Udruge koje okupljaju članove obitelji žrtava genocida u Srebrenici otvorenim su pismom čelnicima UN-a, NATO-a i Europske unije u petak zatražile hitnu i odlučnu reakciju kako bi se na vrijeme zaustavila provedba separatističkih planova Milorada Dodika jer oni mogu dovesti do novog rata u BiH.
Članovi udruga "Majke Srebrenice i Žepe" te "Žrtve i svjedoci genocida" smatraju kako je scenarij kojega sada pokušava provesti čelnik bosanskih Srba Dodik, uz suradnju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića, identičan onome iz 1992., kojega su tada provodili Radovan Karadžić i tadašnji čelnik parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik, sada obojica osuđeni ratni zločinci.
'Iskustvo rata sve nas obvezuje...'
"Iskustvo rata i zločina je zapisano u međunarodnim presudama i sve nas obvezuje, kao što obavezuje i Milorada Dodika i Nedeljka Čubrilovića, koji su pred Narodnu Skupštinu RS postavili izazov ili rat ili ništa", stoji u pismu adresiranom na glavne tajnike UN-a i NATO-a te čelnike država EU.
Prema Dodikovoj najavi parlament RS bi između 8. i 10. prosinca trebao razmatrati prijedlog kojim bi to tijelo praktično stavilo izvan snage brojne zakone donesene u parlamentu BiH i odluke visokih predstavnika međunarodne zajednice te bi time doveli u pitanje funkcioniranje nekih od središnjih državnih institucija poput oružanih snaga, carinske uprave i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), zaduženog za imenovanje sudaca i tužitelja u BiH.
Istodobno bi bio ostavljen rok od šest mjeseci u kojemu bi parlament RS donio nove zakone kojima bi sve te ovlasti prenio na entitetsku razinu pa bi RS time de facto istupila iz ustavno-pravnog poretka BiH.
Sve su to planovi koje je osmislio Dodik, no sada odgovornost za njihovu provedbu pokušava podijeliti s Narodnom skupštinom RS.
Iskorištena skupština bosanskih Srba
Članovi obitelji srebreničkih Bošnjaka, ubijenih u genocidu što su ga u srpnju 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, sada podsjećaju kako je u brojnim procesima vođenim pred Haaškim tribunalom (ICTY) utvrđeno da su Karadžić i Krajišnik 90-ih godina iskoristili skupštinu bosanskih Srba da bi pokrenuli udruženi zločinački pothvat zbog čega su na kraju i presuđeni kao ratni zločinci.
Tako je 12. svibnja 1992. parlament na Palama na Karadžićev prijedlog usvojio šest strateških ciljeva, a među njima je najistaknutije mjesto imalo "razgraničenje srpske države, teritorijalno odvojene od svake hrvatske i muslimanske države". To je razgraničenje uključivalo razdvajanje naroda.
Udruge također podsjećaju kako je 90-ih bila ključna uloga Slobodana Miloševića, predsjednika Srbije, a danas je, kako ističu, ključna uloga aktualnog predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića.
"Tražimo da spriječite konflikt i mogući zločin, jer upravo presude i vaša aktivnost devedesetih godina prošlog vijeka da uspostavite ICTY i podržite njegov rad skoro 30 godina dokaz je da je pravda spora i dostižna i nada da se rat i zločin više nikada ne ponovi", stoji u otvorenom pismu Srebreničana zapadnim čelnicima.
