Za primjer uzmimo hrvatski Dubrovnik, savršeno očuvan povijesni grad isklesan iz kamena, smješten uz savršeno plavo more. Oko 1.500 ljudi stanuje unutar zidina Starog grada Dubrovnika. Oni čuvaju kulturna dobra koja su ostavili svi od Rimljana i Ostrogota, preko Mlečana i Habsburgovaca.
'Osjećaj je kao da ste u Disneylandu'
Na jedan prosječan dan tamo uplove čak tri moderna kruzera. Svaki od njih veličine je stambene zgrade, a može prevoziti pet ili šest puta više ljudi nego što ih ima u gradu. I oni se pridružuju gomili turista koji borave u lokalnim hotelima i iznajmljenim apartmanima, na ulicama grada čija je gotovo svaka kuća prilagođena za iznajmljivanje turistima.
Konačni dojam je poput onog u Disneylandu: osjećaj da u gradu susrećete same turiste ili prodavače sladoleda, turističke vodiče, konobare i radnike u hotelima koji su tamo da učine sve za turiste.
Mark Thomas, urednik Dubrovnik Timesa objašnjava ovaj fenomen.
'Kad sam tek stigao ovamo, zastao bih kad bih vidio da se netko fotografira. Sada je u gradu toliko ljudi da ne bih nikad stigao na svoje odredište kada bih svaki put zastao i pričekao da se netko fotografira', kaže.
'Dolazi zima'
Dubrovnik se susreće sa specifičnim problemom koji privlači velik broj turista: taj je drevni grad svjetski poznat zbog popularne HBO-ove serije Igra prijestolja. Grad koji je stoljećima ostao nepromijenjen, bio je glavna lokacija za snimanje te serije.
Fanovi dolaze posjetiti setove poput hodočasnika. Jedan vlasnik suvenirnice za BBC je rekao da on uopće ne prati seriju Igre prijestolja, no priznaje da je naučio nekoliko popularnih fraza iz te serije kako bi privukao turiste.
'Čini se ludo stajati ovdje na 35 stupnjeva i vikati 'Dolazi zima', kaže.
Dubrovnik nije jedini grad koji se bori sa željom privlačenja novca turista, a istovremeno i s pokušajima da turisti ne unište ljepote grada koje su došli vidjeti.
Kako pomiriti dobre strane turizma s valom previše turista?
Mali talijanski otok Capri upozorio je da bi pod pritiskom čak 15.000 posjetitelja na dan mogao 'eksplodirati'. Brojni turisti stižu brodovima s kopna kako bi vidjeli idilične uličice i trgove na otoku.
Jedan je stanovnik Caprija za Daily Telegraph usporedio to sa 'pokušajem da se litra tekućine ulije u posudu u koju stane samo pola litre'.
Firenca, Barcelona i neki grčki otoci poput Santorinija suočavaju se sa sličnim problemima, baš kao i Venecija, koja je bila prva na takvim mukama. Populacija Venecije opada od 1950-ih, a sada ih 'istiskuju' i turisti koji svakodnevno pristižu kruzerima.
Turizam, naravno, ostaje dobra stvar u razvoju svijeta i gotovo svi se time bave. Veći broj turista znači i više trgovine i kulturnu razmjenu, a to je simbol rastućeg napretka i generator budućeg bogatstva.
Dio 'problema' je taj da turisti sa tradicionalnih mjesta kao što su Velika Britanija, Njemačka i SAD više nisu jedini. Sada im se pridružuju i oni iz Rusije, Kine i Indije.
Tome treba dodati i pitanje sigurnosti, a mnogi se turisti osjećaju sigurnije u Europi nego na destinacijama poput Tunisa, Turske ili Egipta.
Lokalne će vlasti na mjestima kao što su Dubrovnik, Capri ili Venecija morati pronaći način kako smanjiti ovaj rastući pritisak.
