Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak se sastao sa svojim kineskim kolegom, Xi Jinpingom, na summitu srednjoazijskih zemalja u Uzbekistanu. Bio je to njihov prvi susret licem u lice od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u ožujku ove godine.
Regionalni samit Šangajske organizacije za suradnju za Putina je bila prilika da pokaže kako su zapadne sankcije Rusiji isključivo stvar Zapada, te da Kremlj unatoč njihovoj izolaciji i dalje ima moćne saveznike u vladama Azije. No, sastanak sa Xijem, koji je započeo toplim uzvikom: 'Dragi moj prijatelju', završio je u mnogo suzdržanijem tonu.
Putin je u svom zajedničkom govoru s kineskim predsjednikom najprije pohvalio kinesko "uravnoteženo stajalište" o ratu u Ukrajini, no na kraju je priznao da Kina ima određenih "pitanja i zabrinutosti" u vezi s ruskim ratom u Ukrajini. Kako objašnjavaju moskovski i pekinški urednici The New York Timesa, Anton Troianovski i Keith Bradsher, radi se o značajnom, iako zagonetnom, priznanju da Moskva nema punu podršku svog najvećeg, najmoćnijeg partnera na svjetskoj sceni.
Ovo je novi veliki udarac za Rusiju koji dolazi samo nekoliko dana nakon što je pretrpjela niz velikih vojnih neuspjeha u Ukrajini. Ruske se trupe masovno povlače, a u samo tjedan dana izgubili su više teritorija nego što su osvojili u pet mjeseci.
"Izuzetno cijenimo uravnotežen stav naših kineskih prijatelja u vezi s ukrajinskom krizom. Razumijemo vaša pitanja i zabrinutosti. Na današnjem sastanku ćemo, naravno, detaljno obrazložiti naše stajalište o ovom pitanju, iako smo o tome već ranije razgovarali", rekao je Putin dijeleći govornicu s Xijem.
"Bio je to trenutak, na marginama regionalnog summita u Uzbekistanu, koji je pokazao u kakvim se zastrašujućim političkim poteškoćama Putin nalazi u gotovo sedam mjeseci svoje invazije na Ukrajinu", zaključuju Troianovski i Bradsher.
Samo tri tjedna prije invazije, Xi je pričao o "prijateljstvu bez granica" dviju zemalja. Kina je u svojim istupima do sada odbijala izravno osuditi ruski napad na Ukrajinu, istovremeno je jačala svoju ekonomsku pomoć i bilateralnu trgovinu, čak do rekordnih razina. No, prilikom jučerašnjeg zajedničkog govora, kineski predsjednik se niti jednom riječi nije referirao na ruski rat.
Umjesto toga, u izjavi dostavljenoj od strane kineskog ministarstva vanjskih poslova nakon sastanka stoji da je Xi rekao kako je Kina "spremna raditi s Rusijom kako bi pokazala odgovornost velike zemlje, igrala vodeću ulogu i unijela stabilnost u turbulentni svijet." Za komunikacijske stručnjake, ovo je zvučalo kao implicitni prijekor.
Sergey Radchenko, profesor na Johns Hopkins Sveučilištu za napredne međunarodne studije, rekao je kako se čini da ta izjava predstavlja "prijekor Rusima, da se ne ponašaju kao velika sila, da stvaraju nestabilnost".
Shi Yinhong, dugogodišnji profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Renmin u Pekingu, rekao je da je to bila "najrazboritija ili najskromnija izjava s Xijeve strane o strateškim odnosima između dviju zemalja posljednjih godina".
Iako Xi nije rekao ništa o Ukrajini pred kamerama, Putin je na sastanku podržao Peking u sukobu oko Tajvana.
Ipak, Kina i dalje predstavlja ključnu slamku spasa za Rusiju, dok Moskva traži nova izvozna i uvozna tržišta usred zapadnih sankcija zbog rata. Kina je povećala kupnju ruskih energenata, dok Rusiji prodaje više automobila i neke druge robe.
Ta je potpora "vrlo važna za Rusiju", rekao je Alexander Gabuev, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, zaključujući kako vjeruje da su Kremlju "jasne" granica kineske potpore.
