Tlo kraj grčkog Santorinija ne miruje. U posljednjih tjedan dana zabilježeno je oko 600 potresa, a većina ih je jačine nešto manje od 5 stupnjeva po Richteru. Lokalno stanovništvo je u panici, a turisti napuštaju popularnu turističku destinaciju. "Seizmička oluja", kako su je nazvali, pomiče se prema sjeveroistoku, bliže otoku Amorgos.
Turisti i lokalno stanovništvo masovno napuštaju otok trajektima i avionima zbog čega se stvaraju velike gužve. Škole na Santoriniju, Amorgosu, Iosu i Anafiju i dalje su zatvorene. Santorini se trenutačno nalazi u epicentru globalne seizmičke aktivnosti, a svi scenariji ostaju otvoreni dok znanstvenici pomno prate daljnji razvoj situacije. Panika se širi i diljem Europe što ne čudi jer je Santorini, službenog naziva Tera, vulkan koji je imao jednu od najrazornijih erupcija u povijesti – minojsku erupciju oko 1600. prije Krista.
Santorini je nekadašnja Atlantida?
U toj je erupciji uništena moćna minojska civilizacija koja je cvjetala na otoku Kreti, a u istočnom Sredozemlju dogodile su se velike promjene. Mnogi vjeruju da je Santorini zapravo nekadašnja Atlantida.
Vulkan na Santoriniju zadnji put je eruptirao 1950. godine, ali je bio relativno malen. Erupcija 726. uzrokovala je "kuhanje mora" i izbacila pepeo 400 kilometara daleko, piše LiveScience. Točan datum minojske erupcije nije poznat, ali se zna da se sve dogodilo između 1650. i 1500. godine prije Krista. Znanstvenici su prije godinu dana otkrili da se najeksplozivnija vulkanska erupcija u povijesti Europe dogodila u blizini Santorinija, prije oko 520.000 godina.
Tsunami je sve uništio
Pitanjem nestanka minojske civilizacije i njenog glavnog grada Knososa bavili su se mnogi povjesničari i geolozi, a zaključci su da je erupcija dovela do tsunamija koji je uništio minojsku flotu, a da je pepeo bačen u zrak učinio kopno neplodnim narednih nekoliko godina.
Walter Friedrich, profesor geologije na Sveučilištu Aarhus, 25 godina je istraživao geologiju i arheologiju Santorinija, piše American Scientist.
Ruševine koje datiraju iz brončanog doba otkrivene su ispod sloja plovućca u blizini grada Akrotirija krajem 19. stoljeća. Kasnija iskapanja, posebice ona obavljena nakon 1967., dala su mnoštvo detalja. Pronađene su kuće na dva i tri kata, sa sobama ukrašenim prekrasnim freskama, a pronađena je i obilje oslikane keramike; bilo je kao da su otkriveni Pompeji iz brončanog doba. Nalazi svjedoče o visokoj kulturnoj razini ljudi koji su živjeli na otoku u vrijeme erupcije, a freske pokazuju da su postojali kulturni kontakti s Kretom i Egiptom. Vjerojatno su stanovnici imali dovoljno upozorenja da evakuiraju otok prije minojske erupcije, budući da iskapanja, za razliku od onih u Pompejima, nisu otkrila nijedan ljudski kostur.
POGLEDAJTE VIDEO: Grčka na udaru nevremena, znanstvenici upozoravaju: 'Postaje žarišna točka klimatskih promjena'
