Čopor dinga povezan sa smrću 19-godišnje kanadske turistkinje Piper James na australskom otoku K’gari bit će eutanaziran, objavila je vlada Queenslanda u nedjelju, javlja Guardian. 

Obdukcija tinejdžerice objavljena u petak pronašla je fizičke dokaze za utapanje te ozljede koje odgovaraju ugrizima dinga, ali se navodi i da 'ugrizi dinga vjerojatno nisu uzrokovali neposrednu smrt'.

Podsjetimo, prošlog ponedjeljka dvojica muškaraca vozeći se istočnim plažama otoka K'gari pronašli tijelo nesretne djevojke. Piper James je pronađena svega sat i 15 minuta nakon što je napustila hostel u kojem je radila šest tjedana. Kolegama i prijateljima to je jutro rekla da ide na plažu. 

Hotel je kobno jutro napustila oko pet sati ujutro i rekla da ide plivati. "Dvojica muškaraca vozila su se prema jugu ugledali čopor dinga. Ispostavilo se da je pored bila ženska osoba", kazao je inspektor okružne patrole Wide Bay Burnett Paul Algie.

SMRT NA OTOKU /

Djevojka (19) pronađena mrtva u turističkom 'raju': Pored tijela zatekli čopor divljih životinja

Stanište divljih pasa

Otok K’gari, smješten oko 380 kilometara sjeverno od glavnog grada Queenslanda Brisbanea, dom je za oko 200 dinga. Životinje su svete za autohtoni narod Butchulla, koji ih nazivaju 'wongari', te su posebno spomenute u upisu K’garija na popis svjetske baštine. 

“Ova tragedija duboko je pogodila stanovnike Queenslanda i dirnula srca ljudi diljem svijeta”, rekao je Powell u izjavi. Glasnogovornik ministarstva rekao je da su rendžeri tijekom tjedna pomno nadzirali čopor dinga uključen u incident te da su primijetili agresivno ponašanje. Čopor je ocijenjen kao “neprihvatljiv rizik za javnu sigurnost”.

Powell je poručio da će dinge “ukloniti i humano eutanazirati”. “Ovo je teška odluka, ali vjerujem da je ispravna u javnom interesu”, rekao je. Tajnica Butchulla Aboriginal Corporation, Christine Royan, opisala je odluku kao “odstrel”.

K’gari je nacionalni park i nalazi se u vlasništvu kroz sustav domorodačkog prava na zemlju. Narod Butchulla upravlja otokom u suradnji s državnom vladom. Šest životinja eutanizirano je u subotu, no Royan je rekla da tradicionalni vlasnici otoka nisu bili konzultirani o odluci niti su o njoj obaviješteni sve do nedjelje, unatoč planu upravljanja otokom.

“Bila sam zaprepaštena”, rekla je. “Ova vlada nema poštovanja prema Prvim narodima. To je sramota.” Napadi dinga posljednjih su godina postali česti, no smrtonosni incidenti i dalje su rijetki.

NOVA TRAGEDIJA /

Strava u Australiji! Usred bijela dana ubijene tri osobe, policija: 'Ne izlazite iz kuća'

Smrtonosni napadi dinga

Bebu Azariu Chamberlain ubio je dingo blizu Alice Springsa u Sjevernom teritoriju 1980. godine. Njezina majka Lindy Chamberlain bila je pogrešno kazneno gonjena za njezinu smrt, što je kasnije prikazano u filmu 'A Cry in the Dark'.

Godine 2001. dingo s K’garija ubio je devetogodišnjeg Clintona Gagea, što je potaknulo odstrel životinja. Oko 30 dinga tada je uništeno u potezu koji je savezna vlada nazvala “nelogičnim”, a kojem su se protivili zaštitari prirode.

Državna vlada od tada je uvela niz mjera za zaštitu ljudi, poput ograda i znakova upozorenja, no pojedine životinje i dalje se povremeno eutanaziraju.

Narod Butchulla i zaštitari prirode već dugo upozoravaju da je prekomjerni turizam glavni uzrok napada na otoku. Savjetodavni odbor za svjetsku baštinu K’garija upozorio je prošlog veljače da ekosustavu otoka prijeti da bude “uništen” zbog “pretjeranog turizma”. Unatoč tome, Powell je dosljedno odbijao prijedloge koji bi ograničili broj posjetitelja.

Viši predavač sa Sveučilišta Central Queensland, Bradley Smith, rekao je da je odluka iracionalna i da će imati “razoran” učinak na ekologiju populacije, za koju smatra da je na putu prema izumiranju u sljedećih 50 do 100 godina.

“Svaki put kada uklonite jedinku, a posebno cijelu obitelj, uklanjate i cijelu njihovu genetiku iz već ograničene populacije. To je apsolutna katastrofa za populaciju dinga”, rekao je.

Smith je upozorio da će smanjenje genetske raznolikosti učiniti životinje ranjivijima na bolesti i srodno parenje te da odluka neće povećati sigurnost ljudi. "Ako ne promijenite način na koji se ljudi na otoku ponašaju prema dingima, to se nikada neće riješiti. Dakle, ovo će se ponovno dogoditi", zaključuje.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Kiše dovele morske pse na plaže: 'Problem je u tome što oni ne znaju što grizu dok ne ugrizu'