Četvrtak u Pekingu obilježio je prosvjed protiv kineskog čelnika Xi Jinpinga. Protesti su u Kini vrlo rijetki, a i ovaj je vrlo brzo ugušen. Sve se dogodilo samo nekoliko dana prije nego što je Jinping trebao osigurati treći mandat na vlasti na ključnom sastanku vladajuće Komunističke partije.
Fotografije i snimke koje kruže Twitterom, a koje nestaju s društvenih mreža brzinom munje prikazuju dva transparenta obješena na nadvožnjaku glavne prometnice u sjeverozapadnom dijelu kineske prijestolnice, a riječ je o prosvjedu protiv neumoljive politike oko epidemije COVID-a i autoritarne vladavine.
"Recite ne COVID testovima, a da hrani! Ne zaključavanju, da slobodi! Ne lažima, da dostojanstvu! Ne kulturnoj revoluciji, da reformi! Ne velikom vođi, da glasanju! Ne budi rob, budi građanin! Započnite štrajk, uklonite diktatora i nacionalnog izdajicu Xi Jinpinga", stoji na transparentima, piše CNN.
Na mjestu na kojem se sve održalo zapaljena je i vatra, a dim koji se širio trebao je skrenuti pažnju na prosvjednu akciju na vrlo prometnom raskrižju. Preko megafona se orilo: "Svrgnite diktatora Xi Jinpinga", pokazuju snimke na društvenim mrežama.
Policija je navodno privela samo jednu osobu, a transparent je uklonjen. Nakon prosvjedne akcije blokirana je pretraga pojma "most Sitong" na Weibu, kineskoj društvenoj mreži.
Osim toga, kineske vlasti sada zapošljavaju radnike da nadziru mostove. Sve kako bi spriječili prosvjednike da vješaju transparente.
Dramatičan prosvjed rezultirao je intenzivnom potragom za identitetom misterioznog prosvjednika. Korisnici društvenih mreža žele mu iskazati počast.
Mnogi su hvalili postupke usamljenog prosvjednika. Govore kako je on "heroj" i "novi tenkist" - referenca na nepoznatog Kineza koji je stajao ispred tenkova tijekom prosvjeda na Tiananmenu 1989. godine.
Internetski detektivi pokušali su ući u trag toj osobi, a pretpostavili su da je riječ o kineskom istraživaču i fizičaru koji potječe iz sela u sjevernoj pokrajini Heilongjiang.
On je, naime, na popularnoj stranici ResearchGate objavio nešto što je izgledalo poput manifesta - koji je kasnije uklonjen. Ipak, mnogi su počeli objavljivati njegove kopije kako bi bio dostupan svima.
U dokumentu na 23 stranice pozvao je na štrajk i građanski neposluh - poput razbijanja stanica za testiranje na COVID, prenosi CNN. To je trebalo spriječiti "diktatora Xi Jinpinga da ilegalno ostane na dužnosti, tako da Kina može krenuti putem demokracije i slobode".
Na njegova dva Twitter računa Kinezi sada objavljuju njegove slike i pišu stotine poruka zahvalnosti. "Ti si heroj i imaš moje poštovanje. Svaka ti čast. Nadamo se da si na sigurnom!", samo su neke od poruka.
Kada je Xi Jinping došao na vlast 2012. godine, zemlja je bila na raskrižju. Izvana se činila kao nezaustavljiva sila u usponu, ali duboko unutar visokih zidina Zhongnanhaija, kompleksa vodstva u kojem je Xi kao dijete provodio vrijeme posjećujući svog pokojnog oca Xija Zhongxuna, novi kineski čelnik vidio je zemlju u krizi.
Velika stopa korupcije mučila je Komunističku partiju i potaknula nezadovoljstvo u narodu, umanjujući legitimitet režima koji je Xijevom ocu pomogao doći na vlast.
Stvorio se jaz između bogatih i siromašnih, a dok je Arapsko proljeće svrgavalo diktatore na Bliskom istoku, uspon društvenih medija u Kini ponudio je rijedak prostor za javno neslaganje - gdje se pozivalo na društvenu pravdu i političke promjene.
Xi je vrlo ozbiljno shvatio nove izazove. Rođen kao "princ", kineski vođa vidio je sebe kao spasitelja kojem je partija povjerila da riješi prijetnju njenom opstanku, piše CNN.
No, umjesto da slijedi reformističke korake svog liberalnijeg oca, Xi se odlučio za put potpune kontrole. Eliminirao je svoje suparnike, pojačao kontrolu nad ekonomijom i u svakodnevni život ugurao vlastiti kult ličnosti.
Deset godina kasnije, Xijeva Kina je bogatija, jača i samopouzdanija nego ikad, ali je također više autoritarna, okrenuta prema sebi i paranoičnija nego što je bila desetljećima. Ojačala je svoj međunarodni utjecaj - na račun svojih odnosa sa Zapadom i mnogim susjedima.
Na ključnom stranačkom kongresu koji počinje u nedjelju, Xi će biti imenovan za treći mandat. Bit će to krunidba za najmoćnijeg kineskog vođu od predsjednika Mao Zedonga, čime se otvara put potencijalnoj doživotnoj vladavini.
Xi se sada bori s oštrim ekonomskim padom, rastućom frustracijom zbog svoje beskompromisne politike glede pandemije COVID-a i rastućim napetostima sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima. Osjećaj krize koji je pratio njegov uspon na vlast nastavio ga je progoniti - i mogao bi oblikovati njegovu vladavinu u godinama, ako ne i desetljećima koje dolaze.
Istini za volju, mnogi su Kinezi ponosni na postignuća svoje zemlje. Pod Xijem, Kina je proglasila kraj ekstremnog siromaštva, modernizirala vojsku, postala predvodnica u tehnologiji i uvelike proširila svoj globalni utjecaj. Teži postati dominantna sila u svemiru, zapovijeda najvećom mornaricom na svijetu i zapravo je supersila u nastajanju.
Za druge, Xijev kineski san pretvorio se u njihovu živu noćnu moru. Na krajnjem zapadu zemlje, muslimanske manjine su samovoljno zatvarane, prisilno asimilirane i pomno nadzirane. U Hong Kongu, prodemokratski pristaše vidjeli su kako su im sloboda i nada uništene u gradu promijenjenom do neprepoznatljivosti. Diljem zemlje brojni odvjetnici za ljudska prava, aktivisti, novinari, profesori i poslovni ljudi čame u zatvorima ili ih ušutka strah.
Osim toga, sjaj kineskog sna nestaje i za "obične ljude", oni najrazočaraniji traže izlaz. "Filozofija trčanja" postala je kineska poštapalica koja zagovara iseljavanje kako bi se pobjeglo od kineske budućnosti osuđene na propast pod Xijevom vladavinom.
Idućeg tjedna stranački kongres bit će posvećen slavljenju Xijeve pobjede. Prema najnovijoj službenoj povijesti stranke, Xi je doveo Kinu "bliže središtu svjetske pozornice nego što je ikada bila".
Mao je možda osnovao komunističku Kinu, ali prema narativu stranke, Xi je taj koji će voditi zemlju do ponovnog rođenja - i to kao nove globalne supersile.
Hoće li uspjeti još se ne zna, no to će svakako imati dubok utjecaj na cijeli svijet.
