Američki predsjednik Donald Trump pridružio se u srijedu ostalim čelnicima na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu, godišnjem sastanku zasjenjenom njegovim prijetnjama novim carinama u znak odmazde zbog neodobravanja njegovih planova za preuzimanje Grenlanda. 

Na WEF-u sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković. 

Ključni događaji: 

• Trumpov Air Force One se morao okrenuti, američki predsjednik kasnio s putom prema Davosu
• Godišnji sastanak u sjeni Trumpovih izjava oko Grenlanda
• Trump u utorak dodatno zaoštrio prijetnje: ‘Grenland je imperativ‘
• Njemačka, Norveška i Švedska odbile Trumpov 'Odbor za mir'

• Papa Lav pozvan u Trumpov 'Odbor za mir' 

PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:

Trump tvrdi da je formiran budući sporazum

20.36 - Donald Trump oglasio se na Truth Socialu i objavio kako je formiran okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se provede, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Rekao je i kako neće uvoditi carine koje su trebale stupiti 1. veljače te da se vode dodatni razgovori o Zlatnoj kupoli u vezi s Grenlandom.

"Na temelju vrlo produktivnog sastanka koji sam imao s glavnim tajnikom NATO-a, Markom Rutteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se provede, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na temelju ovog razumijevanja, neću nametati carine koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače. Vode se dodatni razgovori u vezi Zlatne kupole u vezi s Grenlandom. Daljnje informacije bit će dostupne kako razgovori budu napredovali. Potpredsjednik J. D. Vance, državni tajnik Marco Rubio, posebni izaslanik Steve Witkoff i razni drugi, prema potrebi, bit će odgovorni za pregovore - oni će izravno meni odgovarati. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju!"

Slovenski premijer okrenuo leđa Trumpu

18.10 - Slovenski premijer Robert Golob izjavio je u srijedu da još nije došlo vrijeme da se Slovenija pridruži tzv. Odboru za mir koji vodi američki predsjednik Donald Trump, a osnovni element koji ga brine je da je mandat odbora preširok i da bi mogao opasno potkopati međunarodni poredak utemeljen na Povelji UN-a.

Međunarodni poredak, u kojem su Ujedinjeni narodi igrali središnju ulogu, služio je Sloveniji, cijeloj Europi i šire, tako da smo desetljećima živjeli u miru, naglasio je premijer.

"Rizik od razgradnje poretka Ujedinjenih naroda ono je što je zaista najviše zabrinjavajuće", kazao je, dodajući da u širem kontekstu "takav odbor premašuje, s jedne strane, ovlasti koje bi proizašle iz rezolucije Vijeća sigurnosti, a s druge strane, premašuje i ono što bismo željeli kao suverena država."

Dodao je da bi Slovenija u okviru užeg mandata koji bi regulirao poslijeratnu obnovu Gaze i možda Zapadne obale prihvatila suradnju. Golob je također najavio da neće prisustvovati potpisivanju osnivačke povelje odbora u Davosu u četvrtak, ali će se navečer u Bruxellesu sastati s čelnicima ostalih članica EU-a.

Kako je rekao, tražit će jedinstvo i odlučnost svih europskih zemalja da daju odgovor koji je zajednički i u kojem će pravo na teritorijalni integritet, suverenitet i nepovredivost granica, uključujući i na Grenlandu, biti na prvom mjestu.

Po Golobovim riječima, Slovenija slanjem dva časnika na Grenland također šalje poruku da brani osnovno načelo teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica.

"Za Sloveniju ne može biti drugog načina nego podržati suverenitet i teritorijalni integritet", naglasio je, ponavljajući stav da Grenland pripada Grenlanđanima.

Trump najavio novi sastanak s Zelenskim u Davosu

17.35 - Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Davosu sastati u četvrtak, a ne u srijedu kako je prethodno bio najavio.

"Mislim da je to sutra", rekao je američki predsjednik novinaru koji ga je zamolio da precizira datum sastanka, nakon što je ukrajinsko predsjedništvo objavilo da se Volodimir Zelenskij u srijedu nalazi u Kijevu, a ne u Švicarskoj.

Američki predsjednik rekao je i da misli da "smo razumno blizu" dogovoru o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.

"Vjerujem da su oni sada u fazi u kojoj se mogu složiti i postići dogovor. A ako to ne učine, glupi su", rekao je Trump, misleći pritom na ruske i ukrajinske čelnike.

Papa Lav pozvan u Trumpov 'Odbor za mir' 

17.18 - Papa Lav nalazi se među svjetskim čelnicima koji su pozvani da se pridruže tzv. Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je u srijedu kardinal Pietro Parolin, visoki diplomatski dužnosnik Vatikana.

Lav, prvi američki papa i kritičar nekih Trumpovih politika još razmatra poziv, rekao je.

"Papa je primio poziv i razmatramo što učiniti", kazao je Parolin novinarima. "Vjerujem da će nam trebati malo vremena za razmatranje prije nego što damo odgovor."

Cilj Odbora u početku je bio okončanje sukoba u Gazi, no Trump je rekao da će imati puno širi djelokrug i da će rješavati sukobe na globalnoj razini.

Dok su neke zemlje, poput Izraela i Egipta, spremno prihvatile poziv, brojne druge izrazile su oprez, a diplomati upozoravaju da bi to moglo naštetiti radu Ujedinjenih naroda.

Vatikanski ured za tisak nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o Parolinovim izjavama.

Lav, koji je pokazao čvrst, ali istodobno i miran diplomatski stil otkako je izabran za papu prošlog svibnja, nekoliko je puta osudio uvjete u kojima u Gazi žive Palestinci.

Papa, vjerski poglavar 1,4 milijarde katolika u svijetu, rijetko se pridružuje međunarodnim odborima. Vatikan ima opsežnu diplomatsku službu i stalni je promatrač u Ujedinjenim narodima te često sudjeluje u raspravama.

Europska krajnja desnica i populisti distancirali se od Trumpa u vezi Grenlanda

16.49 - Europske krajnje desne i populističke stranke, koje su nekada klicale Donaldu Trumpu koji ih je hvalio, sada se ograđuju od američkog predsjednika zbog njegova vojnog upada u Venezuelu i pokušaja preuzimanja Grenlanda. Trumpova administracija opetovano je podupirala europske stranke krajnje desnice koje dijele slična stajališta o temama od imigracije do klimatskih promjena, pomažući u legitimaciji pokreta koji su se dugo suočavali sa stigmom u vlastitim zemljama, a sada su u usponu.

Nova američka Nacionalna sigurnosna strategija, objavljena prošli mjesec, navodi kako "rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka doista daje povoda za veliki optimizam".

No te se stranke sada suočavaju s dilemom jer neodobravanje Trumpa raste diljem kontinenta zbog njegovih sve agresivnijih vanjskopolitičkih poteza, a posebno zbog napora da od Danske uzme Grenland.

'Divlji Zapad'

"Donald Trump prekršio je temeljno predizborno obećanje – a to je da se neće miješati u poslove drugih zemalja", rekla je Alice Weidel iz krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), a sučelnik stranke Tino Chrupalla odbacio je "metode Divljeg zapada".

AfD je njegovao veze s Trumpovom administracijom, ali ankete sugeriraju da to više ne bi bilo korisno. Istraživanje agencije Forsa objavljeno u utorak pokazalo je da 71 posto Nijemaca vidi Trumpa više kao protivnika nego kao saveznika. Oprez prema Trumpu porastao je otkako je u subotu obećao uvesti carine nizu zemalja EU-a, uključujući Njemačku, Francusku, Švedsku i Britaniju, sve dok se SAD-u ne dopusti akvizicija Grenlanda. Te su zemlje prošli tjedan na zahtjev Danske poslale vojno osoblje na taj golemi arktički otok.

Čelnik francuskog Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella izjavio je u utorak da Europa mora reagirati, govoreći o "mjerama protiv prisile" i suspenziji gospodarskog sporazuma potpisanog prošle godine između EU-a i Sjedinjenih Država. Britanska populistička stranka Reformirajmo Ujedinjeno Kraljevstvo, čiji je čelnik Nigel Farage dugo slavio svoje bliske veze s Trumpom, priopćila je kako je teško reći blefira li američki predsjednik.

"No koristiti ekonomske prijetnje protiv zemlje koja se više od sto godina smatra vašim najbližim saveznikom nije nešto što bismo očekivali", poručili su iz stranke u izjavi objavljenoj 19. siječnja. 

Izravan je bio i Mattias Karlsson, kojeg se često navodi kao glavnog ideologa krajnje desnih Švedskih demokrata, rekavši da se sve što Trump dotakne "pretvori u s**nje".

'Dugoročni interes'

Nisu sve europske krajnje desne i populističke stranke toliko kritične. Neke, poput nizozemske Stranke za slobodu (PVV) i španjolskog Voxa, pohvalile su Trumpa zbog uklanjanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, no šute o njegovim prijetnjama oko Grenlanda.

Drugi, poput poljskog predsjednika Karola Nawrockog i nacionalističke vlade mađarskog premijera Viktora Orbana, pozvali su da se pitanje Grenlanda riješi bilateralno između Sjedinjenih Država i Danske.

Češki premijer Andrej Babiš objavio je u utorak video na društvenim mrežama u kojem je mahao kartom i globusom kako bi pokazao koliko je Grenland velik i koliko je blizu Rusiji u slučaju slanja projektila. "SAD ima dugoročni interes za Grenland, to nije samo inicijativa Donalda Trumpa", rekao je pozivajući na diplomatsko rješenje. Talijanska desna premijerka Giorgia Meloni, koju se smatra jednom od Trumpu najbliskijih europskih čelnica, rekla je da je njegova odluka o uvođenju carina europskim saveznicima "pogreška".

"Razgovarala sam s Donaldom Trumpom prije nekoliko sati i rekla mu što mislim", rekla je u nedjelju dodajući kako smatra da postoji "problem u razumijevanju i komunikaciji" između Washingtona i Europe. Od tada se nije oglašavala, ali talijanski mediji pišu da se ona protivi uvođenju uzvratnih carina SAD-u te da umjesto toga pokušava smiriti krizu pregovorima.

Međutim, talijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini, čelnik krajnje desne Lige, za obnovljene trgovinske napetosti okrivio je europske države koje su poslale vojnike na Grenland. "Želja da se najavi slanje trupa ovamo i onamo sada donosi svoje gorke plodove", napisao je na platformi X.

Njemačka odbila Trumpov 'Odbor za mir'

16.30 - Njemački kancelar Friedrich Merz napustit će Davos rano u četvrtak te stoga neće sudjelovati na ceremoniji osnivanja takozvanog Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavio je njegov glasnogovornik. ­

Američka strana o tome je obaviještena, dodao je glasnogovornik, kazavši i da je Njemačka zahvalna što je dobila pozivnicu za pridruživanje Trumpovoj inicijativi. 

"Razmatramo taj prijedlog i svakako ćemo u narednom vremenu primjereno odgovoriti”, naglasio je.  Zbog kašnjenja američkog predsjednika u Davos u srijedu se vrlo vjerojatno neće održati ni njegov susret s Merzom.

Pridruživanje Trumpovom odboru u srijedu su odbile Norveška i Švedska, a prema pisanju medija neće mu se pridružiti ni Italija.  Predloženim tijelom predsjedao bi doživotno Trump, a odbor bi počeo rješavati sukob u Pojasu Gaze, potom i ostale ratove.

Trump je u svom govoru u Davosu kazaoa kako je 59 zemalja pristalo ući u 'Odbor za mir'. "Te zemlje žele uništiti Hamas, Hezbolah... Sad je mir na Bliskom Istoku. Da mi nismo došli s tim divnim, masivnim bombama... Svaka je pogodila cilj. Da to nismo učinili, nikad ne bi bilo mira na Bliskom istoku. Iran bi imao nuklearno oružje unutar dva mjeseca, ali mi smo ih totalno uništili. Učinili smo nevjerojatnu stvar. Da nismo to učinili, ne bi bilo mira", rekao je.

Trump o Trećem svjetskom ratu

16.10 - Donald Trump rekao je NATO prema SAD-u postupio "vrlo nepravedno". Dodaje da se SAD godinama brine o NATO-u i da je vrijeme da se "NATO pojača". Američki predsjednik tvrdi da bi bez njega treći svjetski rat već bio počeo.

"Mislim da bi Putin otišao do kraja... da je Kamala izabrana ili Joe ili bilo tko od njih... Mislim da ste mogli završiti u Trećem svjetskom ratu", kaže.

Sveukupno njegov govor trajao je 75 minuta.

'SAD neće subvencionirati cijeli svijet'

16.00 - Trump se osvrnuo na smanjenje cijene lijekova na recept u SAD-u. Što se tiče carina, kaže da ih je koristio kako bi dobio status povlaštenih nacija zbog cijena lijekova.

Kaže da je to učinio kako bi osigurao pristup robi a da ne mora platiti 13, 14, 15 puta više nego neke druge zemlje. Podsjetio je i na razgovor koji je vodio s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i kako je prijetio uvođenjem carina na francusku robu ako Macron ne pristane na Trumpove zahtjeve o cijenama lijekova.

Kaže da SAD neće subvencionirati cijeli svijet. "Platit ćemo najnižu cijenu na cijelom svijetu. Zbog toga će cijene lijekova svugdje pasti. Bez carina ne bih to mogao obaviti", rekao je. 

Trump o carinama

15.45 - Donald Trump se osvrnuo na svoj odnos sa Švicarskom. "Uveli smo im carinu od 30 posto i nastao je pravi kaos“, započinje.

Trump kaže da je potom snizio carinu jer joj nije htio "nauditi". Ali kaže da je Švicarska samo jedan primjer koja "zarađuju bogatstvo" zahvaljujući SAD-u i da SAD "održava cijeli svijet na površini".

"Bio sam vrlo fer, dao sam im carinu i bilo je u redu", nastavlja Trump. "Ali shvatio sam da bez nas to više nije Švicarska. Bez nas to nije nijedna od zemalja koje su ovdje zastupljene. I želimo surađivati ​​s tim zemljama. Ne želimo ih uništiti", rekao je. 

O Grenlandu

15.12 - "Svaka saveznica u NATO-u ima obvezu biti sposobna braniti vlastiti teritorij. Činjenica je da nijedna država niti skupina država, osim Sjedinjenih Američkih Država, nije u poziciji osigurati Grenland. Mi smo velika sila, mnogo veća nego što ljudi uopće shvaćaju", naveo je Trump o Grenlandu. 

Trump tvrdi da NATO vrlo nepravedno tretira SAD: "Mi dajemo toliko puno, a zauzvrat dobivamo tako malo, i već sam dugi niz godina kritičar NATO-a, a ipak sam učinio više za pomoć NATO-u nego bilo koji drugi predsjednik, i to daleko više. Pomagali smo im toliko godina, a nikada nismo dobili ništa zauzvrat".

"Samo želim komad leda koji će imati važnu ulogu u obrani svijeta. Želimo komad leda za zaštitu svijeta. Sve što želimo od Danske, radi nacionalne i međunarodne sigurnosti te kako bismo držali podalje naše vrlo energične i opasne potencijalne neprijatelje, jest ovo zemljište na kojem ćemo izgraditi najveću zlatnu kupolu ikad izgrađenu“, kaže američki predsjednik.", dodaje predsjednik. 

"Želimo komad leda radi zaštite svijeta, a oni [Danska] ga ne žele dati. Nikada nismo tražili ništa drugo", kaže Donald Trump, a potom se izravno obraća: "Imaju izbor – možete reći da i mi ćemo biti vrlo zahvalni. Ili možete reći ne, a mi ćemo zapamtiti". 

Govorio o Venezueli 

14.55 - "Prije 20 godina to je bila sjajna zemlja, a sada ima problema, ali mi im pomažemo", rekao je Trump o Venezueli i doda da će država fantastično oporaviti. 

Ističe da su novi čelnici surađivali sa SAD-om i nakon napada rekli "hajdemo sklopiti dogovor". 

"Venezuela će u sljedećih šest mjeseci zaraditi više novca nego što je zaradila u posljednjih 20 godina", tvrdi predsjednik. 

Trump počeo govor

14.41 - Donald Trump je na pozornici u Davosu, gdje govori na Svjetskom ekonomskom forumu. 

"Sjajno je vratiti se u prekrasni Davos u Švicarskoj i obratiti se cijenjenim poslovnim liderima, tolikim prijateljima i nekim neprijateljima", rekao je uz pristojan smijeh.

Trump je u svom govoru ispalio svoju prvu salvu napada protiv Europe, rekavši da kontinent "ne ide u pravom smjeru". Nakon što je naveo navodna postignuća svoje vlade, američki predsjednik je rekao: "Mjesta odakle dolazite mogu puno bolje napredovati slijedeći ono što mi radimo jer određena mjesta u Europi više nisu ni prepoznatljiva."

"Volim Europu i želim vidjeti da Europa čini dobro, ali ne ide u pravom smjeru", dodao je predsjednik.

Nadalje je ustvrdio da je "postala općeprihvaćena mudrost u Washingtonu i europskim prijestolnicama" da gospodarstvo može rasti samo kroz "stalno rastuću državnu potrošnju, nekontrolirane masovne migracije i beskrajni strani uvoz". "Rezultat su bili rekordni, proračunski i trgovinski deficiti te rastući državni deficit, potaknut najvećim valom masovnih migracija u ljudskoj povijesti."

Trump se okrenuo kritikama demokrata i, kako ih je opisao, "uspavane administracije Joea Bidena". "Mnoge druge zapadne vlade vrlo su glupo slijedile njegov primjer, okrećući leđa svemu što čini nacije bogatima, moćnima i jakima", kaže.

Američki predsjednik rekao je da se "mnogi dijelovi našeg svijeta uništavaju pred našim očima". "Vođe čak ni ne razumiju što se događa, a oni koji razumiju ne poduzimaju ništa po tom pitanju", dodaje.

Trump sletio u Davos

14.25 - Helikopter američkog predsjednika, Marine One, sletio je u snježni Davos. Očekuje se da će se Donald Trump pojaviti ubrzo. Njegov govor na Svjetskom ekonomskom forumu izvorno je bio zakazan za 14:30, ali vjerojatno će biti kasnije.

Plenković će slušati Trumpov govor

14.00 - Donald Trump sletio je u Švicarsku, U Davosu će održati govor na Svjetskom gospodarskom forumu. 

Šefica EU komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron otišli su iz Davosa prije nego je Trump stigao. Von der Leyen je otišla jučer, a Macron danas, uoči Trumpovog dolaska. Iz Davosa su otišli i čelnici Norveške i Švedske. Ranije su dolazak otkazali Zelenski i Meloni. 

Kako je za net.hr potvrdio glasnogovornik Vlade Marko Milić, premijer Andrej Plenković ostaje u Davosu te će prisustvovati i samom govoru američkog predsjednika.  

Osim toga, premijer ima jako puno zakazanih sastanaka. Više o tome čitajte OVDJE. 

Starmer ne odustaje od podrške Grenlandu

13.46 - Nakon što su sletjeli u Zürich u Švicarskoj, Trump i njegov krenuli su prema Davosu. Trumpov tim nalazi se u Marine One, predsjednikovom helikopteru, i putovat će do mjesta održavanja Svjetskog gospodarskog foruma, koje je udaljeno nešto manje od 115 km zračne linije.

