Čuli ste puno puta komentar: "Pa, ako je globalno zatopljenje stvarno, zašto je onda vani 10 stupnjeva?" Tehnički, ovo pitanje ima smisla, ali tema je zapravo komplicirana. Ponekad dvije stvari mogu biti istinite odjednom, a upravo je to slučaj s globalnim zatopljenjem i njegovim utjecajem na zimsku sezonu.
Globalno zatopljenje čini zime hladnijim i toplijim - da, oboje je istina. Kako piše portal Green Matters, općenito je istina da globalno zatopljenje čini zime toplijim i kraćim. Prema Climate Centralu, u posljednjih pola stoljeća zime u SAD-u zagrijale su se u prosjeku za 3 stupnja, dok su se neke sjeverne države zagrijale za čak 5 stupnjeva.
Međutim, globalno zatopljenje u isto vrijeme može uzrokovati da zime budu hladnije i oštrije. U studiji objavljenoj u Scienceu 2021., istraživači su otkrili da zagrijavanje na Arktiku uzrokuje poremećaj u stratosferskom polarnom vrtlogu. Taj se poremećaj može povezati s ekstremnom hladnoćom u dijelovima Sjeverne Amerike i Azije.
Stabilni polarni vrtlog obično je sjevernije, a hladan zrak obično se kreće od zapada prema istoku, prema NOAA. Ali poremećeni polarni vrtlog djeluje drugačije - može se kretati južnije i zrak može strujati u valovitijem uzorku. Studija je otkrila da promjene na Arktiku uzrokuju rastezanje stratosferskog vrtloga, što zauzvrat uzrokuje ekstremno niske temperature.
Topla atmosfera uzrokuje više oborina
Globalno zatopljenje može uzrokovati oštre zimske uvjete i na druge načine. Više temperature znače i topliju atmosferu. National Geographic objašnjava da kada je atmosfera toplija, može zadržati više vlage što uzrokuje povećanje oborina — stoga pada više snijega kada su temperature ispod ledišta. To može uzrokovati intenzivnije mećave.
Ovisno o tome gdje se nalazite u svijetu, ekstremno hladna zima zapravo može biti uzrokovana globalnim zagrijavanjem. Dok se očekuje da će temperature zimi i dalje biti sve više, valja imati na umu da se oštro zimsko vrijeme ne svodi samo na 'dan-dva niže temperature'.
Ekstremno niske temperature i oštre zimske oluje mogu imati brojne posljedice, a i nisu svi spremi na njih, ponajmanje oni koji žive u zemljama s blagim zimama. Neočekivani hladni udari i snježne oluje mogu zaustaviti prijevoz i rad, izazvati nestanak struje i stvoriti opasne situacije na cesti i izvan nje.
Opasnosti koje krije topla zima
Na prvu, toplija zima zvuči lijepo, ali posljedice su jednako loše. Članak objavljen u NPR-u podsjeća da se mnoge države oslanjaju na zimsku rekreaciju kako bi poduprle svoje gospodarstvo. Kako će zime postajati sve toplije, tako će i sezona skijanja, snowboarda, pa čak i sankanja biti sve kraća. Drugi veliki problem je utjecaj na poljoprivredu. NPR objašnjava kako su hladnije temperature neophodne za daljnji rast određenih voćki. Usjevi također mogu biti uništeni zbog stalne promjene između smrzavanja i odmrzavanja.
"Hladna godišnja doba zagrijavaju se brže od toplih sezona", kaže Deke Arndt, voditelj nadzora klime u američkim Nacionalnim centrima za informacije o okolišu Nacionalne uprave za oceane i atmosferu. "Hladnije doba dana zagrijava se brže od toplijeg doba dana. A hladnija se mjesta zagrijavaju brže od toplijih mjesta."
Od 2016. zabilježena četiri najtoplija siječnja
Ipak, zimsko zatopljenje može se vidjeti gotovo posvuda. Siječanj 2020. bio je u prosjeku najtopliji zabilježeni siječanj na Zemlji, u usporedbi sa 141 godinom temperaturnih rekorda. Sva četiri najtoplija siječnja dogodila su se od 2016.
"Te su promjene velike", kaže Arndt. "Ne promatramo samo brojke. Gledamo promjene u stvarnim životima stvarnih ljudi."
Ukratko, toplije zime nisu tako lijepe kao što se čine, a hladnije zime nisu bezopasne.
