Donald Trump je odlučio europskim saveznicima uvesti carine sve dok se SAD-u ne dopusti kupnja Grenlanda. Zbog tih će se prijetnji predstavnici zemalja članica Europske unije sastati danas na posebnoj sjednici.

Cipar, koji je na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a, kasno jučer objavio je da je kao odgovor na najnovije najave Sjedinjenih Američkih Država sazvan izvanredan sastanak na razini veleposlanika.

Pratite tijek događaja: 

Europa razmatra visoke carine SAD-u

22.15- Europske prijestolnice mogle bi pogoditi SAD s 93 milijarde eura (107,71 milijardi dolara) carina ili ograničiti američkim tvrtkama pristup tržištu bloka kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa saveznicima NATO-a koji se protive njegovoj kampanji za preuzimanje Grenlanda, izvijestio je u nedjelju Financial Times.

Uzvratne mjere izrađuju se kako bi se europskim čelnicima dala prednost na ključnim sastancima s Trumpom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji počinje u ponedjeljak, navodi u izvješću FT, pozivajući se na dužnosnike uključene u pripreme za sastanke u Švicarskoj.

Costa saziva izvanredni samit

21.50 - Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog napetosti oko Grenlanda namjerava sazvati izvanredni sastanak na vrhu čelnika EU-a u četvrtak 22. siječnja, doznaje se od visokog europskog dužnosnika. Izvor navodi da datum samita nije sto posto utvrđen, ali da će se sastanak na vrhu definitivno održati do kraja sljedećeg tjedna.

Costa je u nedjelju navečer objavio priopćenje u kojem navodi da je s državama članicama obavio konzultacije u vezi sa situacijom oko Grenlanda. Navodi da iz tih konzultacija proizlazi da je EU ujedinjen u pogledu poštivanja načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, da je jedinstven u potpori i da je solidaran s Danskom i Grenlandom. Uz to, navodi se da je zajednički transatlantski interes osigurati mir i sigurnost na Arktiku, kroz suradnju unutar NATO-a.

Costa također ističe zajedničku ocjenu da bi carine koje je najavio američki predsjednik Donald Trump potkopale transatlantske odnose i da nisu kompatibilne s trgovinskim sporazumom između EU-a i SAD-a te da je EU spreman braniti se od bilo kakve prisile.

Starmer razgovarao s Trumpom

21.30 - Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je danas telefonski s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o situaciji na Grenlandu, potvrđeno je iz Downing Streeta. Starmer je tom prigodom ponovio stajalište Londona kako je sigurnost na dalekom sjeveru prioritet za sve saveznike unutar NATO-a radi zaštite euroatlantskih interesa.

Naglasio je da je uvođenje carina saveznicima, koji djeluju u cilju kolektivne sigurnosti NATO-a, 'pogrešna odluka'.

Osim s Trumpom, Starmer je o krizi na Arktiku danas obavio niz konzultacija s ključnim međunarodnim partnerima. Razgovarao je s danskom premijerkom Mette Frederiksen, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, nastojeći koordinirati jedinstven odgovor na američke pritiske.

Rutte razgovarao s Trumpom

19.40 - Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, razgovarao je telefonom s Donaldom Trumpom o situaciji na Grenlandu i sigurnosnim pitanjima vezanim uz Arktik. Rutte nije iznosio pojedinosti razgovora, no kratko je poručio da će se rad na tom pitanju nastaviti. Dodao je i da se raduje skorom susretu s Trumpom.

"Veselim se susretu s njim u Davosu kasnije ovog tjedna", rekao je glavni tajnik NATO-a.

Svjetski politički i gospodarski čelnici u narednim će se danima okupiti u švicarskom gradu Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu, gdje se očekuju i daljnji razgovori o globalnim sigurnosnim i političkim temama.

Danska pozvala Trumpa da odustane od plana

17.50 - Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen razgovarao je u Oslu s norveškim kolegom, Espenom Barth Eideom nakon čega su održali press konferenciju. Rasmussen je novinarima rekao da se rat u Ukrajini nalazi u kritičnoj fazi te da se on ne smije zaboraviti u raspravama o Grenlandu.

Dodao je i da Danska pokušava uvjeriti Trumpa da odustane od ideje da mora posjedovati Grenland. Unatoč prijetnjama iz Washingtona, Rasmussen je rekao da Danska i dalje želi istražiti diplomatski put prema rješenju.

Nakon ovotjednog sastanka s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i američkim šefom diplomacije Marcom Rubiom u Washingtonu, Rasmussen je izjavio da će biti uspostavljena radna skupina na visokoj razini kako bi se "ispitalo može li se pronaći zajednički put naprijed". Očekuje se da će se ta skupina prvi put sastati "u roku od nekoliko tjedana".

Oglasio se Grlić Radman

17.40 - Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u nedjelju je u kontekstu napetosti oko Grenlanda pozvao na održavanje transatlantskog jedinstva i uravnoteženosti trgovinskih odnosa između Europske unije i SAD-a.

