'DUG ĆE RASTI' / Bivši grčki ministar o uvođenju eura u Hrvatskoj: 'Da, cijene se možda ne razlikuju od Njemačke, ali...'

'Hoće li kapitalni priljevi ići u konkretne investicije? Ili će jednostavno potaknuti rast cijena imovine, dok njemačke tvrtke i dalje budu otuđivale ono što je ostalo od hrvatske industrije? Naravno, ovo potonje. Baš kao u Španjolskoj, Grčkoj, Irskoj itd.', kazao je Varoufakis

4.10.2021.
21:53
Shutterstock
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Hrvatska početkom 2023. godine ulazi u eurozonu. Iako se oko uvođenja vode žestoke rasprave, bivši ministar financija Grčke i makroekonomist Yanis Varoufakis komentirao je što misli o uvođenju eura u Hrvatsku.

Argumente su prikupili Riječki članovi pokreta DiEM25 i predstavljaju "glavne argumente o tome zašto bi Hrvatska trebala ući u eurozonu, onako kako ih iznose vodeći ekonomisti i političari u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka te vladajuća stranka (HDZ) i opozicija (SDP)", prenosi Večernji list.

Ulaskom Hrvatske u eurozonu, "euro će uzrokovati porast kreditnih rejtinga", "doći će do jednostavnijeg refinanciranja dugova" i do "nižih kamatnih stopa", govore stručnjaci.

"Drugim riječima, dug će rasti mnogo brže ako Hrvatska usvoji euro, budući da će njemački kapital iz Frankfurtskih banaka uletjeti u zemlju. Priča kojom nas se mami zapravo je scenarij katastrofe! Naravno, oni će tvrditi kako je jeftiniji investicijski fond uvijek dobra stvar ("Lakši pristup kapitalu za poduzetnike" - "Rast u inozemnim ulaganjima"). No, hoće li kapitalni priljevi ići u konkretne investicije? Ili će jednostavno potaknuti rast cijena imovine, dok njemačke tvrtke i dalje budu otuđivale ono što je ostalo od hrvatske industrije? Naravno, ovo potonje. Baš kao u Španjolskoj, Grčkoj, Irskoj itd.", kazao je Varoufakis. 

Porast kreditnog rejtinga

Također, govoreći o ulasku Hrvatske u europodručje, često se spominje i "porast kreditnog rejtinga". "Čini se kako se to nije baš tako odvijalo u državama pogođenim krizom koju je potaknula EMU, zar ne? Umjesto toga, rejtinzi tih država znatno su se smanjili, krediti su se povećali, u nekim slučajevima i astronomski, a likvidnost koja je bila dostupna za refinanciranje isparila je. Te su financijske implikacije trgovci investicijskih banaka unutar Eurozone dobro iskoristili, od njih profitirali i dodatno ih ojačali. Sve u svemu - bez institucija koje održavaju EZ-u, niti jedan od tih argumenata ne nadilazi početničku marketinšku propagandu EMU-e koja je odavno razotkrivena", poručio je bivši grčki ministar. 

Govori se o i "financijskoj i političkoj stabilnosti", "gospodarskoj otvorenosti", "rastu izvoza", "boljoj integraciji hrvatskog gospodarstva unutar EU", kao i to da će "euro poticati trgovinu sa zemljama eurozone eliminiranjem tečajnog rizika". "Ovo je posve neutemeljeno. Ako pogledate zemlje koje su se u posljednjih 20 godina najbolje integrirale s jačim gospodarstvima EU-a, a to su: Poljska, Mađarska i Češka – dakle, države s najjačom stopom izravnog stranog ulaganja (FDI) i najdubljom integracijom s njemačkom, nizozemskom, francuskom i austrijskom industrijom. Sve su te države zadržale vlastitu valutu! Nasuprot tome, Portugal, Grčka, čak i Slovačka itd., koji su ušli u eurozonu, imali su znatno manju, gotovo nepostojeću integraciju sa srednjoeuropskom industrijom. Drugim riječima, ulazak u euro bio je besmislen iz perspektive izravnih stranih ulaganja, integracije pa i akumulacije kapitala" poručio je Varoufakis. 

'Da, cijene se možda ne razlikuju od Njemačke, ali...'

Naglašava se i to da ulaskom u eurozonu neće biti poskupljenja te da je"korist od nacionalne monetarne politike ionako je ograničena zbog visokog stupnja euroizacije i zaduženosti u svim sektorima", "cijene su jednako visoke kao u Njemačkoj, Austriji itd. tako da ne očekujemo značajan porast cijena".

"Ako je zaduženost problem, a već je previše dugova u eurima, potrebno je smanjiti postotak duga koji je denominiran u eurima - a ne ga dovesti na 100 posto! Da, cijene se možda ne razlikuju od Njemačke, ali cijene će gotovo sigurno porasti ako se usvoji euro (budući da će lokalni oligopolovi iskoristiti redenominacija kako bi se među njima učvrstila suradnja) i ako plaće budu denominirane u eurima, neće biti moguće apsorbirati svaku buduću recesiju (i, vjerujte mi da će se apsorbirati kroz višu inflaciju i devalvaciju valute - ona će umjesto toga dovesti do nominalnih smanjenja plaća koji pretvaraju recesiju u depresiju)", kazao je Varoufakis.

Bivši grčki ministar komentirao je i predviđanja da će uvođenjem eura doći do "rasta u turizmu". "Zašto? Vjeruje li stvarno itko da će doći više turista jer ne moraju mijenjati novac? (U vrijeme kada svatko ionako plaća kreditnom karticom?) Ako i bude ikakvih posljedica u turizmu po pitanju ulaska u eurozonu, dogodit će se suprotno: rast cijena (vidi gore) odraziti će se negativno na priljev turista!", rekao je.

Jamac financijske stabilnosti?

Dodao je i da eurozona nije jamac financijske stabilnosti, posebno s "nedavnom poviješću". "Zapravo, EZ i istodobna financijska deregulacija odigrali su veliku ulogu u prenošenju američke kreditne krize u eurozonu (kroz kupnju američkih kreditnih izvedenica), dajući joj vrlo snažan poticaj iznutra, povećanjem cijena imovine i zaduženosti.

Primjerice, Španjolska je ušla u EZ s negativnom realnom kamatnom stopom koja je izvan svih očekivanja pojačala zaduženost domaćinstava i nerazumno proširila građevinski sektor. Dakle, postoje vrlo ozbiljni argumenti u tvrdnjama da je članstvo u EZ-i destabilizacijski čimbenik, posebno onim državama koje su joj se priključile sa značajnom relativnom kamatnom stopom i cjenovnim šokom. Od te je točke krenula dužnička kriza koja je izazvala bankarsku krizu, a zatim krizu suverenosti", zaključio je Yanis Varoufakis.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali