Prije 10 godina je bivši američki predsjednik Barack Obama poručio sirijskom vladaru Basharu Al-Assadu da je upotreba kemijskog oružja "crvena linija" koju ne smije prijeći. No, ovaj je to učinio, potrovao stotine Sirijaca sarinom, a Obama nije mrdnuo ni malim prstom.
Joe Biden je, pak, vrlo oprezan u povlačenju "crvenih linija" i ne želi otkriti kako će SAD reagirati ako Vladimir Putin naredi korištenje bojnih otrova u Ukrajini. Prije dva tjedna, Biden je govorio o "visokoj cijeni", koju bi Rusija zbog toga mogla platiti, no što to zapravo znači? Hoće li američka vojska i NATO otići u Ukrajinu ako se Rusi drznu upotrijebiti kemijsko oružje. Prije dva dana su to i učinili, a čini se da će američki odgovor ponovno izostati.
Možda zato što nitko nije potvrdio navode pukovnije Azov da je na njih bačen bojni otrov. Unatoč snimkama i svjedočanstvima stradalih ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nije ni zucnuo o upotrebi kemijskog oružja u svojoj zemlji. On tvrdi da ih Rusi od početka rata napadaju fosfornim streljivom, a je li to kemijsko oružje pojasnio je stručnjak za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu na Visokoj školi za sigurnost, Zvonko Orehovec.
"Fosforno streljivo nije kemijsko oružje i fosfor nije kemijski ratni agens. Spada u konvencionalno streljivo koji se koristi u razne svrhe. Ono prilikom sagorijevanja oslobađa fosforne plinove koji mogu nadražiti dišne puteve, ali nisu bojni otrov. Svaka kemikalija koja prouzročuje bolest ili smrt kod ljudi, biljaka, životinja se smatra toksičnom. Ako je takva kemikalija namjerno upotrebljena protiv biljaka, ljudi i životinja smatra se bojnim otrovom. Sredstvo koje dovodi do cilja zajedno s tim kemikalijama se smatra kemijskim oružjem, to kaže konvencija o zabrani kemijskog oružja. Vojnici su striktniji, kažu da imaju nekoliko kemikalija koje smatraju ratnim agensima, imaju specifična kemijska i fizikalna svojstva, izrazito su otrovna i mogu ubijati u kratkom vremenu ili izazvati rane koje se liječe po nekoliko mjeseci. U Iranu imate preko 40 tisuća ljudi koji se liječe od bojnih otrova od kojih su nastradali osamdesetih godina", objasnio je za RTL.
Nitko nije potvrdio napade
Smatra da dosad nitko nije potvrdio napad kemijskim oružjem u Ukrajini. "Koliko sam pratio nitko ništa do sada nije potvrdio. Simptomi i opisi koji su dali ne upućuju na neku ozbiljniju uporabu kemijskog oružja, niti na onesposobljavajuće otrove", rekao je Orehovec i dodao da je vjerojatnije da je nešto eksplodiralo tijekom bombardiranja industrijskih pogona u Mariupolju.
"Bojište je dinamična sredina. Kreće se vrlo puno borbene tehnike, upotrebljava se municija, ima eksplozija, vatra, visoke temperature… Takva sredina je pogodna fizikalno-kemijska sredina u kojoj nastaje puno reakcija. Sve što se tamo dešava, ne mora biti niti kemijsko postrojenje, plastika će ispuštati klor, tekstilni materijali će ispuštati cijanid, arsene, bit će puno sumpornih spojeva, vodikovih i ugljikovih spojeva. To su spojevi koji nadražuju dišne puteve i od njih se može teže disati. Ako se tome doda kemijska industrija koja može imati puno toksičnih tvari, možemo govoriti o velikim problemima za branitelje i civile", pojasnio je stručnjak.
Unatoč otežanim i specifičnim uvjetima na bojnom polju, kemijske je napade moguće dokazati. "Kemijsko oružje možete identificirati kemijskim detektorima, a dokazati ako uzmete uzorak žrtava, zraka i tla tamo gdje je upotrebljeno. Zbog situacije koja vlada u tom području bojišta nemoguće je pristupiti, ne mogu doći eksperti koji bi to mogli potvrditi, sve ostaje na priči i indicijama", istaknuo je Orehovec.
Bezbroj vrsta, nekoliko mogućnosti upotrebe
Uz to, kemijsko se oružje, kao i konvencionalno, u mnogočemu razlikuje. Neki su nervni otrovi, a drugi razaraju tkivo, treći utječu na psihu, četvrti na krv, a peti uguše čovjeka, objašnjava stručnjak.
"Najpoznatija je toksikološka podjela koja objašnjava kako otrov djeluje na organizam. Najotrovniji otrovi koji su nastali neposredno prije II. svjetskog rata, a većinom i iza, kao što je novičok. To su nervni otrovi koji djeluju na nervnu sinapsu, blokiraju protok impulsa, zbog čega dolazi do grčenja mišića, tremora, prestanka disanja, rada srca i smrti. Drugi poznati otrovi su kožni otrovi koji razaraju tkivo. Krenu od kože, idu kroz mišićno tkivo do kostiju, izazivaju teške rane. Ako uđe u dišne puteve onda slijedi smrt. Postoje druge vrste otrova kao što su psihokemijski otrovi, djeluju na psihu, poznati su krvni otrovi koji se vežu za hemoglobin ili druga krvna zrnca pa izazivaju trovanje zbog čega nastupa smrt i tzv. zagušljivci koji ulaze u pluća. Najopasnija kategorija su nadražljivci. Ako ih upotrebljava policija ona ih smije koristiti, a ako bi ih upotrijebila vojska, onda se smatraju kemijskim oružjem", objasnio je Orehovec.
Istaknuo je da postoje tri moguće varijante potencijalne upotrebe kemijskog oružja u Ukrajini. Smatra da zabrinutost mogu potaknuti jedino eksperimenti.
"Tri su moguće varijante. Prva je takozvano strateško-kemijsko oružje, koje je konvencijom o zabrani kemijskog oružja uništeno preko 98 posto. Ne postoji dovoljna količina da bi se moglo strateški djelovati. Ne vjerujem u uporabu ovakvog oružja, ni da bi bilo koja vlada bila stupidna da ga ide koristiti, osim da izazove drugu stranu da reagira nuklearnim ili biološkim oružjem. Druga varijanta je napad konvencionalnim oružjem. To su na nama probali naši neprijatelji, da gađate kemijska postrojenja koja su ogromna. Imate po 150 tisuća tona kemikalija na hrpi i to su razne opasne tvari, kiselina i lužina, koji u velikim količinama mogu daleko doprijeti. Treće su nadražljivci, suzavci, kihavci, koje koristi policija, a ako ih upotrebljava vojska to se smatra kemijskim oružjem. Treba se bojati da ekstremisti ili njihovi vojnici idu eksperimentirati i ne izazovu lavinu koja može prijeći Rubikon", zaključio je Zvonko Orehovec.
Situaciju u Ukrajini uživo možete pratiti OVDJE.
