Stravične poplave u Europi koje su počele prošloga tjedna odnijele su 20 života. Evakuirane su tisuće ljudi. Najveću je katastrofu donijela rijeka Dunav, a s vodenim valovima bore se Austrijanci, Mađari, Slovaci i Česi.
Šteta uzrokovana poplavama još se zbraja, volonteri i djelatnici hitnih službi su na terenu, a potop je razarao od Rumunjske do Poljske. U mnogim se područjima voda povlači, ali u nekima još ostaje čekanje hoće li voda izaći iz korita, javlja Reuters.
Stravične snimke iz zraka svjedoče katastrofi koju su nanijele poplave. Najgore su to poplave koje su pogodile središnju Europu u najmanje dva desetljeća.
Češka: Deseci tisuća kućanstava bez vode i struje
Situacija je vrlo ozbiljna i u Ostravi, trećem gradu po veličini u Češkoj. Stanovnici su evakuirani helikopterima, piše SEEbiz.eu.
Nabujale rijeke rušile su i mostove, uništavale kuće. Deseci tisuća čeških i poljskih kućanstava ostali su bez struje i vode. Upravo je područje uz češko-poljsku granicu među najteže pogođenima od vikenda. Vodeni val Dunava stigao je u Slovačku, pa su u pripravnosti i Mađari, u Budimpešti je spremna i vojska. Oni se tek pripremaju na najgore. Ondje se očekuje da će vode dosegnuti rekordne razine.
Hrvatsko veleposlanstvo u Budimpešti poslalo upozorenje hrvatskim građanima ako putuju u Mađarsku i navelo da je pripravnost za zaštitu od poplave podignuta na najvišu, treću razinu. "Zbog aktualne situacije obrane od poplave, od 18. rujna na snagu su stupila i najavljena, nova ograničenja javnoga prijevoza u Budimpešti. Gradonačelnik gospodin Gergely Karácsony apelirao je stoga na strpljenje i razumijevanje građana", rekli su za Danas.hr iz Veleposlanstva.
Situacija u Beču se stabilizira, ali u dijelovima Austrije proglašena je katastrofa. U Austriji nije dopuštena plovidba brodova austrijskim dijelom rijeke Dunav do daljnjega nakon dugotrajnog razdoblja obilnih oborina. Austrijski kancelar Karl Nehammer najavio je u srijedu nakon ekstremnih vremenskih prilika u regiji da će se austrijski savezni fond za katastrofe povećati na milijardu eura, a tvrtke koje su ozbiljno pogođene poplavama moći će odgoditi plaćanje poreza.
Stanovnica austrijskog Moosbierbauma Ivana Bratić za RTL Danas istaknula je da su ona i njezina obitelj morali izaći iz doma u pet minuta. Svi su se snalazili kako su mogli, a smještaj je bio ponuđen i u nekim školama. Potresena je ispričala da je situacija bila strašna te da samo čekaju da se vrate kući.
Poljsku čekaju tri kritična dana
Iz poljskog grada Wrocława također su evakuirani ljudi. IT programer Michal Nakiewicz pomagao je hitnim službama na terenu. Jedan je od volontera koji su punili vreće pijeskom. "Vidio sam da i roditelji i djeca pomažu u nasipanju pijeska. Vidio sam čak i djecu od pet, šest godina", rekao je Michal za Reuters.
Mnogi su na teren išli i u zoološki vrt u Wrocław, gdje su pomagali puniti vreće pijeskom da bi zaštitili nastambe za životinje. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će nadolazeći dani biti kritični. "Ova dva, tri dana pred nama su najvažnija", napomenuo je Tusk.
Hrvatske vode: Bit će potrebna danonoćna kontrola
A u utorak je i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla da se u Hrvatskoj za sada ne očekuje da će se morati aktivirati sustav obrane od poplava za rijeke Dravu i Muru, ali za Dunav se očekuje da će u petak biti aktivirane redovne mjere. Vučković je rekla da je sustav spreman. Kada je riječ o Dunavu, tada je već poznato da su kritične točke Aljmaš te niži dijelovi Iloka i Šarengrad.
Ministrica je poručila: "Vjerujem da ćemo u potpunosti spremni dočekati vrh vodenog vala za sedam dana". Kontroliraju se nasipi, a već je spremno oko milijun i pol vreća za obranu.
Iduća četiri dana ne očekuju se nove značajnije oborine koje bi mogle dovesti do dodatnog porasta Dunava u zemljama uzvodno od Hrvatske, objavili su iz Hrvatskih voda na Facebooku. "Trenutačna situacija u Republici Hrvatskoj znatno je povoljnija u odnosu na Češku, Austriju, Rumunjsku i Poljsku", stoji u objavi. Prema procjenama, vodostaji Dunava u Hrvatskoj bit će za 40-50 centimetara niži nego 2013. godine. Od početka tjedna angažirano je više stotina ljudi vodnoga gospodarstva.
