Grčka vlada proglasila je u četvrtak izvanredno stanje na Santoriniju nakon što su stotine podmorskih potresa potresale otok gotovo tjedan dana. Više od 10.000 ljudi pobjeglo je s popularnog turističkog otoka ovaj tjedan.
Na otok su također raspoređene jedinice vojske, vatrogasne službe i policije. Izvanredno stanje trebalo bi biti na snazi do 3. ožujka kako bi grčko ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu moglo odgovoriti na posljedice seizmičke aktivnosti, piše AP.
Grčka je jedna od zemalja u Europi koja je najsklonija potresima, ali seizmolozi kažu da je visoka razina aktivnosti bez presedana i da može trajati tjednima ili mjesecima. Stručnjaci kažu da potresi nisu povezani s vulkanskom aktivnošću u Egejskom moru, ali ne mogu reći bi li mogli dovesti do jačeg potresa.
"Još nismo u poziciji reći da vidimo bilo kakve dokaze koji bi doveli do toga da slijed polako dolazi do zaključka", rekao je novinarima Vassilis K. Karastathis, seizmolog i direktor istraživanja u Nacionalnom opservatoriju u Ateni.
"Još uvijek smo na sredini puta, nismo vidjeli nikakvo popuštanje, nikakav znak da ide prema regresiji."
Glasnogovornik vlade Pavlos Marinakis potvrdio je da je više hitnih službi već mobilizirano za podršku otoku.
"Vatrogasci, policija, obalna straža, oružane snage i hitne medicinske službe odmah su pojačale Santorini i okolne otoke dodatnim osobljem i specijaliziranom opremom", rekao je novinarima. Unatoč minimalnoj šteti, potres je potaknuo egzodus tisuća stanovnika i sezonskih radnika, koji su se uglavnom evakuirali na grčko kopno trajektima.
Epicentri potresa koncentrirani su u rastućem klasteru između otoka Santorini, Anafi, Amorgos i Ios. Stručnjaci smatraju podvodni položaj olakšujućim čimbenikom, napominjući da značajno smanjuje mogućnost za široku štetu u usporedbi sa seizmičkim događajima na kopnu. Na Santoriniju su gradske ekipe ogradile neka područja u poznatim otočkim gradovima na vrhu litica koja su smatrana osjetljivima na potencijalno odronjavanje stijena. Inženjerske ekipe također su pregledale školske zgrade koje su ostale zatvorene cijeli tjedan.
Pravoslavna crkva na otoku pozvala je stanovnike da pomažu jedni drugima tijekom vremena "velike tjeskobe".
"Život na otoku, intenzivno zajedništvo, naučio nas je da budemo bliski jedni drugima - u sretnim, tužnim i teškim vremenima", rekao je biskup metropolit Thire, Amorgosa i otoka Amphilochios u internetskoj poruci. "Tako ćemo se suočiti sa sadašnjim stanjem dok traje", dodao je. "I Božjom milošću učvrstit ćemo se na putu napretka i stvaranja za dobro naših otoka i njihovih blaženih stanovnika, naše braće i sestara."
Što se događa na Santoriniju?
Stručnjaci se slažu da se na otoku događa ono što je grčki premijer nazvao "ekstremno i zamršenim geološkim fenomenom".
"To je doista bez presedana, nikad prije nismo vidjeli ovako nešto u modernim vremenima u Grčkoj", kaže dr. Athanassios Ganas, direktor istraživanja Nacionalnog opservatorija u Ateni. Santorini leži na Helenskom vulkanskom luku - lancu otoka koji su stvorili vulkani. Ali, nije doživio veću erupciju u novije vrijeme, zapravo ne od 1950-ih, tako da je razlog trenutne krize nejasan. Stručnjaci kažu da vide mnogo potresa unutar relativno malog područja, koji se ne uklapaju u slijed glavnog potresa i naknadnog potresa, kaže Ganas. Rekao je da je ovo počelo buđenjem vulkana na Santoriniju prošlog ljeta. Zatim je u siječnju došlo do "navala" seizmičke aktivnosti sa zabilježenim manjim potresima.
Nemoguće je reći koliko će to trajati. Postoje nade da će potres u srijedu, koji se dogodio noću, biti najveći koji je pogodio otok. Ali, seizmolozi su rekli za BBC da je teško biti siguran. Vlasti su upozorile da bi aktivnost mogla trajati tjednima. Stručnjaci također ne znaju je li ovaj lanac potresa predznak koji vodi do velikog potresa ili vlastiti događaj.
Profesorica Joanna Faure Walker, stručnjakinja za geologiju potresa na Institutu za smanjenje rizika od katastrofa UCL-a, rekla je da neki veliki potresi dožive predpotrese - povišene razine malih do umjerenih seizmičkih događaja - prije glavnog potresa. Ali ono što se sada događa nisu vulkanski potresi, kaže dr. Ganas. Vulkanski potresi imaju karakterističan potpis niskofrekventnih valnih oblika i oni ovdje nisu izloženi.
Segou je objasnila da su ona i kolege analizirali prethodne potrese u regiji uz pomoć strojnog učenja - metodu analize podataka koja može dati predviđanja - kako bi saznali kako su potresi u regiji 2002. i 2004. završili. Magnituda tih potresa nije bila tako intenzivna kao oni koji se sada osjećaju, rekla je. Ali "potpisi" kako su započeli i završili mogli bi pomoći u stvaranju slike o tome na koje uzorke treba paziti.
U međuvremenu, dodatne policijske jedinice i vojne snage raspoređene su na otok kako bi mu pomogle da se nosi s većim potresom. Gospođa Nomikou, koja je predsjednica gradskog vijeća Santorinija, rekla je da je njezina obitelj ostala na mjestu, ali da je svatko spakirao malu torbu, "spremnu za polazak ako se nešto dogodi". No neki otočani kažu da ih potresi ne uznemiravaju.
"Uopće se ne bojim", kaže jedna stanovnica Santorinija, koja je odlučila ostati na vulkanskom otoku unatoč tisućama njezinih susjeda koji su pobjegli zbog potresa koji su trajali. Chantal Metakides tvrdi da se ne bi pridružila svojim sunarodnjacima. "Već 500 godina ova je kuća proživjela potrese i vulkanske erupcije i još uvijek stoji", rekla je za novinsku agenciju AFP, dodajući da "nema razloga zašto bi se to promijenilo".
POGLEDAJTE VIDEO: Grčka na udaru nevremena, znanstvenici upozoravaju: 'Postaje žarišna točka klimatskih promjena'
