Govor ruskog predsjednika Vladimira Putina analizira se na dugo i na široko. Što je sve Putin rekao na Crvenom trgu, komentirao je za N1 i povjesničar Hrvoje Klasić.
“Kad govorimo o ovoj proslavi, svake godine pa i ove, ona uvijek ima dvije dimenzije. Jedna je vraćanje u prošlost i tu nema tko što prigovoriti. SSSR je podnio najveću žrtvu u Drugom svjetskom ratu. Uvijek ovakve proslave u žižu javnosti dođu zbog aktualnog tenutka, obično se ništa ne događa, a sada imamo situaciju s Ukrajinom. Očekivalo se da će Putin ili proglasiti pobjedu ili najaviti mobilizaciju. Nije napravio ništa od toga. Putin nije mogao reći ništa novo što svi već ne znaju. Njegova politika je jasna, ponovno smo čuli da Zapad napada Krim, taj Zapad je zapravo Ukrajina čiji dio je Krim. Tako da, ništa se specijalno nije dogodilo”, komentirao je Klasić.
Istaknuo je da je Ukrajina Rusiji važna zbog geostrateškog, ali i geološkog aspekta. Naime, ona priječi potpuni izlaz na Crno more, a time i Mediteran, a bogata je rudama i mineralima.
“To najvećih dijelom ravnica kroz koju su se kroz povijest u nekoliko navrata događali napadi na Rusiju. Držanje Ukrajine zbog toga je važno. Važno je i zbog Donbasa i te regije koja je industrijski jaka, važna je zbog Krima, zbog Crnog mora. Nitko se ne pita što bi Ukrajinci htjeli. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina nije poželjela, kao ni većina drugih zemalja, ponovno u neku zajednicu. Odlučili su se za neovisnost od Moskve. Mislim da treba slušati ono što želi Ukrajina. Zašto uopće raspravljamo o tome što je Rusija procijenila?”, tvrdi Klasić.
Je li NATO ušao na ukrajinski teritorij?
Ne slaže se s izjavama predsjednika Zorana Milanovića da netko provocira Rusiju. “Nisam još dosad vidio kada je to NATO ušao na ukrajinski teritorij. Zašto se stalno ponašamo kao da je u Moskvi nekakav kralj? Ako je Ukrajina, ako su Finska, Estonija, nezavisne države i kao takve prihvaćene u UN-u, zašto bi netko govorio kakvu će imati vanjsku politiku i hoće li ući u NATO ili ne? Ja ne vidim da je to izazivanje. Mnogi su govorili da je i ulazak baltičkih zemalja izazivanje, pa se iz smjera baltičkih zemalja nije dogodilo ništa prema Rusiji. Nitko se ne pita što bi bilo s baltičkim zemljama da nisu u NATO-u, sigurno bi se sukob proširio i na njih. Straha od NATO-a nema. Ja mogu razumjeti strah, ali ne možete iz straha napasti nekog i napraviti sve ono za što optužujete nekog drugog”, poručio je povjesničar.
Dodao je da nema straha ni od sukoba na Balkanu. “Što se tiče Balkana, mislim da tu apsolutno nema straha. Mislim da će ova situacija stabilizirati Balkan, jer Vučić više neće moći sjediti na dvije stolice. Vrlo je jasno od koga živi Srbija, ne živi od Rusije nego EU-a. Putin ne može utjecati na RS da izađe iz BiH ili na Srbiju da napadne Kosovo. Srbija i RS su okružene NATO članicama”, istaknuo je.
Privjesak Kine
Povjesničar Klasić istaknuo je da premijer Andrej Plenković nije bio jedini državnik u posjetu Ukrajini te da toj zemlji treba nastaviti pružati pomoć. Tvrdi i da Putinu nije cilj širenje granica Rusije, koja je geografski ionako najveća država svijeta. Bitnije mu je proširiti politički utjecaj.
“Putinu je puno zanimljivija varijanta koju je imao posljednjih 30 godina, a to je da su predstavnici vlasti u Kijevu skloni Moskvi. Najvažniji faktor zbog kojeg se to nije dogodilo je Zelenskij. Da je on odletio nakon prva dva dana invazije, tu bi bilo svega. Ovo sad je potpuno suprotno očekivanjima i mislim da se ni taj plan neće ostvariti. Mislim da je aktualni plan da se Ukrajina raskomada, da dijelovi Donbasa budu nezavisni, da Krim bude dio Rusije”, rekao je Klasić te procijenio je li Putin naštetio ugledu Rusije.
“Rusija je odavno važan igrač, ali puno manje važan igrač nego što oni misle. U vojnom smislu ne mogu parirati NATO-u, a u ekonomskom smislu ni SAD-u ni EU, ni Kini. Rusiji bi se moglo dogoditi da postane privjesak Kine. Vladimir Putin je ugrozio stabilnost Rusije. Ali kada dođete tamo vidite da to nije protivno interesu velikom broju Rusa. Njima su neke stvari bitnije od ekonomske stabilnosti. Vidjet ćemo dokad, zasad se ne bude”, zaključuje povjesničar Klasić.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
