravo odlučivati o svojoj budućnosti", poručio je američki predsjednik.
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je u petak Rusiju za otvorenu agresiju na Ukrajinu, a ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Jurij Sergejev ustvrdio je da Rusija šalje vojne snage u Ukrajinu.
Naoružani muškarci preuzeli su u petak nadzor nad dvije zračne luke na Krimu, a svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič u ruskome je gradu Rostovu na Donu rekao kako bi Rusija morala poduzeti sve što može da prekine ukrajinski kaos.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održat će zatvoreni sastanak o Ukrajini jer kriza na Krimu prijeti ukrajinskom teritorijalnom integritetu.
Francuzi i Nijemci zabrinuti zbog razmještaja ruskih snaga na Krimu
Francuska je iznimno zabrinuta zbog izvješća o razmještaju ruskih vojnih snaga na Krimu te poziva sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli povećati napetosti, rekao je u nedjelju francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.
"Francuska je iznimno zabrinuta zbog izvješća koja stižu s Krima, a riječ je o velikom razmještaju vojnih snaga. Pozivamo sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli pojačati tenzije i utjecati na teritorijalno jedinstvo Ukrajine", stoji u Fabiusovu priopćenju.
I njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u subotu je upozorio kako razvoj događaja u Ukrajini u posljednjih nekoliko sati ocjenjuje opasnim te je pozvao Rusiju da objasni kakve su joj nakane kad je posrijedi razmještaj vojnih snaga na Krimu.
"Stanje na Krimu postaje sve ozbiljnije. Tko god u ovome trenutku na vatru dolije ulje, riječima ili akcijama, svjesno radi na daljnoj eskalaciji stanja ondje. Rusija na Krimu mora raditi na održanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine te poštovati sporazume o ruskoj Crnomorskoj floti", kazao je.
"Od Rusije očekujemo da se drži onoga što je javno obećala, a to uključuje potpunu transparentnost kada je posrijedi razmještaj ruskih trupa na Krimu, kao i ciljevi i namjere koji stoje iza toga", zaključio je.
Pomoć MMF-a Ukrajini ne prije travnja
Nije izgledno da će Ukrajina primiti financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda prije travnja, izjavio je u subotu ukrajinski ministar financija Oleksander Šlapak.
Ukrajina, koja bi ove godine trebala platiti dodatnih šest milijardi dolara stranog duga, zatražila je od MMF-a financijsku pomoć u iznosu od najmanje 15 milijardi dolara. Predstavnici MMF-a stižu u Kijev sljedeći tjedan.