Tko će voditi Francusku Republiku? U prvom krugu predsjedničkih izbora gotovo 50 milijuna Francuza ima pravo glasa. A borba je, barem sudeći prema anketama - tijesna i vodi se između aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona i njegove najveće suparnice, kandidatkinje krajnje desnice Marine Le Pen.

Nikad napetiji, najizvjesniji izbori, s manjom izlaznošću nego na prošlim predsjedničkim izborima. Do 12 sati glasalo je nešto više od 28 posto Francuza.

„Zabrinuta sam zbog izraženih podjela i zbog jačanja ekstremnih pokreta. Priželjkujem predsjednika koji će uspjeti u ujedinjenju Francuske“, kazala je Cecile Derville iz Pariza.

„Francuska odlučuje o svojoj budućnosti i dalje priželjkujem mir u ovim teškim vremenima“, rekao je Adam Belmenkki iz Pariza.

U toj borbi, Emmanuel Macron koji lovi drugi predsjednički mandat s jedne strane... „Moji prijatelji. Shvatili ste, moramo se sada mobilizirati - borba je sada“, kazao je Macron.

A s druge: liderica krajnje desnice - Marine Le Pen.

„Vratit ću ovu zemlju svom narodu, Francuzima!“, poručila je Marine Le Pen. Dvoje je to kandidata s najizglednijim šansama za drugi krug. Macron je uvjerljivo vodio, no to se istopilo. U posljednjim anketama ga je podržalo 28 posto birača, dok je za Le Pen 24 posto. Aktualni predsjednik, bivši je investicijski bankar, kojeg Francuzi smatraju kompetentnim, ali ne i bliskim narodu. Hvali se niskim stopama poreza, a sve što radi , uvjerava, radi zbog nje.

„Zahvalan sam na podršci one koja mi znači najviše na svijetu, one koja mi najviše radosti unosi u ovoj pustolovini znanoj kao život – Brigitte“, kazao je Macron.

„Macron je prvi predsjednik Francuske, prema kojem ljudi imaju visoki stupanj odbojnosti. Upotrijebio bih možda drugu riječ - stupanj mržnje prema Macronu“, izjavio je Marc Lazar, profesor na Sveučilištu povijesnih i političkih znanosti.

53-godišnja Marine Le Pen, obraća se radničkoj klasi. Obećava mjesečni džeparac u iznosu do 150 do 200 eura. Više ne želi ukinuti euro ili napustiti Europsku uniju, a pošlo joj je za rukom i da joj ne našteti ni bliskost s Putinom, koji joj je čak posudio novac za prošlu kampanju. No, primjerice i dalje najavljuje kazne za nošenje hidžaba u javnosti.

„Ona se dosta promijenila, barem što se nastupa tiče. Doima se više simpatičnom, manje radikalnom nego prije“, kazao je Lazar.

Zanimljivo, ovaj dvoboj populističke desničarke i centrističkog predsjednika odvio se i na izborima 2017. Tada je Macron premoćno pobijedio, a sada, misli li osvojiti drugi mandat, mora zasukati rukave i nakon prvog kruga privući što više birača s lijevog spektra.