Velika Britanija skupo je platila izlazak iz EU - od pada funte do pada dionica engleskih tvrtki - a ako se ikad požele vratiti, novo članstvo platit će još skuplje, piše Independent.
Jučer je službeno aktiviran članak 50 te je Velika Britanija počela dugotrajan proces izlaska iz EU, ali se već sada nagađa kako bi se mogla poželjeti vratiti jednog dana. Osim što je većina mladih glasala za ostanak, u cijeloj je priči i Škotska koja prijeti novim referendumom te teški financijski teret, piše u analizi Fione de Londras za Independent, koja je ujedno profesorica međunarodnog prava na pravnom fakultetu u Birminghamu.
Kao i svaka zemlja koja želi pristupiti EU, Velika Britanija bi morala predati zahtjev, pa prolaziti pretpristupne pregovore, usklađivati zakone te zadovoljiti određene kriterije. Taj dugi proces (osobito kod Hrvatske) kod Velike Britanije kao bivše članice na prvi pogled bi prošao lagano – bez problema bi pokazali vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava, demokratske standarde, slobodno tržišno gospodarstvo… No dublja analiza pokazuje da bi moglo doći do ozbiljnih prepreka, a prva koja bode u oči je euro.
Naime, od novih se članica očekuje da prihvate euro ili barem pokažu kako to razmatraju. Za vrijeme članstva je Velika Britanija glatko odbila euro. Kao članica je imala tu mogućnost, ali će kao kandidat teško uvjeriti ostale države članice da naprave iznimku.
Sličan je problem sa Schengenom – Velika Britanija nije htjela biti dio te “Europe unutar Europe”, a sada neće imati izbora. Nove članice zakonski su primorane pridružiti se Schengenu čim EU procjeni da su zadovoljile uvjete i teško da bi pristale od Velike Britanije učiniti iznimku.
Ključnu ulogu mogla bi imati Irska jer Velika Britanija i Irska imaju zaseban sporazum o slobodnom kretanju. Jedan od argumenata zbog kojeg Britanci nisu htjeli u Schengen je bilo kako bi spriječili probleme u odnosu s Irskom koja isto tako nije u Schengenu.
Brexit bi mogao stvoriti priličan problem ako Irska uđe u Schengen, koji bi mogao postaviti 'zid' između Republike Irske i Sjeverne Irske. U tom slučaju bi Irska kao članica EU mogla uvjetovati Velikoj Britaniji ulazak u Schengen, a Velika Britanija bi mogla ili prihvatiti ili odustati od članstva ili dati Irskoj neke druge ustupke, nadajući se da će odustati od zahtjeva. Isto tako, ako Irska ostane izvan Schengena, mogu to uvjetovati Velikoj Britaniji. I nisu u pitanju samo otvorene granice – u skladu sa sporazumom Velikog Petka, Irska i Sjeverna Irska dijele i brojne institucije (od vijeća ministara, parlamentarnog vijeća,...). Sporazum u Belfastu usvojen je 1998., u trenutku kada su obje države bile članice EU, a Brexit bi mogao mnogo toga staviti na kušnju. Između ostaloga, i ostanak Sjeverne Irske u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ako se Škotska odcijepi, ona bi morala sama prolaziti postupak pridruženja. Sjeverna Irska bi jednostavno mogla izglasati pripojenje Republici Irskoj, na što prema sporazumu ima pravo, prenosi Independent.
A to su odnosi s tek jednom državom. Zaključno, Velika Britanija će kao kandidat moći samo slušati uvjete koje joj ostale članice postavljaju.