"Sjedinjene Američke Države i Europska unija su strukturno vezane, naslonjene jedna na drugu, i sigurnosni, a ne samo trgovinski aspekt, ovisi o snazi transatlantske veze“, rekao je Grlić Radman i naglasio da se treba sprečavati bilo kakvo pogoršanje trgovinskih odnosa dviju strana Atlantika, pa pozvao na deeskalaciju. Saveznici unutar NATO-a moraju se međusobno uvažavati, kao i poštovati suverenost Danske i naroda Grenlanda, istaknuo je. 

"Nama je bitno održati transatlantsko jedinstvo“, zaključio je Grlić Radman.

Njemačka vojska napušta Grenland

17.05 - Nakon manje od 48 sati njemački izviđački tim napušta Grenland, izvijestilo je nekoliko njemačkih medija. Prema Bildu, koji je prvi objavio vijest, vojnici su tek jutros obaviješteni o iznenadnom odlasku.

"Još jučer nije bilo jasno koliko će dugo ostati", rekao je Moritz Müller, jedan od novinara koji prati slučaj.

U srijedu su brojni saveznici iz NATO-a objavili da šalju svoje vojnike na Grenland kako bi sudjelovali u vojnoj vježbi pod vodstvom Danske. Tada je Njemačka najavila da će poslati izviđački tim sastavljen od 13 vojnika.

SAD prikupljao tajne podatke

16.45 - SAD je tijekom 2025. godine pokušao prikupiti podatke o vojnim postrojenjima, lukama i zračnim bazama na Grenlandu, pri čemu su zaobišle službene kanale u Kopenhagenu. Pokazali su to dosad nepoznati dokumenti danske obrane, a potez je izazvao zabrinutost u Ministarstvu obrane i vojnom vrhu Danske, piše Berlingske. 

Prema tim dokumentima, američka strana je neformalno i bez uključivanja danskih vlasti pokušala od svojih kolega na Grenlandu dobiti informacije o infrastrukturi, uključujući luke i mjesta za iskrcavanje. Zbog osjetljive "strateške klime” povezane s Grenlandom, o svemu je odmah obaviješteno Ministarstvo obrane, kao i cjelokupno vodstvo danske obrane, uključujući načelnika.

U Danskoj je ovaj pokušaj izazvao ozbiljnu zabrinutost jer se strahuje da bi prikupljeni podaci mogli biti iskorišteni u planiranju mogućeg američkog napada ili invazije na Grenland.

Oštra poruka danske premijerke

16.30 - Danska premijerka Mette Frederiksen u nedjelju je oštro kritizirala prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju novih carina u sporu o Grenlandu, kazavši da Europa neće popustiti pritisku.

"Ne tražimo mi ovaj sukob", rekla je Frederiksen danskoj novinskoj agenciji Ritzau, dodavši kako pozdravlja slične signale koji stižu iz ostalih europskih zemalja. "Europa se ne može ucjenjivati", rekla je.

Trump želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, danskim autonomnim teritorijem, i zaprijetio je višim carinama na niz proizvoda koje bi ostale na snazi ​​dok se Grenland ne proda Sjedinjenim Državama.

U objavi na mreži Truth Social u subotu Trump je rekao da će dodatne uvozne carine od 10 posto stupiti na snagu 1. veljače na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Finske i Velike Britanije - zemalja koje su pristale doprinijeti osobljem za NATO-ovu vježbu na Grenlandu.

TKO ĆE DOMINIRATI ARKTIKOM? /

Sada je puno jasnije čega se Trump boji: Pogledajte ove usporedbe vojnih kapaciteta

Europske države objavile zajedničku izjavu

16.20 - Osam europskih država, mete najavljenih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog podrške Danskoj po pitanju Grenlanda, u nedjelju su u zajedničkoj izjavi upozorile da te mjere stvaraju rizik od "opasne silazne spirale“.

"Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i donose rizik od opasne silazne spirale. Nastavljamo biti ujedinjeni i koordinirani u našem odgovoru. Predani smo zaštiti našeg suvereniteta“, stoji u zajedničkoj izjavi Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške i Švedske. 

Tih osam zemalja koje su odlučile poslati svoje vojnike na Grenland naglasile su da su spremne na "dijalog na temelju principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta“ iza kojeg čvrsto stoje. 

Ponovile su da su "u potpunosti solidarne s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda“. Poručile su i da su kao članice NATO-a predane jačanju arktičke sigurnosti – "zajedničkog transatlantskog interesa“. Vojna vježba NATO-a 'Arktička izdržljivost' odgovor je na tu potrebu te "ne predstavlja prijetnju nikome“, dodaje se. 

Suradnici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u nedjelju su otkrili da Pariz od Europske unije traži aktiviranje Instrumenta za borbu protiv prisile, mehanizma EU-a za borbu protiv gospodarskih prijetnji prozvanog 'gospodarskom bazukom'. Njime bi se SAD-u, ako Trump ne odustane od najavljenih carina, mogao ograničiti pristup javnim natječajima ili se ograničiti trgovina u sektorima u kojima američka strana ima suficit. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Slovenci šalju vojnike na Grenland, a Hrvatska? Evo što kažu predsjednik i Vlada