Britanski premijer Keir Starmer kaže da "neće popustiti" oko svoje podrške Grenlandu usred Trumpove prijetnje carinama. "Prijetnje carinama radi pritiska na saveznike potpuno su pogrešne. Ali želim biti jasan s Domom: neću popustiti, Britanija neće popustiti oko naših načela i vrijednosti u vezi s budućnošću Grenlanda pod prijetnjama carinama."

Starmer je rekao da će se UK "konstruktivno angažirati", ali da je "svoj stav o Grenlandu apsolutno jasno iznio". "Prvo od toga je da je budućnost Grenlanda samo za narod Grenlanda i Kraljevinu Dansku", ponovio je, piše Sky News.

Rekao je da je Trumpova kritika sporazuma UK-a o predaji otoka Chagos pokušaj da ga se navede da promijeni mišljenje o Grenlandu.

"Predsjednik Trump jučer je o Chagosu izrekao riječi koje su se razlikovale od njegovih prethodnih riječi dobrodošlice i podrške kada sam ga upoznao u Bijeloj kući. Te je riječi jučer izričito izrekao da bi izvršio pritisak na mene i Britaniju u vezi s mojim vrijednostima i načelima o budućnosti Grenlanda.“

„[Trump] želi da popustim u svom stavu, ali ja to neću učiniti“, rekao je Starmer.

Čelnici napuštaju Davos

13.01 - Dok Trump putuje prema Davosu, dio svjetskih čelnika ga je napustilo.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen neće se danas sastati s Donaldom Trumpom u Davosu, rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Dodao je da von der Leyen, koja se jutros obratila Europskom parlamentu u Strasbourgu, putuje natrag u Bruxelles kako bi se pripremila za summit čelnika EU-a sutra navečer, umjesto da ide u Davos, gdje je jučer održala govor, prenose svjetski mediji. "Koliko znam, nijedan poziv (za sastanak u Davosu, op.a.) nije upućen", dodao je.

Ni susret s francuskim predsjednikom nije izgledan. Emmanuel Macron potvrdio je da ne planira produžiti svoj boravak u Davosu do srijede, kada Trump stiže u švicarski planinski gradić, citira ga Reuters. 

"Ne moram mijenjati svoj raspored“, rekao je, dodajući da je odavno bilo planirano da će otići u utorak navečer.

Otkazan je i Trumpov sastanak s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, javlja Reuters, a kao razlog navedeni su tehnički problemi na predsjedničkom zrakoplovu.

Trump sletio u Švicarsku

12.48 - Američki predsjednik Donald Trump sletio je u Švicarsku nakon višesatnog kašnjenja zbog tehničkih poteškoća na službenog zrakoplovu, prenosi AP. 

Trenutačno je u zračnoj luci Zurich odakle će nastaviti svoje putovanje prema Davosu udaljenom otprilike 160 kilometara. Vjeruje se da će Trump do tamo stići helikopterom, piše Sky news. 

Von der Leyen poziva EU da napusti 'tradicionalni oprez'

12.05 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je pozvala Europu da napusti svoj "tradicionalni oprez” jer je suočena s "sve anarhičnijim svijetom” kojeg definira "brutalna sila”. 

"Danas živimo u svijetu definiranom brutalnom silom, bilo ekonomskom ili vojnom, tehnološkom ili geopolitičkom”, rekla je Njemica u obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu. 

Dotaknula se "nestabilne situacije” na Arktiku i Grenlandu, bombardiranja Ukrajine te tenzija na Bliskom istoku i na Indopacifiku. 

"Promjene koje se događaju u međunarodnom poretku nisu samo značajne, već i predodređene da traju”, naglasila je predsjednica Komisije. 

"Morat ćemo napustiti tradicionalni europski oprez”, poručila je. 

Samo nekoliko sati prije govora Donalda Trumpa u Davosu, von der Leyen je upozorila američkog predsjednika po pitanju Grenlanda. 

"Ako se danas upustimo u opasnu silaznu spiralu među saveznicima, to će samo ohrabriti protivnike koje smo oboje odlučni držati dalje od našeg strateškog krajolika“, rekla je. 

"Europa svakako uvijek podržava dijalog i rješenja, no ona je spremna reagirati, ako će to biti potrebno, bez zadrške, ujedinjeno i odlučno”.

Von der Leyen je u Parlamentu poručila da se Europa danas nalazi na raskrižju te da su joj potrebne nove poluge moći. 

"Znamo ih: snažna ekonomija, bujajuće jedinstveno tržište i industrijska baza, snažne inovacije i tehnološki kapaciteti, ujedinjena društva te prije svega stvarni kapaciteti za braniti se”, naglasila je.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa eurozastupnicima je rekao da će se Europska unija braniti od bilo kakvog oblika prisile i štitit će međunarodno pravo i poredak utemeljen na pravilima i međunarodno pravo.

