Nizozemsko-kineska kompanija Nexperia, čiji korijeni sežu do slavne tehnološke tvrtke Philips, našla se ovog mjeseca u središtu jedne od najozbiljnijih kriza u globalnoj industriji čipova do sada.

Sve je počelo kao administrativna odluka američkog Ureda za industriju i sigurnost (BIS) u rujnu 2025. godine, koja je, prateći novu politiku Bijele kuće i administracije Donalda Trumpa, ubrzo prerasla u pravi međunarodni politički i gospodarski sukob. Taj sukob sada prijeti ozbiljno poremetiti lance opskrbe čipovima diljem svijeta, ponajprije u europskoj automobilskoj industriji.

Američka je administracija 29. rujna promijenila pravila o kontroli izvoza čipova, uvela tzv. "pravilo 50 posto”, prema kojem svaka tvrtka u kojoj entitet s američke liste ograničenja i sankcija posjeduje polovicu ili više vlasništva automatski podliježe istim zabranama izvoza i prijenosa tehnologije kao i tvrtke iz same Kine. Budući da je kineska Wingtech Technology već bila pod američkim sankcijama, nizozemska podružnica Nexperia, sa sjedištem u Nijmegenu, automatski je obuhvaćena novim pravilima.

Bura između Nizozemske i Pekinga

Nizozemska je vlada reagirala i 30. rujna aktivirala Zakon o dostupnosti robe (Goods Availability Act), kojim je preuzela nadzor nad upravljanjem tvrtkom, navodeći "ozbiljne propuste u korporativnom upravljanju” i rizik od gubitka kontrole nad strateški važnom tehnologijom. U praksi to znači da je Nexperia praktički stavljena pod državni nadzor, što je izazvalo diplomatsku buru između Nizozemske i Pekinga. Kao odgovor, kinesko Ministarstvo trgovine uvelo je ograničenja izvoza iz Nexperijinih tvornica u Dongguanu i Shenzhenu, čime je spriječeno slanje gotovih čipova i dijelova iz Kine u europske tvornice.

Prema navodima nizozemskih i europskih medija, proizvodne linije automobila, elektronike i industrijskih uređaja diljem EU-a već trpe kašnjenja, budući da je Nexperia jedan od ključnih dobavljača komponenti i čipova poput dioda, tranzistora i logičkih krugova (MCC) — dijelova koji su neophodni za rad gotovo svakog elektroničkog uređaja. Prema procjenama stručnjaka, Nexperia trenutno drži oko 40 posto svjetskog tržišta diskretnih poluvodiča, a više od 60 posto njezine prodaje odlazi izravno u automobilsku industriju. Iako ti čipovi nisu sofisticirani poput procesora koji pokreću umjetnu inteligenciju, bez njih nije moguće proizvesti elektroničke upravljačke jedinice u vozilima, sustave za upravljanje baterijama, senzore ili sigurnosne komponente.

Zbog toga su kompanije poput Volkswagena, Volva, BMW-a i Toyote već upozorile da bi, ako se situacija uskoro ne razriješi, mogle biti prisiljene obustaviti proizvodnju u roku od nekoliko tjedana. Nizozemski premijer Dick Schoof izjavio je da je odluka vlade "iznimna, ali nužna”, dok je Kina optužila Nizozemsku za "političku instrumentalizaciju gospodarstva”. S druge strane, američki su dužnosnici u Washingtonu pozdravili nizozemski potez, tvrdeći da je "nužno zaštititi ključnu tehnologiju od stranog utjecaja”.

U međuvremenu su i unutar same kompanije izbili problemi – središnjica u Nizozemskoj objavila je upozorenje da ne može jamčiti kvalitetu čipova proizvedenih u Kini, dok je kineski ogranak Nexperije optužio matičnu tvrtku za širenje dezinformacija. Taj je unutarnji sukob dodatno pokazao koliko je međunarodno poslovanje u eri geopolitike postalo složeno. Analitičari i stručnjaci za automobilsku industriju ističu da je ovo prvi slučaj da je neka zapadnoeuropska vlada izravno preuzela kontrolu nad privatnom tvrtkom iz sektora visokih tehnologija pod izlikom nacionalne sigurnosti. Time se otvorilo i pitanje kako će Europska unija ubuduće tretirati kompanije u kineskom vlasništvu koje posluju na njezinu teritoriju.

Domino efekt

S industrijskog gledišta, kriza Nexperije već ima domino-efekt. Budući da se velik dio proizvodnje komponenti odvija u Aziji, zabrane izvoza uzrokuju nestašice na europskom tržištu. Proizvođači automobila i industrijske elektronike sada pokušavaju preusmjeriti nabavu prema alternativnim dobavljačima, poput Infineona, STMicroelectronicsa i Vishaya, no prelazak na nove komponente zahtijeva mjesece testiranja i certifikacije.

Stručnjaci savjetuju tvrtkama da hitno provjere podrijetlo svojih Nexperijinih dijelova i izrade plan zamjene komponenti, jer bi nestašice mogle potrajati sve do sredine 2026. godine.

Cijela saga oko Nexperije postala je simbol nove stvarnosti globalnog gospodarstva, u kojem su se granice između biznisa, politike i sigurnosti gotovo potpuno izbrisale. I dok EU pokušava izgraditi vlastitu proizvodnju čipova kroz European Chips Act, ova kriza jasno pokazuje da stara ovisnost o azijskim i kineskim tvornicama i dalje ostaje golema.

Tako jedan politički potez u Washingtonu može uzdrmati tvornice u Nizozemskoj, dok odluke iz Pekinga mogu zaustaviti montažne linije u Njemačkoj. Nexperia je stoga više od obične kompanije – ona je ogledalo krhkog i međusobno ovisnog svijeta u kojem je svaki tranzistor postao dio globalne borbe za tehnološku moć.

POGLEDAJTE VIDEO: Mladi za volanom sa 17, kamion će voziti s 18, autobus s 21