"Nasipi na Dunavu izgrađeni su kako bi mogli prihvatiti ovu razinu vodnog vala, ali će biti potrebna danonoćna kontrola stanja nasipa u dužini većoj od 50 km u cilju omogućavanja eventualnih hitnih intervencija, a sve u cilju osiguranja stabilnosti nasipa", stoji u objavi Hrvatskih voda.
Iz Hrvatskih voda istaknuli su da raspolažu dovoljnim zalihama materijala i opreme za provedbu mjera obrane od poplava.
Dobra vijest: Vodostaj Drave u opadanju
Nema opasnosti od poplava na području Koprivničko-križevačke županije jer je vodostaj u opadanju, rečeno je na Koordinaciji županijskog Stožera civilne zaštite na kojoj je raspravljano o aktualnom sigurnosnom stanju s obzirom na kretanje vodostaja rijeke Drave.
Zamjenik župana i načelnik Stožera Ratimir Ljubić kazao je kako se situacija prati te da nema razloga za zabrinutost jer protok i vodostaj rijeke Drave su u opadanju. Dodao je kako sve mirno prolazi i u skladu s očekivanjima.
Kišne oborine u zemljama koje su bile najviše pogođene poplavama se srećom polako smiruju što je dobra vijest i za sva područja koja su nizvodno. Tim više što se ne očekuju nove značajnije oborine koje bi mogle dovesti do dodatnog porast Dunava u tim zemljama, a samim time će se smanjiti i pritisak na Muru i Dravu. Županijski Stožer prati situaciju i spreman je na sve scenarije, rečeno je na sastanku.
Protiv katastrofa države ne mogu same? 'Moramo se ujediniti'
Ogromne poplave koje su zahvatile dijelove Europe nisu anomalija, već norma budućnosti kontinenta, a članice Europske unije moraju postići "suradnju bez presedana" kako bi u budućnosti bile spremnije na takve katastrofe, rekao je u srijedu povjerenik Europske komisije za izvanredne situacije Janez Lenarčič.
"Ekstremi kojima smo nekad svjedočili jednom u životu sad se događaju gotovo svake godine", rekao je Lenarčič u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tijekom rasprave koja je ubačena u termin u kojem je mađarski premijer Viktor Orban trebao predstaviti predsjedanje njegove države EU-om, što je odgodio zbog poplava i u njegovoj zemlji.
Slovenski povjerenik rekao je da su posljedice klimatskih promjena postali svakodnevica stanovnika Europe, kontinenta koji se zagrijava brže od drugih, te da ovakve "tragedije nisu anomalija, već norma naše zajedničke budućnosti". Lenarčič je rekao da EU već ima mehanizme za odgovore na takve situacije, poput Copernicusovog sustava ranog upozoravanja na poplave, koji je u proteklim danima poslao stotinu tisuća upozorenja, no da se razvijaju novi alati.
"Moramo se ujediniti, postići suradnju bez presedana", rekao je povjerenik iz Slovenije koja je prošle godine i sama doživjela razorne poplave koje su odnijele četiri života. Naglasio je da se protiv tih katastrofa države ne mogu boriti same te da se treba uspostaviti prekogranična otpornost i zajedničko upravljanje vodenim tokovima.
Upozorio je da je trošak nedjelovanja puno viši od ulaganja u otpornost za buduće katastrofe. "Prosječna cijena katastrofa osamdesetih bila je osam milijardi eura godišnje. Nedavno, 2021. i 2022. godine, šteta je premašila 50 milijardi eura godišnje, što znači da je cijna nečinjenja daleko veća od cijene (preventivne) akcije", rekao je.
Europska komisija će sada koristiti sve alate da pruži pomoć zahvaćenim državama, od pumpanja vode, slanja ronioca i timova za potrage, do donacija pročišćivača vode, skloništa i brodova te drugih načina pomoći, najavio je Lenarčič. Europarlamentarci su nakon njegovog obraćanja pozvali na hitno djelovanje i osiguravanje sredstava za izgradnju infrastrukture ključne za otpornost. Dio zastupnika, očekivano prema njihovim ideološkim linijama, negirao je postojanje klimatskih promjena te optuživao zelene politike za ove katastrofe.
POGLEDAJTE VIDEO: Vodena bujica pustoši Europu, no pojavio se novi problem. Evo od čega se sada strahuje