"Spremni smo braniti sebe, svoje države članice, svoje građane, svoje tvrtke od bilo kakvog oblika prisile. A Europska unija ima moć i alate za to“, rekao je Costa u govoru u Europskom parlamentu.

"Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevladava nad pravima najslabijih. Jer međunarodna pravila nisu opcionalna. A savezi se ne mogu samo svesti na niz transakcija“, rekao je čelnik Europskog vijeća.

Costa je rekao da Europa mora biti predvodnik u obrani svjetskog poretka zasnovanog na pravilima, međunarodnom pravu i multilateralizmu.

“Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevladava nad pravima najslabijeg, jer međunarodna pravila nisu opcionalna. A savezi se ne mogu svesti samo na niz transakcija”, rekao je Costa ističući da je kršenje međunarodnog prava neprihvatljivo bilo gdje, Ukrajini, Grenlandu. Latinskoj Americi, Africi ili Gazi.

Prema Costi, dugoročna sigurnost u Europi ne može se održati samo povećanim ulaganjima i suradnjom u obrani, nego se mora osigurati pravednim i trajnim mirom u Ukrajini.

Važnost da se ostane fokusiran na Ukrajinu, jer je njezina sigurnost i neovisnost istodobno i europska sigurnosti i neovisnost, je, kao i Costa, istaknula von der Leyen.

Oboje čelnika istaknuli su važnost stvaranja široke mreže sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se smanjila ovisnost Europe.

Nakon potpisivanja sporazuma s južnoameričkom blokom Mercosur, uskoro bi trebao uslijediti sporazum s Indijom, a pregovara se s još nekoliko partnera.

“Ti će sporazumi otvoriti ogromne mogućnosti za naša poduzeća, stvorit će radna mjesta ovdje u Europi i dati nam otpornost i sigurnost opskrbe. Što više trgovinskih partnera imamo diljem svijeta, to smo neovisniji”, rekla je von der Leyen.

U raspravi koja je uslijedila nakon govora čelnika EU-a sudjelovali su i HDZ-ovi eurozastupnici Željana Zovko i Karlo Ressler koji je je rekao da na "prijetnje i ucjene ne možemo pristati" te pozvao na jedinstven europski odgovor na pritiske, bez obzira na političke i druge razlike.

"Europu treba hrabro prilagoditi novoj eri bez slijepog oslanjanja na bilo koga osim na naše vlastite snage", rekao je hrvatski eurozastupnik.

Zovko se osvrnula na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i podsjetila da je i bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petrisch rekao da je za Hrvate u BiH potreban treći entitet.

Europska unija ne može igrati vjerodostojnu ulogu u međunarodnim odnosima dok u njenom vlastitom susjedstvu ostavlja neriješenim pitanja oko mirovnog sporazuma za BiH, zaključila je.

Trump leti iznad Europe

11.32 - Nakon kašnjenja zbog manjeg električnog problema na Air Force One, američki predsjednik sada leti iznad Europe, na putu za Švicarsku. Njegov ministar financija Scott Bessent prethodno je rekao da kasni oko tri sata.

Prema podacima za praćenje leta s Flight Radar 24, zrakoplov je prošao jugozapadni vrh Ujedinjenog Kraljevstva oko 10.15 sati.

Rutte: NATO radi na pitanju Grenlanda iza kulisa

11.24 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u srijedu da neće javno komentirati napetosti između Sjedinjenih Država i njihovih europskih saveznika zbog zahtjeva predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanjem Grenlanda. "Možete biti uvjereni da na tom pitanju radim iza kulisa, ali ne mogu javno", rekao je Rutte tijekom panel rasprave na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

"Predsjednik Trump i drugi čelnici su u pravu. Tamo moramo učiniti više. Moramo zaštititi Arktik od ruskog i kineskog utjecaja", kazao je. "Radimo na tome i osiguravamo da ćemo zajednički braniti arktičku regiju."

Saveznici u NATO-u ne bi smjeli dopustiti da ih napetosti oko Grenlanda odvrate od potrebe za obranom Ukrajine, poručio je Rutte. "Fokus na Ukrajinu trebao bi biti prioritet jer je to presudno za europsku i američku sigurnost", rekao je Rutte. "Uistinu sam zabrinut da ne izgubimo fokus i da u međuvremenu Ukrajinci neće imati dovoljno presretača da se obrane."

Trumpov ministar poslao poruku Europi: 'Sjedite i pričekajte'

10.20 - Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da bi europske zemlje koje se protive američkim pokušajima akvizicije Grenlanda trebale "sjesti i pričekati" dolazak predsjednika Donalda Trumpa na Svjetski ekonomski forum u Švicarskoj i "poslušati njegove argumente".

"Duboko udahnite i suzdržite se od ovog refleksnog bijesa i gorčine", kazao je Bessent novinarima u Davosu u srijedu. "Zašto ne sjednu, ne pričekaju da predsjednik Trump dođe i saslušaju argumente? Mislim da će ih uvjeriti", dodao je.

