U rujnu 1961. u Beogradu je održana prva konferencija nesvrstanih zemalja. Tko su bile članice pokreta Nesvrstanih, zašto je pokret uopće osnovan, i ne manje važno, zašto je osnivačka skupština održana upravo u Jugoslaviji? Nakon Drugog svjetskog rata uslijedio je proces dekolonizacije tijekom kojeg europske sile daju političku i ekonomsku neovisnost svojim dojučerašnjim kolonijama. Taj proces odvijao se najvećim dijelom na azijskom i afričkom kontinentu, i premda je u većini slučajeva tekao mirnim putem, neke su države poput npr. Vijetnama i Alžira svoju neovisnost stekle tek nakon višegodišnjeg ratovanja. Slobodne i neovisne afričke i azijske države bile su izuzetno siromašne, bez infrastrukture i stručnog kadra potrebnog za uspješan razvoj.
Iz te činjenice izrodila se ideja o okupljanju radi lakše političke, ekonomske i kulturne suradnje, ali bez svrstavanja uz već postojeće vojno-političke blokove predvođene SAD-om i Sovjetskim Savezom. Prvi korak u osnivanju pokreta dogodio se u indonezijskom gradu Bandungu u kojem su se 1955. okupili predstavnici dvadesetak afričkih i azijskih država te istaknuli potrebu daljnje borbe protiv kolonijalizma, rasne segregacije i diskriminacije u svijetu a za razvijanje međunarodne suradnje i očuvanje mira.
U sljedećih nekoliko godina održat će se niz bilateralnih i multilateralnih međudržavnih sastanaka, a kruna svega bila je osnivačka konferencija pokreta u Beogradu 1961. Jugoslavija, iako europska država s potpuno drugačijim povijesnim iskustvom, bila je jedan od pokretača ove inicijative, a njezin predsjednik Josip Broz Tito jedna od ključnih osoba za nastanak, a zatim i razvoj Pokreta nesvrstanih. Kako je došlo do toga? Sukob Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom 1948., i dosljedno odbijanje tješnjeg političkog povezivanja sa SAD-om, biti će glavna motivacija pronalaženju nekog novog autentičnog vanjskopolitičkog puta.
Posrednička uloga između Istoka i Zapada
A on je pronađen upravo u Pokretu nesvrstanih koji će Jugoslaviji omogućiti da se pozicionira kao važan politički faktor u međunarodnim odnosima, odnosno kao svojevrstan posrednik između Istoka i Zapada. Osim političke važnosti, vodeća uloga u Pokretu donijet će Jugoslaviji i određene ekonomske koristi. Brojna jugoslavenska poduzeća gradit će po nesvrstanim zemljama kapitalne infrastrukturne objekte kao što su luke, ceste, brane, mostovi, bolnice i škole.
U nedostatku vlastitih obrazovnih kapaciteta, nerazvijene će zemlje svoje zainteresirane studente slati na školovanje i stručno usavršavanje na neku od jugoslavenskih visokoškolskih institucija, dok će vladama istih tih zemalja ugledni jugoslavenski stručnjaci odlaziti pomoći svojim znanjem i iskustvom kao savjetnici. Uz Tita ključne osobe za nastanak Pokreta bili su indijski premijer Nehru, egipatski predsjednik Nasser, etiopski car Haile Selassie, predsjednik Gane Nkrumah, predsjednik Indonezije Sukarno i drugi.
Nesvrstanost je i dalje važna ideja
Na Beogradskoj konferenciji održanoj od 1. do 6. rujna 1961. okupit će se predstavnici 22 afričke i azijske države, jedne srednjoameričke – Kube – i dvije europske – Cipra i Jugoslavije. Sa statusom promatrača na konferenciji su prisustvovali i delegati tri južnoameričke države – Bolivije, Brazila i Ekvadora. Iz godine u godinu broj članica Pokreta nesvrstanih je rastao što ga je vrlo brzo učinilo najvećom međunarodnom političkom organizacijom na svijetu nakon Ujedinjenih naroda. Unatoč sličnim iskustvima nije bila rijetkost da se članice ne slažu oko pojedinih problema, tj. načina njihovog rješavanja.
Ponekad su nepremostive razlike eskalirale u otvoreni rat, kao što je to bilo u slučaju Iraka i Irana, Vijetnama i Kampućije ili Etiopije i Somalije. Osim toga, stalna prijetnja jedinstvu bio je utjecaj dviju svjetskih supersila na Pokret, jer su unatoč načelnoj nesvrstanosti neke države poput npr. Kube i Egipta bile u prilično prisnim političkim, ekonomskim i vojnim odnosima sa Sovjetskim Savezom, ili npr. Pakistana i Saudijske Arabije sa SAD-om.
Iako je s krajem Hladnog rata ili točnije nestankom jednog od dva vojno-politička bloka nestao bipolaran svijet koji je utjecao na nastanak Pokreta, nesvrstanost mnogi i dalje smatraju važnom idejom, ali i praksom, u sada već multipolarnom svijetu. Pokret nesvrstanih danas broji oko 120 država stalnih članica, i dvadesetak država u svojstvu promatrača među kojima je i Hrvatska.
Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