SAD zadaje novi udarac NATO-u

9.25 - SAD priprema smanjiti broj svog osoblja u nekoliko ključnih zapovjednik središta NATO-a što bi moglo pojačati zabrinutost u Europi oko predanosti Washingtona savezu, kazala su tri izvora za Reuters usred pojačanih napetosti unutar NATO-a zbog najava Donalda Trumpa o preuzimanju Grenalanda i povećanju carina državama koje se tome protive. 

Trump će kasniti oko tri sata

9.12 - Američki ministar financija Scott Bessent rekao je jutros novinarima u Davosu da će Donald Trump kasniti oko tri sata.

Trumpov zrakoplov tijekom leta se zbog manjeg tehničkog problema okrenuo i vratio u SAD. Zatim se ukrcao na drugi i krenuo prema Švicarskoj.

Njegov govor prvotno je bio zakazan za 14:30 sati, zasad promjene u rasporedu nema.

Francuska traži NATO vježbu na Grenlandu

8.35 - Francuska je zatražila održavanje NATO-ove vježbe na Grenlandu i spremna je sudjelovati, poručili su u srijedu iz Elizejske palače za CNN. 

Francuska je, zajedno s drugim europskim zemljama, proteklog tjedna rasporedila brojne vojne snage na Grenland kako bi sudjelovale u zasebnoj zajedničkoj vježbi koju je predvodila Danska.

To se događa u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pojačava svoje prijetnje prisilnom aneksijom arktičkog otoka. Njegove izjave bacile su u krizu desetljećima staru europsku sigurnosnu alijansu predvođenu SAD-om.

Govoreći u Davosu u utorak, Emmanuel Macron je rekao da Europa neće popuštati nasilnicima niti biti zastrašena, oštro kritizirajući Trumpove prijetnje uvođenjem visokih carina ako Europa ne dopusti da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

Francuski predsjednik svoj je govor održao nakon što je Trump zaprijetio visokim carinama na francusku proizvodnju vina i šampanjaca te objavio njihovu privatnu korespondenciju, prekršivši time nepisano pravilo diplomatske diskrecije. 

Trump je uvođenje carina za osam europskih država, uključujući Francusku, najavio u subotu. Na snagu će stupiti 1. veljače ako se SAD-u ne dopusti da preuzme Grenland, što su europske države prozvale ucjenom. 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je u svom jučerašnjem govoru u Davosu "masovni porast europskih ulaganja" za sigurnost Grenlanda i Arktika. 

Što će se sve događati u Davosu?

• 9.00 Panel: Može li Rusija održati ratno gospodarstvo
• 10.15 Panel: Može li se Europa obraniti?
• 11.30 Razgovor s Jensenom Huangom, predsjednikom i izvršnim direktorom Nvidije
• 13.00 Razgovor s Jamiejem Dimonom, predsjednikom uprave i izvršnim direktorom JPMorgan Chasea
• 14.30 Posebno obraćanje Donalda J. Trumpa, predsjednika SAD-a
• 15.45 Posebno obraćanje Javiera Mileija, predsjednika Argentine 

Diplomatska intervencija u Davosu

8.33 - Predsjednika Donalda Trumpa u Davosu čeka hitna diplomatska intervencija nakon što je danima prijetio američkim saveznicima zbog Grenlanda. 

Prema pisanju CNN-a, Visoki europski dužnosnici planiraju iskoristiti ovotjedni godišnji summit globalnih elita kao odskočnu dasku za sprječavanje brzorastuće krize koja je dovela kontinent na rub - i sada bi mogla ugroziti opstanak njegovog sedamdesetogodišnjeg saveza sa Sjedinjenim Državama, rekle su za medij tri osobe upoznate s raspravama.

Taj pritisak saveznika dolazi u trenutku kada su čak i neki ljudi bliski američkom predsjedniku izrazili privatne sumnje u vezi s predsjednikovom retorikom i tražili odstupanje.

Zlosutna poruka o Grenlandu 

7.12 - Američki predsjednik Donald Trump danas će se obratiti europskim čelnicima u Švicarskoj nakon što je ponovno odbio isključiti upotrebu vojne sile za zauzimanje Grenlanda.

Na pitanje novinara koliko je daleko spreman ići da bi preuzeo kontrolu nad arktičkim otokom, Trump je zloslutno odgovorio: "Vidjet ćete". 

Iznenadni brifing za novinare u utorak, održan u povodu godišnjice njegovog stupanja na dužnost, dolazi u vrijeme neviđenih napetosti između SAD-a i Europe, potaknutih Trumpovom željom za anektiranjem Grenlanda.

Dio je Danske, saveznice s kojom SAD ima obrambeni pakt, no predsjednik nije isključio mogućnost zauzimanja silom i zaprijetio je carinama onima koji se protive njegovim željama.

Na pitanje bi li ugrozio NATO napadom na teritorij saveznika, Trump je udvostručio svoje uvjerenje da SAD-u to "treba", prenosi Sky news. 

Erdogan i Trump razgovarali o događajima u Siriji i Gazi

7.07 - Turski predsjednik Tayyip Erdogan razgovarao je u utorak telefonom s američkim kolegom Donaldom Trumpom o događajima u Siriji i Gazi dok je sirijska vlada, koju podržava Turska, nakon višednevnih sukoba objavila prekid vatre s kurdskim snagama saveznicima SAD-a.

Turska je odvojeno razmatrala treba li se Erdogan pridružiti inicijativi američkog čelnika "Odbor za mir". "Predsjednik Erdogan izjavio je da Turska pomno prati događaje u Siriji, da su jedinstvo, sklad i teritorijalni integritet Sirije važni za Tursku", priopćilo je tursko predsjedništvo.

Ranije je Trump rekao da je imao "vrlo dobar razgovor" s Erdoganom, bez navođenja detalja, prenosi Reuters.

Sirijska vlada ovog je tjedna zauzela dijelove teritorija na sjeveroistoku i dala kurdskim Sirijskim demokratskim snagama četiri dana da se dogovore o integraciji u središnju državu. Glavni saveznik SDF-a, Sjedinjene Američke Države, rekao je da se partnerstvo sa skupinom promijenilo nakon što se pojavila nova sirijska vlada.

Tursko predsjedništvo dodalo je da su Erdogan i Trump razgovarali i o borbi protiv militantne skupine Islamska država i "situaciji" njezinih zatvorenika u sirijskim zatvorima.

Turska smatra SDF terorističkom organizacijom povezanom sa zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja je pokrenula četiri desetljeća pobune protiv turske države. U mirovnom procesu s PKK-om, Ankara je pozvala skupinu i njezine podružnice na raspuštanje i razoružavanje.

Ankara, glavni strani podupiratelj nove sirijske vlade, pohvalila je napredak Damaska protiv SDF-a i više puta pozvala na integraciju sa sirijskim državnim aparatom.

Erdogan je rekao Trumpu da će Turska nastaviti koordinirati s Washingtonom po pitanju Gaze, priopćilo je tursko predsjedništvo. "Predsjednik Erdogan zahvalio je američkom predsjedniku Trumpu na pozivu u Odbor za mir u Gazi", dodali su.

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, usvojena sredinom studenog, odobrila je "Odbor za mir" i zemlje koje s njim surađuju na uspostavljanju međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.

U Davosu se sastali Amerikanci i Rusi

7.02 - Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izjavili su u utorak da je njihov sastanak u Davosu o mogućem budućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini bio "vrlo pozitivan" i "konstruktivan". "Dijalog je konstruktivan i sve više ljudi razumije pravednost ruskog stava", rekao je Putinov izaslanik Kiril Dmitriev nakon razgovora s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom i zetom Jaredom Kushnerom u 'Američkoj kući' u Davosu. "Imali smo vrlo pozitivan sastanak", citirala je Witkoffa ruska novinska agencija RIA. Sastanak je trajao dva sata, prema izvoru koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Problemi za Trumpa na putu za Davos: Avion se morao okrenuti

6.30 - Predsjednički zrakoplov Air Force One kojim je Donald Trump trebao otputovati na Svjetski gospodarski forum u švicarski Davos, morao se vratiti u bazu Andrews zbog "manjeg električnog problema", potvrdili su iz Bijele kuće. 

Trump je u međuvremenu otišao za Davos na godišnji sastanak zasjenjen njegovim carinskim prijetnjama  izjavama o preuzimanju Grenlanda. U međuvremenu se ukrcao u zamjenski avion koji trenutačno leti rema Švicarskoj, prenosi CNN.  

Posada u avionu žurila je s premještanjem stvari iz Air Force One-a, brzo unoseći i iznoseći kutije s voćem, zamotanim sendvičima i pićima. Drugi, vani na tlu, viđeni su kako iz aviona izvlače desetak kofera i stavljaju ih na kamion.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je posada uočila "manji električni problem" i da se zrakoplov okrenuo iz predostrožnosti.U međuvremenu je stigao u bazu Andrews. 

Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da je predsjednik Donald Trump bio prisiljen koristiti rezervni zrakoplov.

Tijekom rujanskog posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu, Trump i prva dama Melania Trump sigurno su se ukrcali u helikopter za podršku nakon što je onaj u kojem su putovali imao hidraulički problem i bio je prisiljen sletjeti na lokalno uzletište, objavila je tada glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Incident je uzrokovao kašnjenje Trumpovih u dolasku na aerodrom Stansted u Velikoj Britaniji, gdje su se na kraju ukrcali u Air Force One na putu natrag u SAD.

POGLEDAJTE VIDEO: Velika obećanja i još veća očekivanja: Što je ostalo od velikih najava Donalda Trumpa?